Skripta

ZDRAVO-ORGANIC Udruženje za zdravu sredinu i organsku hranu SELENČA

ZBORNIK PRILOŽENIH RADOVA SA

STRUČNOG SIMPOZIJUMA SIMPOZIJUMA PRVOG ME ĐUNARODNOG STRUČNOG O USLOVIMA I TEHNOLOGIJI ZA ORGANSKU PROIZVODNJU POVRĆA I VOĆA ZDRAVO ORGANIC SELENČA 2007.

Selenča, oktobar 2007 Izdanje omogućila:

Uprava za za zaštit zaštitu u bilja bi lja Ministarstva poljopr ivrede, šumarstva šumarstva i vodopriv rede Republike Republike Srbije BESPLATAN PRIMERAK

1 Poštovani, U Selenči je dana 5. i 6. oktobra 2007. godine održan I. Međunarodni stručni simpozijum o uslovima i tehnologiji za organsku proizvodnju povrća i voća ZDRAVO ORGANIC SELENČA 2007. u organizaciji Udruženja za zdravu sredinu i organsku hranu ZDRAVO ORGANIC iz Selenče Ovom prilikom smo imali čast da da u našoj sredini okupimo ugledne profesore, naučne radnike, privrednike, novinare, vršioce javnih funkcija, poljoprivredne proizvođače i druge učesnike iz zemlje i inostranstva. Na ovom simpozijumu je aktivno učestvovalo u radu skoro tri stotine učesnika za dva dana, dok je, po proceni, izložbe posetilo oko 2000 posetilaca. Sa simpozijuma je izveštavalo desetine desetine akreditovanih akreditovanih novinara, predstavnika medija. Simpozijum je imao međunarodni karakter i karakter  i u njemu su učestvovali predstavnici Italije, Slovenije, Hrvatske, Češke, Slovačke, Rusije i Srbije. U okviru osnovne teme je održano više predavanja vezanih za izbor zemljišta, vrstu proizvodnje, obradu, zaštitu, marketing i povezivanje proizvođača uz primere iz prakse . Takođe je priređena i zložba proizvoda iz organske proizvodnje i šumskih plodova, izložba mašina i alata za organsku proizvodnju, k ulinarstvo: jela od povrća i voća, prezentovani su uslovi za komercijalnu proizvodnju, izložba zaštitnih sredstava za organsku proizvodnju i izložba starih mašina i alata. Za organizatora: Jozef Gašparovski

Detalj sa rada Simpozijuma

2 PROGRAM

PRVOG ME ĐUNARODNOG STRUČNOG SIMPOZIJUMA STRUČNOG SIMPOZIJUMA O USLOVIMA I TEHNOLOGIJI ZA ORGANSKU PROIZVODNJU POVRĆA I VOĆA ZDRAVO ORGANIC SELENČA 2007. Petak 5. otobar. otobar. 2007. Proizvodni program fabrike ZDRAVO – ORGANIC Poslovni susret sa kupcima i gostima Vrednosti i medicinski značajupotrebe prirodnih sokova od cvekle, paradajza paradajza i jabuke Prof.dr.sci. Ervin Gebauer Organska proizvodnja hrane-kultura, prehrana i ekonomija Prof.dr. Marijan Sinčič Slovenija SVEČANO OTVARANJE IZLOŽBE I PRVOG MEĐUNARODNOG STRUČNOG SIMPOZIJUMA O USLOVIMA I TEHNOLOGIJAMA ZA ORGANSKU PROIZVODNJU POVRĆA I VOĆA ZDRAVO ORGANIC Pozdravna reč domaćina i gostiju Izložba starih oruđa i alata za obradu zemljišta Prezentacija mašine za obradu u organskoj proizvodnji ( nova mašina) Prof.dr. Nedeljko Malinović Srbija Organska proizvodnja proizvodnja u Srbiji: značaj, perspektiva, perspektiva, propisi i podsticaji Dr. Stevan Maširević direktor Uprave za zaštitu bilja u Ministarstvu poljoprivrede poljoprivrede RS

Iskustva Slovačke organskoj proizvodnji voća i povrća Ing.Julijana Schlosserova Slovačka Integralna proizvodnja voća i vinove loze Prof.dr. Zoran Keserović Keserović   Srbija Poljoprivredni fakultet Novi Sad

3 Organska proizvodnja i zaštita vinove loze Ing. Milan Hluchy, PhD, Češka Organska proizvodnja i zaštita voća Ing. Tancik Jan, PhD, Slovačka

Subota 6. oktobar. 2007. Poslovni susret sa proizvođačima Planovi i potrebe za sirovinama fabrike Zdravo-Organic Jozef Gašparovski Stevan Prokopec Ekonomski faktori i marketing aktivnosti u razvoju organske poljoprivrede Prof.dr. Tomislav Sudarević Ekonomski fakultet Subotica Organska proizvodnja cvekle Prof.dr.Jasmina Zdravković Institut Smederevska Palanka Srbija Sertifikacija organske proizvodnje i prerade Nenad Novaković Organic control system Subotica, Srbija Kontrola organske proizvodnj- iskustva Slovačke Jaroslav Drobny Naturalis SK, Slovačka Zaštita povrća u organskoj proizvodnji: Iskustva Hrvatske Dr. Davor Šamota, Dr.Nada Paradiković,Hrvatska Zaštita povrća u organskoj proizvodnji u zatvorenom prostoru DOTT. Michele Marrano, Italia Nova tehnologija u zaštiti biljne proizvodnje pomoću elektromagnetnih talasa Georgij Semjonovič Kolomejcejev, Irina Olegovna Jakovljeva, Rusija Edukacija proizvođača za organsku proizvodnju putem interneta Peter Toth, Slovačka

4.

Organizator Simpozijuma: Udruženje za zdravu sredinu i organsku hranu ZDRAVO ORGANIC Selenča Pokrovitelj Simpozijuma: Autonomna pokrajina Vojvodina Sekretarijat za privredu Donatori Simpozijuma: 1. Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS – Uprava za zaštitu bilja 2. Privredna komora Vojvodine Generalni sponzor Simpozijuma: Slovan progres Selenča Izvršni producent Simpozijuma: Balkan DOO Novi Sad

