WILLIAM FAULKNER „KRIK I BIJES“ (eng. „The Sound and the Fury“) William Cuthbert Faukner (New Albany,Mississippi 1897Byhalia,Mississippi 1962) je najveći američki romanopisac i jedan od najvećih svjetskih prozaika.Odrastao je u provincijskoj sredini siromašne savezne države Mississippi te će upravo to ostaviti neizbrisiv trag u njegovoj prozi.Iako je volio čitati,nije maturirao. 1918. Primljen je kao dobrovoljac u pilotsku školu britaskog zrakoplovstva u Kanadi. Nakon rata vraća se u Oxford, gdje je proživio najveći dio života. Nakon pjesama i kraćih proza,prvi mu je roman „Vojnikova plaća“-tipično djelo predstavnika „izgubljene generacije“ (Hemingway, Dos Passos,Fitzgerald). Teško je nalazio izdavače, do kraja 2.svjetskog rata povremeno je pisao i prepravljao tuđe scenarije (prerade Hemingwayevih romana). Pravi proboj napravio je tek s romanom “Krik i bijes” (1929.), koji je bio revolucionaran u povijesti romana. Posljednjih petnaestak godina života uživao je veliku popularnost i bio svojevrstan veleposlanik američke kulture u Europi,Južnoj Americi i Japanu.Godine 1949. dobio je Nobelovu nagradu za književost kao konačno priznanje njegove vrijednosti,održivši pritom vjerojatno najpoznatiji i najbolji govor koji je ikada izgovoren tijekom te svečanosti. U svojim djelima slika društvo i sudbine ljudi američkog Juga opisujući borbu starosjedilaca aristokrata i buntovnih došljaka, koji se
probijaju snagom svoje vitalnosti, nagonom za samoodržanjem i smislom za praktično. Upotrebom posebnih stilsko-sadržajnih tehnika, kao što su unutrašnji monolog i roman “toka svijesti”, ta je borba prikazana ne samo na socijalnom nego i na duboko individualnom i simboličkom planu. Faulknerov je utjecaj na svjetsku književnost golem: dovoljno je reći da su poslijeratne američka, zapadnoeuropska i latinoamerička literatura nezamislive bez njega, od Camusa do Marqueza, od Vargasa Llose do Toni Morrisona .
OSTALA POZNATIJA DJELA: romani: “Krik i bijes”, “Vojnikova plaća”, “Komarci”,“Sartoris”, “Utočište”, “Dok ležah umirući”, “Svijetlost u augustu”,“Absalome, Absalome”, “Idi, Mojsije”, “Uljez u prašinu”, “Rekvijem zaredovnicu”, “Gospodske kuće”, kao i trilogija “Seoce”, “Grad” i “Palača” pripovijetke: “Svi piloti mrtvi”, “Smrtna trka”
O DIJELU: „KRIK I BIJES“ nastao je 1929.,prikaz je propasti četvero djece stare obitelji Compson,uklopljen u
povijest američkog Juga,a ujedno i ekperimentalni,inovativni roman „struje svijeti“ koja je u Faulknerovom slučaju zapravo ironija na čovjekovu tragiku.Svijest ne teče poput kazaljke na satu,nego se pomiče naprijed i natrag,miješa se u njoj sadašnjost,prošlost i budućnost. Samo ime dolazi iz 5. čina Shakespereova Macbetha : „Život je tek sjena pusta,glumac bijedni, Što kočoperi se i trza na pozornici tren, Pa onda zamukne;život je priča, Koju idiot priča,puna krika i bijesa, A ne znači ništa.“
„Krik i bijes“ je jedan od najambicioznijih modernističkih romana uopće te klasik američke književnosti. Godine 1998. Moderna knjižnica ga je stavila na šesto mjesto na listi 100 najboljih romana na engleskom jeziku 20. stoljeća.