Detalj sa izložbe: Plodovi jeseni

5. SPISAK AKREDITOVANIH UČESNIKA SIMPOZIJUMA agro consult, novi Beograd, Ljubiša Elesin Agro grnja, Janko Brnja, Pivnice  Agro Kula, Basarić Damjan Agroinstitut DP, Sombor, Boca Zoran  Agroinstitut DP, Sombor, Sekulić Olivera Agroinstitut DP, Sombor, Veselinović Tatjana Agrol, Temerin, Vladislav Princip vlasnik  Agrounik, Igor Palamarčuk, Autoput 20, Zemun agrozaut Vršac, Kondić Zoko agrozaut Vršac, Lukačev Čedomir  agrozaut Vršac, Ostojić Zoran agrozavod Vrbas, Knežević Predrag Arci Novi Sad, Pupin Aleksandar  AUTOGLOBAL, Vuka Karadžića 1 PRIBOJ 31 330, Milosavljević Zoran Bardić Josip, Vajska, polj.gaz. Bio farma, MAMUŽIĆ JOSIP, Mamužićev put 68 LJUTOVO Bio salaš, FARAGO Arpad, Ady Endre 61 OROM Bio salaš, FARAGO Janoš, Ady Endre 61 OROM Bio salaš, FARAGO LAJOŠ, Ady Endre 61 OROM Blic, B.Palanka, Slobodan Mirić Budućnost B.Palanka, Stevan Čapanda Daniel, Selenča, Kooperant čapanda Janko, Selenča, Kooperant Čapelja Ondrej, Štefanikova 40, Selenča, kooperant Častvan Juraj, Benešova 5, Selenča, kooperant Centar za socijalno, Bač, Čapelja Ana Centar za socijalno, Bač, Prodanović Svetlana Chalisto doo, Terek Arpad, Ada Čus Pavel, Selenča Dedejić Radovan, Ratkovo Dnevnik novi Sad, Dušan Knežić Dom penzionera Bač, Kitić Ratka Dom penzionera Bač, Milošević Vlado Društvo dijabetičara Bač, Ćulibrk Dragan Društvo dijabetičara Bač, Đurić Ljiljana Društvo dijabetičara Bač, Križov Marija Društvo dijabetičara Bač, Ljubojević Đorđe Društvo dijabetičara Bač, Nosal Spomenka Društvo dijabetičara Bač, Zarecki Bosiljka DUDAŠ ROBERT, Tuk ugarnice 33 PALIĆ 24 413, polj.gaz. Dumendžić Štefanko, M.Gupca 2/9, Plavna, polj.gaz. E korporacija, Bačka Topola, Gabrijela Kaćanski Eko plus, Kragujevac, Jelena Đošić Eko plus, Kragujevac, Jelena Vuković Eko sanit Novi Sad, Mitrović Igor  Eko sanit Novi Sad, Simović Mladen EKOSOLAR, Mrđan Đorđe, Beograd

6. EKOSOLAR, Vučkov Svetozar, Beograd Eliksir -Dnevnik, Novi Sad, Živojin Sadžakov Ergarac Milan, V.Mišića 32, Ratkovo, kooperant Erol Nikola, Lalić, poljoprivrednik Euro agrokoperativa, Milutin Kažić, Beograd Euromedia plan, Dragan Ćosić dir. Sr.Mitrovica Figrad Vrbas, Aleksić Anita Figrad Vrbas, Jović Simo Fluoluks, Ratkovo, Stojanović Goran Fond za razvoj Vojvodine, Kobilarov Vasa, Hajduk Veljkova 11, Novi Sad Fond za razvoj Vojvodine, Repac Snežana, Hajduk Veljkova 11, Novi Sad Francisti Jan, Ovocinar Kulpin Gebauer Ervin, predavač Hlas Ljudu, Katarina Gažova Hlas Ljudu, Sikorova Ljubica Ines Branko Milešević Inst.za prehrambenu tehnologiju Novi Sad, Maria Bodroža Solar Inst.za prehrambenu Tehnologiju Novi Sad, Željko Bardić Institut za kukuruz"Zemun Polje" naučni savetnik PDr.Franja Baca, Slobodana Bajića 1, Zemun 11185 Institut za voćarstvo Čačak, Slobodan Mielnković Irina Olegovna Jakovljev, predavač Jadran Budva, Kolarević Sandra Jadran Budva, Vujković Rajko Jasmina Zdravković, predavač Jatić Jožefa, Joha Fero, Slovenska 81, Selenča, kooperant Joha Fero, Slovenska 81, Selenča, kooperant Jurković Stipan, Bač, polj gaz. Kalić Radoslav, Sv.Save 19, Deronje, kooperant Kandić Vidoje, Balzakova 27, Novi Sad Keco Čedomir Organizator  Kižgeci Jan, Agroseme, Sr.Mitrovica Komianski Miroslav, Gložan Kopčok Elena, Bač.Petrovac, polj.gaz. Kopčok Janko, Bač.Petrovac, polj.gaz. Kovač Paljo, Bođani, polj.gaz. Kubeček Juraj, Masarikova 37, Selenča, Kooperant KUCURSKI IVAN, Ivana Milutinovića 128 VRBAS 21 460, kooperant Lazić Branka Profesor, Novi Sad Link agencija, Pecnik Zuzana, Selenča Majera Janko, Sv.Markovića 13a, Silbaš, poljoprivrednik Majevica, B.Palanka, Kovačević Mišo Malivuk Mladen, Lalić Mamužić Josip, Ljutovo, kooperant Mamužić Ruža, Ljutovo, kooperant Marija Koprivica, Vrbas, Sava Kovačević Marijanović Predrag, G. Jarsenovo MANOJLOVCE 16201 -Leskovac, proizvođač kupina Maširević dr. Stevan, predavač Michele Marrano, predavač

7. Milešević Branko, Sombor  Moć Prirode Časopis, Beograd, Dr. Dodić Nađa Moć Prirode Časopis, Beograd, Prokić Mila Mokar szr, Ratkovo, Krstić Dragomir Naše Novine Odžaci, Lukić Zoran Nektar b.Palanka, Cukrov Vladimir Obecna TV B.Petrovac, Dorčova Babiakova Viera Obecna TV B.Petrovac, Vladimir Zima One Food novi Sad, Vučković Jovana Organic Control System, dipl.ing.Mirjana Jovanović, Trg Jovana N enada 15, Subotica Organic Control System, dipl.ing.Nadežda Pešić, Trg Jovana Nenada 15, Subotica Organic Control System, dipl.ing.Nenad Novaković, Trg Jovana Nenada 15, Subotica Organic, Bavanište, Tomić Zoran Panić Dragan, Deronje, kooperant Papajčik Čabla, Kruščić, polj.gaz. Papajčik Jolan, Kruščić, polj.gaz. Pavlinji Juraj, Janošikova 17, Selenča Plachtinski Jaroslav, Kulpin, polj.gaz. Plachtinski Ljubinka, Kulpin, polj.gaz. Pokr.sekr.za polj.,vod.i šumar., Bul.M.Pupina 16, N.Sad, Đalić Gordana Pokr.sekr.za polj.,vod.i šumar., Bul.M.Pupina 16, N.Sad, Erna Šumec Pokr.sekr.za polj.,vod.i šumar., Bul.M.Pupina 16, N.Sad, Šešlija Milan Pokrajinski sekr.za privredu, Novi Sad, Marija Vujaković  pokrajinski sekretarijat za poljoprivredu, šumarstvo i vodoprivredu,Pejić Tomislav, Bul.M.Pupina 16, Novi Sad  pokrajinski sekretarijat za poljoprivredu, šumarstvo i vodoprivredu,Simić, Bul.M.Pupina 16, Novi Sad

Polj. Apoteka,Farago Goran, Svetog Save 18 NOVI KNEŽEVAC Polj. Apoteka,Farago Ivan, Svetog Save 18 NOVI KNEŽEVAC Polj. Škola Josip Panić, Pančevo, Radojević Mirjana Polj.Stanica Novi Sad, Bojić Milenko Polj.Stanica Ruma, Drobac Goran Poljoprivredna škola Bač, direktor Radič Maksimović Poljoprivredna škola Bač, Fačara Libuška Poljoprivredna škola Futog, Kiš Đula Poljoprivredna škola Futog, Kukučka Zuzana Poljoprivredna škola Futog, Rakić Mirjana Poljoprivredna škola Futog, Ralaić Milica Poljoprivredna škola, Futog, Bingulac Živko Poljoprivredni fakultet, Anđelković Stojan, Trg dositeja Obradovića 8, Novi Sad Poljoprivredni fakultet, Karadžić Branislav, Trg dositeja Obradovića 8, Novi Sad Poljoprivredni fakultet, Malinović Nedeljko, Trg dositeja Obradovića 8, Novi Sad Poljoprivredni fakultet, Neš Michal, Trg dositeja Obradovića 8, Novi Sad Poljoprivredni fakultet, Ondrej Poničan, Trg dositeja Obradovića 8, Novi Sad Poljoprivredni fakultet, Somer Deže, Trg dositeja Obradovića 8, Novi Sad Predsednik penzionera Selenča, Jozef Švec Predškolska ustanova, Zrenjanin, Ludoški Slobodan Predškolska ustanova, Zrenjanin, Stajić Biljana Premijar as, Novi Sad, Aleksandar Gluvić Press Rusko Slovo, Simunović mihajlo Privredna komora Vojvodine, Đorđe Bugarin, Novi Sad, Hajduk Veljkova 11

8. Radio B.Petrovac, Kolarova, B.Petrovac, Jan Hansman Radio Bačka Selenča Fodor Ana Radio Bačka Selenča Šoškić Vera Radio Bačka, Trg.dr.Zorana Đinđića 4, Bač, Milenko Vranešević Radio Bačka, Trg.dr.Zorana Đinđića 4, Bač, Veziak Viktor  Radio Novi Sad, Đorđe Simović Radio Novi Sad, Michal Surovi Radio Novi Sad, Rastislav Zornan Radio Odžaci, Jurija Gagarina 20, Odžaci, Bogavac Jadranka Radio Odžaci, Jurija Gagarina 20, Odžaci, Novaković Milan Radoslav Kalić, Deronje Rankov Katarina, Begeč Rečnik Ondrej, Gložan Red.Poljoprivrednik Novi Sad, Gnip Tamara Red.Poljoprivrednik Novi Sad, Šakotić Vukašin Romianski Jan, Gložan Sabo Jozef, Šafarikova 6, Selenča, kooperant Sekulić Nenad, Sombor  Sergej Petrović, predavač Sirius, B.Petrovac, Milan Bukvić. Sirius, B.Petrovac, Spevak Daniel Srednja polj.škola, Zrenjanin, Markov Brankica Srednja polj.škola, Zrenjanin, Markov Zlatko Srem.poljop.Sr.Mitrovica, Dragan Staklenici Gložan,Masarikova bb,Čordaš Vladimir  Staklenici Gložan,Masarikova bb,Milorad Draško Stamenković Srboljub, Karavukovo, polj.gaz. STANIMIROV GLIGORIJE, Salaš 44, NADALJ 21 216 STANIMIROV GLIGORIJE, Salaš 44, NADALJ 21 216 STANIMIROV Vojislavka, Salaš 44, NADALJ 21 216 STANIMIROV Žarko, Salaš 44, NADALJ 21 216 STATUS,Vase Albanca 165 a SVRLJIG 18 360, Jović Bora Status,Vase Albanca 165 a SVRLJIG 18 360, Jović Bora dir. Stojković Sreten,Arsenija Čarnojevića 15, Deronje Streharski Đuro, 14. VUSB 23, Selenča, polj.gaz. Streharski Karolina, posetilac, Selenča Sudarević Tomislav, predavač Teras Subotica, Snježana Mitrović Toma Goran, Sime Pogačarevića 9, Karavukovo,kooperant Tomić Danilo, Novi Sad TOMIĆ Mira, Vuka Karadžića 123 BAVANIŠTE, poljoprivrednik TOMIĆ ZORAN, Vuka Karadžića 123 BAVANIŠTE, poljoprivrednik Tomšik Štefan, Selenča, Kooperant Tomšik Štefan, Sv.Miletića 40 Selenča, kooperant Tot Đorđe, Vajska, kooperant TpU, Bačka Topola, Glavna 55a ; Hendieta Halai Trpinski Jan, Kulpin, polj.gaz. Trusina Jan, Selenča, kooperant Trusina Jozef, Selenča, polj.gaz.

9. Tv Bap, B.Palanka, Crnjanski Dragan Tv Bap, B.Palanka, Jarčević Đorđe TV Jesenjin Novi Sad, Slaviša Dabižljević TV Jesenjin Novi Sad, Tijanić Nebojša TV Jesenjin Novi Sad, Vujakija Mirko TV Most Novi Sad, Livija Boganč TV Most Novi Sad, Milan Marković Tv Novi Sad, Žiak Samuel TV Panonija Novi Sad, Mirela Vuković TV Panonija Novi Sad, Ondrej Srnka TV Petrovac, Marija Dankova TV Petrovac, Medveđ Zdeno TV RtV Novi Sad, Jon Grbav TV RTV Novi Sad, Mađar Jozef  Udruženje povrtara Despotovo, Mijatov Miloš Vađina Darko, M.Tita 5, Plavna, kooperant Valent Pavel, Lenjinova 58, Lalić Vasić Đoka, Novi Sad, poljoprivrednik Vertico produkcija, emisija u našem ateru n.Sad, Farkaš Amadeo Vertico produkcija, emisija u našem ateru n.Sad, Vladimir Jovanović Vitas Ruma, Klještanović Goran Vitas Ruma, Sretenović Jovan Vozar Vladimir, Kisač, izlagač Vukadinov Stanimir, Šturova 74, Silbaš Zadr.Tisa, Bač.Pet.Selo, Duka Valerija Zadr.Tisa, Bač.Pet.Selo, Kiščisar Erna Zadr.Tisa, Bač.Pet.Selo, Vukosavljev Branislav Zadruga Selenča, Stanković Anka Zadrugar L jubovija, Dragoljub Janković zadrugar Ljubovija, Nadežda Lazarević Zavod za unapređenje poljoprivrede, B.Topola, Daniel Zavod za unapređenje poljoprivrede, B.Topola, Sabolč Tružinski Zavod za unapređenje poljoprivrede, B.Topola, Vukosavljević Živojin Zelena Mreža Vojvodine, Milica Popović, Novi Sad Zelena Mreža Vojvodine, Stojanov Zoran, Novi Sad ŽITOHEM, Dušanka Đukić, Carice Milice 7 ZRENJANIN ŽITOHEM, Mihajlov Dragan, Carice Milice 7 ZRENJANIN ŽITOHEM, Rakić Nadežda, Carice Milice 7 ZRENJANIN zz agronizine B.N.Selo, Mešanović Sabakulji zz agronizine B.N.Selo, Pavlović Mladenko zz Horgoš, Okovacki Ilona ZZ Horgoš, Tot Iren, direktor