PRIKAZ RADNJE PO LIKOVIMA: SEDMI TRAVNJA 1928. – Prvi dio romana ispričan je u perspektivi Benjamina Compsona,tridesettrogodišnjeg idiota.Beny boluje od autizma i velika je sramota svojoj obitelji.Njegova
struja svijesti sastoji se od uspomena koje su nelinearno povezane i nekronološke.Ne razlike prošlost i sadašnjost kao ni zbivanja oko sebe.On voli gledati ognjište prije spavanja,šetati golfskim igralištem i sestru Caddy,jedina koja od djetinjstva pokazuje iskrenu brigu za njega. Radnja započinje sjećanjem na Benjaminov trideset i treći rođendan.Benjamin i Luster ( crni dječak koji na njega pazi i zabavlja ga) šeću golf terenom,Luster tražeći izgubljeni novčić,Beny zavijući svaki put kad bi se spomenulo ime caddy (nosač palica u golfu = ime sestre).Najstarije sjećanje je bakin sprovod (koji je jako pogodio Jasona) za vrijeme kojeg se djeca Compson igraju vani,Caddy se popela na drvo otkrivši braći zaprljano donje rublje .Ostala važna događanja su promjena imena Benjamina (prvobitno Maury po ujaku),skrivena afera ujaka Mauryja s gđom. Patterson,početak Caddynog ljubavnog života od prvog poljupca do gubitka nevinosti zbog kojeg je i izbačena ih kuće,njeno vjenčanje,rastava,Benyjeva kastracija nakon pokušaja silovanja,smrt oca Jasona nakon godina opijanja i samoubojstvo brata Quentina.
DRUGI LIPNJA 1910. – Drugi dio romana prati struju svijesti Quentina,najinteligentnijeg sina obitelji Compson.Quentin je od djetinjstva zaštitnički
nastrojen prema svojoj sestri Caddy što s godinama prerasta u opsesiju spašavanja njenog skoro nepostojećeg morala.Ni ovdje prizori ne teku kronološki.Quentin je depresivan i opsjedut vremenom (satovima) te njegov život završava i prije njegove same smrti to jest samoubojstva. Radnja se odvija zadnjega dana njegovog života – Quentin kao student prve godine na Harvardu (prodana livada) šeće Cmabridgeom. Razmišlja o svojim postupcima,neuspjesima,sestri Caddy i ocu alkoholičaru. Caddy je( nakon izbacivanja iz kuće ) ostavljena od muža nakon što sazna da dijete koje nosi nije njegovo već od Daltona Amesa kojeg Quentin mrzi te čak i potiva na obračun kojeg gubi.Zaluđe je idejom Južnjačkog viteštva i nevinosti koju nitko oko njega ne shvaća ozbiljno. Zgražen je sestrinom nimfomanijom te ju želi spasiti od grijeha tako da stupi u brak s njime. Caddy ga odbije,otac Jason ne vjeruje da je počinio incest. Ubija se,nesposoban nositi se s nemoralom svijeta oko sebe.
ŠESTI TRAVANJ 1928. – Radnja se pripovijeda iz prspektive trećeg sina Jasona Compsona. Jasonnas vodi kroz jedan njegov dan u životu te prikazuje u kakvom je stanju obitelj i kuća u to vrijeme.On
uzdržava majku Caroline koja je bolesna,brata Benjamina kojeg ce nakon smrti majke prijaviti u umobolnicu i Caddynu razmaženu i drsku kćer Quentinu. Jason je sebičan,grub,škrt i frustriran svojim životnim prilikama. Krade novac koju Caddy svaki mjesec šalje za kćer Quetinu.Quentinu prezire jer u njoj vidi njenu majku te ju želi dovesti u red.
OSMI TRAVNJA 1928. – Zadnji dio romana je drukčiji od ostala tri.Pripovijedač je u trećem licu i pratimo radnju iz prspektive Dilsey – crna sluškinja koja je odgojila djecu Compson i Quentinu te se jedina brine za Benjamina. Radnja se odvija na Uskrs,Dilsey i Beny odlaze na misu dok Jason odlazi na policiju prijaviti krađu novaca – svoju dugogodišnju ušteđevinu i novac koji je ukrac Caddy. Nakon što mu policija odbija pomoći,uzme stavri u svoje ruke te pođe u potjeru za Queninom i mladićem iz cirkusa s kime je pobjegla od kuće.Radnja završava sudarom Jasona s kočijom kojom je upravljao Luster (vozio Benyja a groblje).