10. VREDNOST I MEDICINSKI ZNAČAJ UPOTREBE NEKIH PRIRODNIH SOKOVA U ISHRANI – POSEBNO DECE Prof.dr.Ervin Gebauer Akademija medicinskih nauka SLD Sokovi od povrća i voća ( prirodni, bez konzervansa ) imaju poznato i dokazano bladotvorno delovanje u prevenciji i dodatnom lečenju niza obolenja. Ovo se pripisuje, pre svega, znatnom sadržaju tzv.antioksidansa u ovim namirnicama. Britanski istraživači su na osnovu revizije 11 objavljenih naučnih studija nedavno obelodanili zaključke o daleko većem značaju antioksidansa od prehrambenih vlakana ( u povrću i voću) za povoljno, zaštitno delovanje na zdravlje. Ovo se u prvom redu odnosi na smanjenje rizika u odnosu na kardiovaskularne i maligne bolesti. Na osnovu rezultata ovih studija došlo se i do saznanja sa sveže voćei povrće nije delotvornije od prirodnih sokova, nego da im je delovanje potpuno jednako. Iz toga bi se moglo zaključiti da konzumiranje stoprocentno prirodnih sokova, ekološki čistih, bez konzervansa, jednako doprinosi prevenciji određenih bolesti i povoljnom zaštitnom delovanju za ljudski organizam, posebno kod dece u razvoju. Danas je poznato da postoji više razloga zbog kojih prirodni sokovi imaju prednost nad svežim plodovima. Pre svega, varenje čvrste hrane traje i po nekoliko sati, a apsorpcija sokova je daleko brža i zahteva samo nekoliko minuta. Nije zanemarljiva činjenica, da se za proces varenja troši daleko manje, zapravo minimalno energije. Sokovi snabdevaju organizam na najbrži, najstabilniji način ingredijentima: mineralnim solima, vitaminima, prehranjuju krv, regenerišu tkivo. Nadalje, sokovi istovremeno predstavljaju «čistače» organizma od štetnih, toksičnih materija pomažući izbacivanje otpadnih produkata. Poznata je i uloga u (p)održavanju tonusa celog organizma, a neki prirodni sokovi od povrća i voća se koriste i u prevenciji i dodatnom lečenju određenih obolenja. U daljem tekstu obrađuju se neki sokovi od povrća i voća.

SOK OD CVEKLE Cvekla ( Beta vulgaris) je dvogodišnja biljka poreklom sa Mediterana. Predstavlja  jedno od najzdravijih i najmanje zagađenih povrća. Naime, omotač cvekle sprečava ulaz štetnih, toksičnih materija i drugih zagađivača iz zemljišta, za razliku od, na primer šargarepe. Tako se cvekla koristi, što manje poznato, i kao indikator čistoće zemljišta( tla), u odnosu na zagađivanje napr. Olovom. Cvekla je bogata mineralnim solima, posebno vitaminima. Značajan je sadržaj vitamina B1, B2, C i B12, inače izuzetno retko prisutnog u namirnicama biljnog porekla.

11. Farmakološki delotvorna supstanca u cvekli je betanin, koji se dobro rastvara u vodi, poznat je antioksidans i značajno doprinosi regulaciji metaboličkih procesa (izmena materije). Cvekla sadrži farmakološki delotvornu supstancu antocijan, koji daje crvenu boju, ( Betanin u cvekli) prema nemačkoj farmakopeji, preporučuje se zarad protektivnog delovanja kod bolesnika sa citstatskom terap ijom i zračenjem, kod bolesti jetre i bubrega, demineralizacije kostiju i zuba, a posebno za jačanje rezistencije kapilara kod krvarenja, kao i usporavanje procesa starenja ( antioksidans). Ima podataka o anrikanceroznom delovanje betaina cvekle, mada nema još verodostojnih naučnih potvrda sprovedenih istraživanje, medjutim nesporno je antioksidativno dejstvo. Zbog sadržaja minerala u tragovima gvožđa, bakra i mangana i vitamina C i B12, primena cvekle je višestruko korisna u prevenciji i dodatnom lečenju  anemija posebno kod dece. Prirodni, ekološki čist bez konzervansa sok od cvekle predstavlja prijatanosvežavajući napitak, sa korisnim nutritivnim, antioksidativnim i tonizirajućem delovanjem. SOK OD PARADAJZA Paradajz ( rajčica ) je krupna, crvena sočna  bobica poreklom iz Južne Amerike, u Evropu je prenesena kao ukraden plod. Paradajz čini jednu od najvrednijih biljaka za ishranu, sadrži organske kiseline  –  jabučnu, oksalnu i limunsku ( koje deluju osvežavajuće), ugljene hidrate, azotna  jedinjenja, a u znatnim količinama minerale (gvožđe, mangan, bakar  – paradajz je najbogatija biljka bakrom-) i vitamine C, karoten – provitamin A i E . Sok od paradajza predstavlja antioksidans sa svim delovanjima. Značajan je za krvnu sliku: gvožđe za krvni pigment –hemoglobin, a bakar i mangan za membranu eritrocita. Sok od paradajza povećava lučenje želudačne kiseline, te učestvuje u regulaciji procesa varenja. Ima izveštaja o povoljnom delovanju na srce i krvne sudove. Nedavno su objavljeni rezultati višegodišnjih istraživanja univerziteta u Harvardu (SAD), da ishrana bogata paradajzom smanjuje rizik od nastajanja raka prostate ( istraživanje šestogodišnje na 47.000 muškaraca 40-75 godina starosti), zavisno od količine konzumiranja, 21 -45% manje izgleda za pojavu karcinoma prostate. Nedavno je otkriveno da je delotvorna materija likopen, pigment iz porodice karotenoida, koji paradajzu daje crvenu boju, a pretstavlja najjači antioksidans medju pigmentima. Sigurno da na smanjenje rizika od pojave karcinoma prostate ima u paradajzu, pored likopena i uticaj jakih antioksidansa: vitamina E,C i A. Dokazano je delovanje čak i kod uznapredovalog raka prostate. Konačno brojna istraživanja, ali i statistički podaci pokazuju da najnižu stopu obolevanja od raka prostate imaju mušk arci iz mediteranskih zemalja, a zna se da su to područja gde se paradajz i njegove prerađevine konzumiraju u velikim količinama.

12. Prisustvo jedinjenja steroidnog tomatidina u tragovima objašnjava uključivanje soka od paradajza u režim ishrane kod reumatskih tegoba i kostobolje. SOK OD JABUKE Jabuka (malus domesticus) po hranljivoj vrednosti spada u voće prve kategorije, veoma korisno za ljudski organizam. Najrasprostranjenije je kontinentalno voće, poreklom sa Himalaja, gde je gajena 1000 godina pre n.e. Jabuka je poznata kao zabranjeno voće u legendi o Adamu i Evi ili kao «zlatna  jabuka» u mnogim pripovetkama. Danas ustvari znamo da su jabuke «zlata vredne» zbog njihovih osobina. Pre svega, u jabuci ima u znatnim količinama vitamina A,C ( 10mg/100) i E, koji svojim antioksidativnim osobinama štite organizam, osobito dečji, od dejstva slobodnih radikala. Sadrže i pektin, celulozu i maleisku jabučnu kiselinu, od mineralnih soli ponajviše kalijuma ( 110 mg/100) a u tragovima natrijuma i gv ožđa, magnezijuma i fosfora,što doprinosi antioksidativnom i tonizirajućem dejstvu, pospešivanju mikrocirkulacije i zaštiti kapilara a i membrane eritrocita ( mangan i bakar). Sok od jabuke ( prirodan, ekološki čist) bez konzervansa se koristi i preporuču je za bolje varenje, sprečava razvoj bakterija u digestivnom traktu ( crevima). Sok od jabuke je neosporno prvi u redosledu voćnih sokova koji se uvode u mešovitu ishranu odojčadi i nastavlja se sa upotrebom kod malog deteta i kasnije u periodu razvoja deteta. Od najnovijih saznanja, nedavno je objavljeno da deca koja redovno piju sok od  jabuka imaju manje izgleda za pojavu ranih simptoma astme, kako je pokazalo istraživanje sprovedeno u Velikoj Britaniji. Rezultati koje je objavio naučni časopis «European Respiratory journal» sugerišu da deca koja sok od jabuka piju najmanje  jednom dnevno imaju za pedeset odsto manje izgleda da će patiti od otežanog disanja. Konzumacija samih jabuka nije imala ovakvo delovanje, dodaju naučnici, posle praćenja grupe dece stare između pet i deset godina.

Prof.dr. Ervin Gebauer

13. ISKUSTVA SLOVAČKE u ORGANSKOJ PROIZVODNJI VOČA i POVRĆ A“

„

Dr.Ing. Juli ana Schlosserová Centralni, kontrol ni i i ispitn i polj oprivr edni institut Bratislava (UKSUP) Hanulova 9/A, SK-844 29 Bratislava Slovačka republika

Ekološka poljoprivreda je u Slovačkoj (odnosno u  to vreme još u Čehoslovačkoj) je bila osnovana još 1991. godine. Certifikovani organski proizvodi su se u Slovačkoj počeli proizvoditi tek 2000. godine, kad je Centralni, kontrolni i ispitni poljoprivreni institut počeo uvoditi europski sistem ekološke poljoprivrede u Slovačkoj. Godine 1991. 37 udruženih farmi u organizaciju Natural Alimentaria se odlučilo proizvoditi u skladu sa međunarodnim pra vilima za ekološku poljoprivredu IFOAM. Trend razvoja u broju farmi i obrabajuće površine je bio u suštini pozitivan. Očigledan je porast u  broju organskih farmi i ekološki obrađujuće površine zemlje po ulasku Slovačke u  Europsku uniju, koje je i finansijski pomagala ovu vrstu proizvodnje. Finanskijska podrška organskim proizvođačima se takođe vršila i isključivo od domaćih izvora u periodu od 1998-2003. godine. Danas imamo situaciju da je 6 % od ukupnog poljoprivrednog zemljišta u Slovačkoj registrovan za organsku proizvodnju u   skladu sa pozitivnim zakonskim propisima u Evropi (Naređenje Saveta 2092/91 i  njegove novele) i slovačkim Zakonom o ekološkoj poljoprivredi br. 421/2004 Z.z.. Upravo Centralni, kontrolni i ispitni poljoprivredni institut, odnosno njegov Odbor za životnu sredinu i ekološku poljoprivredu (u daljem tekstu UKSUP) je mesto gde se registruju sve ekološke poljoprivredne površine, broj poljoprivrednih proizvođača (biofarmera), proizvođača organske hrane, organske stočne hrane, semena, trgovaca i  uvoznika iz oblasti ekološke poljoprivrede, kao i inspekcijske organizacije koje su odgovorne za inspekciju i certifikaciju ekološke poljoprivrede u Slovačkoj.. Na osnovu registra UKSUP, početkom 2004. godine broj biofarmera u prelaznom periodu (u konverziji) je veći nego broj biofarmera sa certifikovanom organskom proizvodnjom. Status 732 ha slovačkih površina je sledeći: najveći deo 43% je u   2 godini konverzije, dok u 1 godini konverzije se nalazi 25% površina a u 3. godini konverzije 10% površina. Momentalno je u organskoj proizvodnji 22% od ukupnih površina. U Slovačkoj je certificirano 53 ha vinograda. U Slovačkoj je više od 120 000 ha poljoprivrednog zemljišta privedeno ekološkoj poljoprivredi. Od celokupnih gorespomenutih površina pri kraju 2006. godine je bilo: 0,04 % vinograda, 0,6% voćnjaka, 30% oranica i  skoro 70% livada i pašnjaka. Razvoj organskih voćanjaka u kojima se gaje jabuke, kruške, šljive, orasi, ribizle, kajsije, aronija, kesten, trešnje, može se vidieti iz sledećeg grafikona:

14. Vývoj biosadov  v SR (ha) 800 700 600 500       a          h

400 300 200 100 0 2000

2001

2002

2003

2004

2005

2006

Razvoj vinogradarstva u sistemu organske poljoprivrede nije u prošlim godinama imao ravnomeran razvoj, kako se to može videti iz sledećeg grafikona:

Vývoj biovinohradov v SR (ha) 150 100      a       h

50 0 2000

2001

2002

2003

2004

2005

2006

Organski vinogradi se nalaze u južnoj i zapadnoj slovačkoj, dok se organski voćnjaci nalaze po celoj teritoriji Slovačke republike. Organsko povrće u Slovačkoj proizvodi 18 farmera koji su registrovani od strane UKSUP-a na površini većoj od 150 ha. Interes za svežim organskim povrće m stalno raste a deo proizvodnje se prodaje u članske države EU sertifikovane od strane slovačke sertifikačne organizacije Naturalis SK. Organsko voće i povrće uključujući i organsko grožđe se osim prodaje u svežem stanju, prerađuje u Slovačkoj. Sortiment slovačkih organskih proizvoda raste. Organski proizvodi biljnog i životinjskog porekla se certificiraju certifikacionim telom Naturalis SK koju je autorizovalo UKSUP, na osnovu ispunjenih kriterijuma uvedenih u europskoj Naredbi broj. 2092/91 o ekološkoj proizvodnji poljoprivrednih proizvoda kao i u slovačkom zakonu o ekološkoj poljoprivredi.

15. Slovački organski proizvodi su kontrolisani od bio farmera tokom celog proizvodnog procesa sve do trgovina odnosno do izvoza. Ukoliko je proizvodnja pr oizvodnja u skladu sa propisima organski proizvod se označava slovačkim logom za ekološku poljoprivredu.

Slovačka je od 1.maja 2004. godine članicom Evropske unije. Od tog datuma se ekološka poljoprivreda realizuje na osnovu evropskih pravni8h propisa. Prelazni period  je za oblast ekološke ekološke poljprrivrede tražio puno zalaganja. zalaganja. U sadašnjosti važeća evropska Naredba br. 2092/91 o ekološkoj proizvodnji poljoprivrednih proizvoda i označavanju poljoprivrednih i  prehrambenih proizvoda, koje  je doživelo već 43 dopune i izmene, će od 01.januara 2009. godine biti zamenjena novom Naredbom. U izradi ove nove Naredbe učestvuju i stručnjaci UKSUP-a iz Slovačke republike. Savremeni razvoj u primarnoj produkciji organskog voća i povrća, kao i u oblasti prerade istih, u slovačkoj beleži pozitivan razvojni trend.

Dr.Ing. Juliana Schlosserová (u sredini) Centralni, kontrolni i i ispitni poljoprivredni institut Bratislava (UKSUP)