ČLANOVI OBITELJI: OTAC JASON-advokat,prodao dio imanja,svojim pijanstvom i praznom retorikom bijedna je slika
dehumanizacije i animalizacije Compsonovih;umire nakon kćerine udaje (neuspjelog braka) . MAJKA CAROLINA – rođena Bascomb;boležljiva i jadljiva,ne prestaje samu sebe sažaljevati te isti osjećaj traži i od drugih zbog nesreće koja ju je pogodila prvo s retardiranim sinom Benjaminom,promiskuitetnom kćeri Caddy ,sina samoubojice Quentina do razmažene unuke Quentine;utjehu nalazi u iluziji raskoši i komfora imanja Compson;pati od kompleksa manje vrijednosti;nije loša majka već se uopće ne može uzeti kao majka svojoj djeci. MAURY BASCOMB- brat Caroline,hvalisav,sklon piću i neredu;živi naimanju Compsonovih i sudjeluje u propasti.Benjaminovo prvo ime je bilo posvećeno njemu. CANDACE ili CADDY- ključni lik kojeg vidimo samo očima braće;samo kao siluetu u neprestanom bijegu;kao odraz njhovih želja;jedina kćer Compsonovih; samouvjerena ,samovoljna i nimfomanka – izdaje čast obitelji;za majku je mrtva od trenutak kada se prvi puta poljubila;zatrudnjela s Daltonom Amesom ali se udala za Sidneya Herberta Heada;rađa Quentinu -grijeh protiv morala, obiteljske tradicije;voli Benjamina i Quentina,s Jasonom se ne
slaže; upravo su Beny i Quentin opsjednuti ljubavlju prema sestri dok ju Jason sadistički mrzi. QUENTIN-najstariji sin,glavni karakterni simbol etičkih pricipa tradicionalnog humanizma obitelji Compson; opsjednut Caddynim nemoralom te ga želi spasiti prvo pokušajući ubiti njena prvoj ljubavnika pa ženidbom;nakon tog neuspjeha povlači se u sebe i polazi u smrt,kako bi barem tako pobijedio vrijeme kojim je bio opsjednut ;svaki bijegod smrti ne neuspješan,vrijeme mu je odavn stalo te će jedino smrću koju voli i plamenom pakla očistiti i iskupiti Caddyn stvarni i svoj preuzeti grijeh;utapa se u rijeci Charles dva mejseca nakon sestria vjenčanja;sliči modernom Hamletu jer formulacijama i zaključivanjem želi razjasniti bit i razmjere obiteljske tragedije. JASON- simbol Faulknerovog „snopesisma“ to jest modernog naturalizma i animalizma sirove i surove klase ljudi kojisu ,ne birajući sredstva,preuzeli u svoje ruuke imanja i tako zavladali Jugom;odrekao se compsonovske časti i osobnog dostojastva;jedini od braće koji je tjelesno i duševno zdrav njegova je propast najveća jer se odrekao časti i morala;akonočeve smrti preuzima brigu o imanju („crvotočinu obitelji u crvotočnoj kući“) i uzdržava majku,brata,Quentinu i crnačku poslugu;nakon majčine smrti Benjamina zatvara u umobolnicu,staru
obiteljsku kuću prodaje nekom seljaku za pansione,tjera crnačku poslugu te se oslobađa. QUENTINA- Caddyna kćer,od rođenja do bijega sa sedamnaest godina živi na imanju Compson,ali joj do obitelji i morala nije ni malo stalo – kao ni njenu majku,upravo zobg toga ju i Jason tako mrzi. BENJAMIN-Beny,najmlađi brat obitelji Campson,gluhonijem te boluje od retardacije,iako ima trideset i tri godine ima svijest trogodišnjaka te se u svijetu oko sebe izražava samo zavijanjem,stenjanjem,plačem i jaukanjem;sa osamnaest godina bježi iz dvorišta te na cesti pokuša silovati djevojku te ga Jason daje kastrirati o čemu on nije ni svjestan;nije svijestan ni neprisutstva sestre Caddy jer ne razmislja vec mu samo zvuk imena zvuči poznato;u svom dijelu knjige nagovještava svu radnju romana preko sirovih i neposrednih uspomena ,iako nam ne daje sve detalje te ih tek kasnije možemo povezati u suvislu priču;ne razmišlja niti sudi osobe već sve tjelesno osjeća (miris smrti u zraku) ;živi u vakuumu – nema granica prostora ni vremena;njegova priča idiota,puna krika i bijesa,nije samo uvoni stavak ,nego jezgra romana. ODNOS BIJELACA I CRNACA