16. EKONOMSKI FAKTORI I MARKETING MARK ETING AKTIVNOSTI AKTIVNOSTI U RAZVOJU ORGANSKE POLJOPRIVREDNE PROIZVODNJE U SRBIJI

dr Tomislav Sudarević Uvod

Razmatranje ekonomskih faktora i marketing aktivnosti u domenu organske poljoprivredne proizvodnje treba posmatrati isključivo u kontekstu korisnosti, odnosno prednosti ovog vida proizvodnje u odnosu na klasičnu poljoprivrednu praksu. Naučnim metodama je već odavno ustanovljen čitav niz pozitivnih efekata organske poljoprivrede u ekološkom, društvenom i ekonomskom smislu. Zdraviji proizvođači, zdravije zemljište, biljke i životinje, kvalitetnija eko sredina i naravno zdraviji potrošači koji konzumiraju kvalitetnije proizvode, sve su to prednosti organske u odnosu na klasičnu poljoprivredu. Iako sve navedeno važi za bilo koju zemlju koju želite analizirati, kod nas je prisutna određena doza nepoverenja u pogledu budućnosti organske poljoprivredne proizvodnje. Poenta zabrinutosti ogleda se u nedoumici da li ima dovoljno tražnje za ovom vrstom proizvoda kod nas i u svetu, posebno imajući u vidu višlje cene ove kategorije proizvoda? Treba li možda još malo sačekati dok se vidi šta će se dešavati sa potrošnjom organskih poljoprivrednih proizvoda? Ono što se slobodno može reći je da sa svakim danom oklevanja gubimo u svakom pogledu. Ako je reč o domaćem tržištu, a ono bi nam tr ebalo biti prevashodno u interesu, već sada imamo uvoz organskih poljoprivrednih proizvoda koje bismo mogli i sami proizvesti. Tražnja za organskom hranom je u značajnom porastu. Treba li boljeg dokaza za to od stalnog otvaranja novih prodavnica tzv. ''zdrave hrane'' odnosno ''bio shop-ova'' u svim većim mestima kod nas. Ako pak, posmatramo izvozne mogućnosti tek tu nam je bitno da što pre organizujemo proizvodnju za strane potrošače. Jasno je odavno da na tržištu klasičnih poljoprivrednih kultura poput pšrnice, kukuruza i slično naša zemlja nema šanse da ispolji neki veći uticaj  – tu smo na vetrometini velikh zemalja proizvođača koji diktiraju cene i uslove prometa. Organska poljoprivreda, za koju zaista imamo komparativnu prednost, je područje u kojem još uvek možemo biti učesnik koji je koliko toliko ravnopravan u tržišnoj borbi za dinar ili Euro potrošača. Evropa nas tako doživljava i daje nam šansu za to. Uostalom, jedan od projekata u okviru Pakta za stabilnost Jugoistočne Evrope koji je finansirala EU  je upravo bio iz oblasti uvođenja i razvoja organske poljoprivrede, što je jasan signal gde vide naše mesto u okviru nove agrane politike EU. Pored svega rečenog još nekoliko argumenta argumenta ide u prilog omasovljenju organske organske proizvodnje kod nas. Pre svega, ovaj vid proizvodnje je veoma pogodan za sve tipove poljoprivrednih domaćinstava. I mala domaćinstva sa skromnim poljoprivrednim resurima mogu učestvovati u stvaranju ponude koja će

17. kroz objedinjavanje biti tržišno interesantana za ostale učes nike u lancu od njive do trpeze. Uporedne kalkulacije su pokazale da se i na malim površinama više isplati ovakav vid proizvodnje od klasičnog. Naravno, nikada se ne smeju zaboraviti možda i  još važnije prednosti a to je očuvanje zdravlja poljoprivrednika,  zemljišta i proizvoda koje će ponuditi u dalju preradu. Često je razlog što se poljoprivrdnici preorijentišu na organsku proizvodnju to što im je dosadilo da se truju sa raznim agrohemikalijama koje ednja veličina porodičnih su prethodno koristili u konvencionalnoj proizvodnji. Sr ednja gazdinstava od 20 hektara na više je naravno okosnica razvoja ovakvog vida proizvodnje jer se tu u najvećoj meri mogu ostvariti svi uslovi nesmetanog toka materije u jednoj zaokruženoj celini. Znači ishrana stoke od organski proiz vedenog hraniva, stajnjak koji se vraća na zemljište i omogućuje novi rast biljaka u pravilnoj plodosmeni. Iskustva iz okoline Subotice pokazuju da su poljoprivrednici u ovoj kategoriji, u početku dosta oprezno prišli ovoj proizvodnji sa nekih hektar do dva površine, da bi u narednim godinama povećavali površine čak do potpunog prelaska na celokupnom posedu. Znači, to je opet jedna prednost ove nove metode proizvodnje da je moguća postupnost u procesu prelaska sa klasične proizvodnje na organsku. I na kraju , naravno da se i veliki posedi tj. bivši kombinati mogu uključiti u ovakav vid proizvodnje. Kod njih je jos uvek prisutna usporena reakcija ali je njihova uloga u podizanju ponude na viši nivo nezamenljiva. Primeri iz EU zemalja, pa i neposrednog okruženja (npr. Hrvatska) to  jasno dokazuju. 1. Ekonomski Ekonomski faktori r azvoja azvoja organske poljopr ivrede Svaka ozbiljna analiza ekonomskih aspekata razvoja određene oblasti društvene delatnosti nužno je vezana za prepoznavanje faktora koju utiču na razvoj iste. Fakto ri koji utuču na razvoj organske poljoprivredne proizvodnje u Srbiji su brojni i mogu se grupisati po različitim kriterijumima. Podela kriterijuma na one koji su makro i mikro ekonomskog karaktera je nezaobilazna kada je reč i o organskim poljoprivrednim proizvodima. 1.1. 1.1.

Makro Makro ekonomski ekonoms ki faktor i

U grupu makro ekonomskih faktora spadaju: zakonodavna regulativa odgovarajućih državnih organa   subvencije organizovanje i održavanje specijalizovanih nacionalnih savetodavnih savetodavnih službi i generičke promotivne kampanje. • • • •

U okviru navedenih faktora trenutno je u Srbiji moguće uočiti ispoljavanje prva dva u određenoj meri kao i potpuno odsustvo druga dva faktora. Naime, na nivou države posedujemo zakonodavne akte (iako ne u celini) koji nam omogućuju razvoj ove oblasti poljoprivredne proizvodnje. Konačno i država je prepoznala

18. ovaj vid proizvodnje kao jedan od pravaca razvoja poljoprivrede. U strategiji agrarnog razvoja postoji poseban deo koji govori o tome. Još bitnije od slova na papiru i namera koje su pozitivne, jeste to da od prošle godine imamo stimulacije od strane države za organske poljoprivredne proizvođače. Subvencije koje se daju po hektaru i uslovnom grlu stoke nisu tako visoke kao u EU ali su odličan podsticaj za još veći broj proizvođača da se uključe u organsku poljoprivredu. O kojim površinama se trenutno radi je teško reći jer se ne vodi jedinstvena evidencija, ali moguće je izneti podatak da je pod kontrolom inspekcijske organizacije OCS oko 2000 hektara. Sledeći primer republičkog ministarstva za poljoprivredu, Izvršno Veće Autonomne pokrajine Vojvodina je sa svoje strane odobrilo u protekloj godini kredite pod veoma povoljnim uslovima iz Fonda za razvoj koji su namenski vezani za organsku poljoprivredu. Znači, organska poljoprivreda  je ne samo verbalno nego i materijalno podržana uz očekivanja da će se u budućnosti to još više intenzivirati. Organska proizvodnja podrazumeva i obaveznu inspekciju i certifikaciju proizvoda dobijenih po ovom metodu proizvodnje. Trenutno u Srbiji postoje dve ovlašć ene organizacije za te poslove i to: ''Jugoinspekt'' iz Novog Sada i ''Organic Control System'' (skraćeno OCS) iz Subotice. One znači imaju licencu da vrše poslove inspekcije registrovanih organskih proizvođača i prerađivača i certifikaciju odnosno izdavan je potvrde o tome da je proizvod organski. Potreba za strogom inspekcijom i certifikacijom  je razumljiva obzirom da potrošači moraju imati poverenja u to da je proizvod apsolutno bez štetnih sastojaka. Pri tome kontrola se radi u celokupnom lancu kretanja proizvoda. Nije dovoljno da poljoprivredni proizođač ispoštuje sve zahteve organske proizvodnje i proizvede vrhunski kvalitetan proizvod ako ga u postupku prerade tretiraju hemijskim sredstvima ili dodaju sintetičke aditive u finalni proizvod. Ono što nam  još uvek nedostaje je nacionalni znak za organske proizvode koji bi se stavljao na etikete proizvoda i time bio garancija potrošačima da je pre svega zvanično resorno odeljenje Ministarstva za poljoprivredu garant da je ispoštovana celokupna procedura. Pored svega navedenog, iskustva tržišno razvijenih zemalja nam jasno pokazuju da je razvijena mreža specijalizovanih nacionalnih savetodavanih službi za oblast organske poljoprivredne proizvodnje od vitalnog značaja za održavanje i razvoj iste. Jedino tako se poljoprivredni proizvođači mogu osećati sigurnim da će uvek imati kome da se obrate za stručan savet i pomoć u domenu proizvodnje. U procesu razvoja organskog poljoprivrednog sektora, tržišno razvijene zemlje su odavno shvatile da makro ekonomske mere koje su orijentisane isključivo ka strani povećanja ponude moraju imaju svoj balans u merama koje će podsticati rast tražnje ove kategorije poljoprivrednih proizvoda. Stoga se organizovanje promotivnih kampanja generičkog tipa, gde je poenta u informisanju potrošača o generalnoj prednosti konzumiranja organskih poljoprivrednih proizvoda, smatra u

19. današnje vreme uobičajenom aktivnošću od strane države. U Holandiji je u toku promotivna kamapanja takvog tipa koja pod sloganom ''Organical is very logical'' (Organsko je veoma logično) širi potencijalno tržište za sve proizvode koji nose oznaku da su iz organske proizvodnje.

1.2.

Mikro ekonomski f aktori

U domen mikro ekonomskih faktora moguće je svrstati sve ono sa čime se organski poljoprivredni proizvođač nužno susreće prilikom odvijanja svoje osnovne delatnosti a to  je: mikro lokacijski proizvodni faktori dobavljači inputa za organsku poljoprivrednu proizvodnju posrednici u prometu (kanali distribucije) finansijske institucije i sl. • • • •

Mikro lokacijski proizvodni faktori podrazumevaju prirodne uslove za odvijanje proizvodnje. Polaznu osnovu za njihovu identifikaciju čini podela celokupne teritorije Srbije na četiri poljoprivredna makro regiona i to: ravničarski region, brežuljkasti, brdski i planinski. Svakako da osnovu proizvodnih mogućnosti određuje pozicija proizvođača na  jednoj od navedenih makro regija ali izuzetan značaj imaju i mikrolokacijski faktori poput: sastava zemljišta, količine padavina, broja sunčanih dana itd. Raspoloživost inputa za organsku poljoprivrednu proizvodnju je svakako značajan preduslov ili prepreka – zavisno od dostupnosti istih – za razvoj ovog vida proizvodnje. Trenutno u našoj zemlji dostupnost semena organskog porekla predstavlja problem koji se jako teško može rešiti u kratkom roku. Posrednici u prometu organskih poljoprivrednih proizvoda imaju često presudan značaj za uključenje nekog proizvođača u organski pokret. Prvo pitanje koje se postavlja od strane najvećeg broja organskih poljoprivrednih proizvođača je: kako ću prodati svoje proizvode? U zavisnosti od odgovora na ovo pitanje donosi se konačna odluka. U Srbiji se može primetiti da otkupni tokovi organskih poljoprivrednih proizvoda funkcionišu relativno dobro u poređenju sa onima koji su vezani za konvencionaln e poljoprivredne proizvode. Značaj ekonomske isplativosti organske poljoprivredne proizvodnje za svakog pojedinačnog proizvođača nije potrebno posebno objašnjavati. Ipak, mora se naglasiti da je česta greška u tome što se na dobitnu stranu ne uračunavaju  svi efekti prelaska na organski način proizvodnje. Naime, klasična kalkulacija se zasniva na upoređivanju vrednosti proizvodnje na uslovnoj jedinici površine (najčešće 1 hektar) u konvencionalnoj proizvodnji sa ukupnim varijabilnim troškovima da bi se na taj način dobila marža pokrića. Ista procedura se ponavlja i za organsku proizvodnju, a potom se posmatra razlika u dobijenim maržama

20. pokrića. Osnovni nedostatak ovakvog vida izračunavanja isplativosti je u tome što se dodatni efekti organske poljoprivredne proizvodnje, poput poboljašavanja kvaliteta zemljišta npr., ne uzimaju u obzir. 2. Priprema za donošenje poslo vnih o dluk a U cilju optimiranja rezultata poslovanja učesnika u proizvodnji i prometu organskih poljoprivrednih proizvoda, za svakog od njih od presudnog je značaja stvaranje realne slike o okruženju u kojem posluju i njihovog mesta u datom okruženju. Tehnika sagledavanja datih pokazatelja, koja se u domenu marketing teorije i prakse najčešće koristi je SWOT analiza 1. U svojoj osnovi, SWOT analiza ima za svrhu da što preciznije ukaže na interne snage i slabosti (S i W) kao i eksterne šanse i opasnosti (O i T) kako bi se od mnoštva raspoloživih, odabrala optimalna marketing strategija za dato preduzeće.

U postupku analize sopstvenih snaga i slabosti, najčešće se daju odgovori na sledeća pitanja: koja su osnovna područja poslovanja u kojima su performanse datog preduzeća bolje u odnosu na konkurenciju i koja su osnovna područja poslovanja u kojima konkurenti imaju prednost .

Postupak analize šansi i opasnosti daje odgovore na sledeća pitanja: na kojim tržištima se realno mogu očekivati značajniji pomaci u pogledu realizacije proizvoda datog preduzeća; koje tehnologije se naziru i kakav će uticaj imati na rezultate poslovanja; u slučaju realizacije i na stranim tržištima - stanje i kretanja generalne ekonomske i političke slike sveta; u kom domenu je realno očekivati pomake nacionalne ekonomske politike i sa kojim instrumentima će se sprovoditi i u kom pravcu se kreću sociološke promene u ciljno određenom tržišnom segmentu. Generalno posmatrano, preduzeća koja posluju u tržišnim uslovima, najčešće uočavaju svoje šanse i opasnosti iz okruženja na osnovu istraživanja:

kupaca (intervjui, neformalni sastanci, test tržišta i sl.);

1 Termin

SWOT analiza je nastao kao akronim četiri determinante poslovanja preduzeća i to:

S W O T -

Strengths tj. Weaknesses tj.

Opportunities tj.

Threats tj.

Snage; Slabosti; anse i

Opasnosti.