„Ti ćeš raditi ono,što on od tebe želi,crnčiću moj.“ „Ja velim: moja je porodica ovdje držala robove,kad ste vi držali bezvrijedne sitničarije,a obradive zemlje tako ste malo imali,da nijedan crnac ne bi htio stupiti s vama u napolicu,da je obrđuje. Ako su crnci uopće ikada ozbiljno obrađivali.Sva je sreća pa se gospod bog pobrinuo za ovu zemlju,jer ovdašnji ljudi,koji na njoj žive,nisu nikada ni prstom makli.“ „Nisam još sreo crnca,koji za svako svoje djelo ne bi pronašao savršen alibi.Samo ga pusti za volan, i on mora okolo paradirati.“ „Jer velika je muka s crnačkom poslugom,kad je dulje vremena u istoj obitelji.Postanu tako važni i puni sebe,da više ne vrijede ni pušiva boba.Misle,da su oni gazde i da mogu tiranizirati cijelu obitelj.“ „Ovoj zemlji treba bijela radna snaga.Trebalo bi pustiti ove proklete radnike crnačke lijenčine neka gladuju godinu dvije,pa bi onda zali,šta je mekuštvo i mlitavost.“ „Nikad ne zaboravi,da moraš gledati na njih kao na mnogobrojne ljude,a ne kao na crnce,“
Quetin: „Još četvrt sata. I onda me ne će biti. One najmirnije riječi. Non fui Sum.Fui.Non sum.“ „Ne dajem ti ovu uru zato,da bi se prisjećao vremena,nego da bi ga potkada,barem načas,zaboravio, i da ne bi potratio sav svoj dah u pokušajima da ga pobijediš.Zapamti:nijedna bitka nikada nije dobivena.Nije čak ni bila.Bojno polje otkriva čovjeku samo njegovu vlastitu ludost i očaj,a pobjeda je tek iluzija filozofa i glupana.“ „Stupio sam a sunce i opet našao svoju sjenu.Silazio sam niz stube upravo ispred nje.Otkucalo je pola.Onda su brecaji prestali i zamrli.“ „Rekao mi je da je vrijeme mrtvo,dokle god ga glođu kotačići.Tek kad ura stane,vrijeme opet oživi.“ „Jesi li ti ikada imao sestru? Nisam,nego sve su kurve. Jesi li ti ikada imao sestru? Jednu minutu je to bila. Kurve. Nije bila kurva onu jednu minutu,što je stajala na pragu vrata.“ Caddy „Žene nisu nikada djevice.evinost je negativno stanje i stoga je protuprirodno.“ „Caddy je uzela kutiju,stavila ju na pod i otvorila je.Bila je puna zvijezda.Kad sam bio mirao,one su bile mirne.Kad bih se ja pokrenuo,one bi zasvetlucale i zablistale.Ja sam mučao.“
„Zašto ga kući ne dovedeš Caddy?Zašto to maraš činiti kao što crnkinje čine na livadi u jarcima u tamnoj šumi zajapurene skrite mahnite u tamnoj šumi.“ „jesi li ih ljubila Caddy jesi li ih ljubila Kad su me dotakli bila sam kao mrtva“
Jason: „Jason će postati bogataš,on uvijek čvrsto drži svoj novac“ „Uostalom,kao šro uvijek ističem,ja ne trebam ničije pomoći,da napredujem na svom životnom putu. Ja mogu stajati na svojim nogama,kao što sam uvijek stajao.“ „Ti si čovjek hladna srca,Jasone,ako si uopće čovjek“„Zahvaljujem Bogu što imam više srca od tebe,pa makr ono i crno bilo.“ Otac: „čovjek je zbir svojih klimatskih iskustava,reče otac. Čovjek je zbironoga što ima. Čovjek je u svojim nečistim svojstvima problem,koje se dosadno i sporo vuče do nepromjenjivoga Ništa: šah-mat smeća i požude.“ Beny: „Tada je Ben opet počeo kukati. Zavijao je beznadno i beskrajno. Nije to bilo ništa.Puki ton. Možda je taj ton cijelo vrijeme tu. Možda su nepravda i bol nekom konstelacijom planeta načas zadobile glas.“
Dilsey:“Ja sam vidjela početak,a sada gleda svršetak.“