21. internih podataka (reklamacije kupaca, podaci od predstavnika prodaje, novi vidovi korišćenja proizvoda i sl.) i konkurenata ("praznine" u njihovoj strategiji, elementi poslovanja u kojima su najuspešniji i sl.). Na osnovu prethodno iznetih razmatr anja elmenata SWOT analize, njihova matrična postavka, u domenu organskih poljoprivrednih proizvođača, može se predstaviti na sledeći način: Slika 1. Matrica SWOT analize organskih poljoprivrednih proizvođača u Srbiji Snage Slabosti posedovanje adekvatnih nedovoljna istraženost tržišnih znanja u domenu proizvodnje i mogućnosti prerade organskih skromne mogućnosti za poljoprivrednih poroizvoda sopstvena insvesticiona ulaganja usklađenost standarda kvaliteta proizvoda sa nedostaci u pogledu pakovanja međunarodno propisanim proizvoda standardima Šanse Opasnosti još uvek skromna potrošnja ubrzani prodor inostranih organskih poljoprivrednih finalno pakovanih organskih proizvoda poljoprivrednih proizvoda  jačanje ekološko-zdravstvene nezadovoljavajući tretman svesti potrošača o potrebi organske poljoprivredne konzumiranja organskih proizvodnje u strategiji razvoja poljoprivrednih proizvoda poljoprivrede Srbije mogućnost nastupa na stranim tržištima •

•

•

•

•

•

•

•

•

•

Navedena postavka je sveobuhvatnog karaktera, i može poslužiti kao polazna osnova pri određivanju SWOT pozicije konkretnog proizvođača određenog organskog poljoprivrednog proizvoda. U zavisnosti od toga o kom preduzeću je reč, moguća je njena modifikacija u pogledu dopunjavanja određenih kvadranata matrice ili elim inisanja datih postavki koje realno nisu prisutne u konkretnom slučaju. 3. Marketing organskih p oljopri vrednih pr oizvoda Temu o marketingu organskih poljoprivrednih proizvoda možda je najbolje započeti činjenicom da je konzumiranje organske hrane staro koliko i čovečanstvo. Nažalost, upravo su ljudi ti koji su usled davanja prednosti ekonomskim efektima poljoprivredne proizvodnje u odnosu na ostale, doveli do

22. situacije da danas najveći deo prehrambenih namirnica koje koristimo u ishrani ljudi i stoke imaju u sebi štetne materije po njihovo zdravlje. Tužna je stoga istina da se danas moramo boriti za ono što smo već imali davno pre.

U velikom broju tržišno razvijenih zemalja, gde su upravo negativni efekti tog razvoja najizraženiji, tražnja za organskim poljoprivrednim proizvodima je u stalnom rastu. Promet ove vrste proizvoda se na svetskom nivou kreće u obimu od oko 40 milijardi US dolara. Pri tome najznačajnija tržišta su SAD i Kanada (promet oko 17 milijardi dolara), Evropa (promet oko 16 milijardi dolara) i Jugoistočna Azija (pre svega Japan  – oko 5 milijardi dolara). Stopa rasta tražnje i potrošnje organske hrane u SAD je u poslednjih šest godina neprekidno na nivou od oko 15 % godišnje, dok uobičajeni prehrambeni proizvodi nemaju nikakvu stopu rasta. Slika 2. Globalni promet organskih poljoprivrednih proizvoda  Azija

Evropa

$ 5,7 mrld.

SAD i Canada $ 17 mrld.

$ 16 mrld.

Oceania $ 0,5 mrld.

www.organicmonitor.com Površine koje su angažovane u organskoj poljoproivrednoj proizvodnji su još uvek u malim procentima u odnosu na ukupan poljoprivredni potencijal (prosečno oko 5%) ali su u stalnom porastu. Najveći broj zemalja u EU je u domenu poljoprivredne politike postavio sebi za cilj da u narednih pet do deset godina te procente višestruko uveća. Primera radi u Holandiji je cilj da se do 2010 godine organska poljoprivreda praktikuje na 10% od ukupnih poljoprivrednih površina. Više je nego očigledno da prisustvo organske hrane na trpezi sve većeg broja potrošača širom sveta nije modni hir, nešto što će vremenom da se promeni i ode u zaborav, nego stalna težnja da se hranimo pravilnije tj. kvalitenijim namirnicama i tako doprinesemo našem zdravlju i očuvanju životne sredine. Takozvani ''zeleni talas'' zapljusnuo je severne prostore današnje Srbije krajem osamdesetih godina prošlog veka. Prve prodavnice koje su nudile organske namirnice otvorene su u Subotici 1990 godine. U to vreme je osnovano i udruženje za organsku hranu ''Terra's'' u Subotici. Sve je bilo u brzom razvoju na

23. dobrobit svih koji su bili deo eko pokreta. A tada su došle teške godine. U uslovima života kojih bi svi voleli da se ne sećamo, proizvodnja i tražnja za organskim namirnicama je uspela da opstane. Ima li boljeg testa vitalnosti od toga. Od 2000 godine počinje novi period brzog razvoja koji je i dana s u toku. Organska poljoprivreda  je prisutna u određenoj meri na različitim lokacijama širom Srbije. Poslednji podaci za 2005 godinu govore o tome da se danas pod raznim vidovima organske proizvodnje nalazi oko 6800 hektara obradivih površina uz oko 12000 hektara u prelaznom periodu. Na sve to treba dodati i oko 300000 hektara šuma iz kojih se vrši sakupljanje šumskog voća i lekovitog bilja. Specifičnost poljoprivrednih proizvoda da se u najvećoj meri moraju prerađivati kako bi zadovoljili zahteve potrošača prisutna je i kod organskih poljoprivrednih proizvoda. Zbog toga se u proteklih deset godina razvio čitav niz malih i srednjih preduzeća koji su specijalizovani za preradu organskih poljoprivrednih proizvoda. To znači da danas pored upotrebe proizvoda u svežem stanju, organske poljoprivredne proizvode možete konzumirati i kao prerađevine nastale od interganih žitraica i uljarica, lekovitog bilja, začinske paprike, genetski nemodifikovane soje, sušenog, smrznutog i pasterizovanog povrća, kaše, pulpe i ko ncentrat od jabuke, džemovi, sokovi i vino od kupine, smrznuto bobičasto voće, sušeno voće, bio grisini i keskovi …

dr. Tomislav Sudarević

24. 3.1. Stavovi potrošača o organskim poljopirvrednim proizvodima

Potrošači organskih poljoprivrednih proizvoda su osnovni pokretači svega što se čini u ovom sektoru. Njihove potrebe i želje su glavni motiv u odvijanju svih marketing aktivnosti koje uključuju ono što se treba učiniti od izbora šta proizvoditi, kako to preraditi, kako o tome informisati pot rošača pa do toga gde i po kojoj ceni prodati finalni proizvod, uz stalno sakupljanje informacija u kojoj meri su zadovoljni sa postojećim proizvodima. Polaznu tačku u svemu tome čini ispitivanje mišljenja i stavova potrošača. uopšte kupuju kupuju ovu vrstu proizvoda? proizvoda? Od mnoštva mnoštva Potrebno je otkriti zašto potrošači uopšte faktora koji utiču na njihovu odluku moguće je njihovo grupisanje u dve celine: prva u kojoj su oni faktori koji su racionalne prirode i druga u kojoj su faktori emotivne prirode. Rezultati jednog istraživanja koje je obavljeno na području Subotice je pokazalo da su od racionalnih razloga najviše prisutni: - briga za zdravlje - kvalitet proizvoda - ekološka svest i -  cena dok su od emotivnih razloga najveći značaj imali: -  pakovanje -  promocija - imidž proizvoda i - imidž prodavnice.

Interesantno je da se podaci do kojih se došlo ne razlikuju u velikoj meri od onih koji su dobijeni prilikom sličnih istraživanja u zemljama EU. I tamo je briga za zdravlje u prvom planu. Jedino je kod njih, posebno u Velikoj Britaniji, posebno značajno i to kako se tretiraju životinje, odnosno humaniji odnos prema životinjama u okviru organske proizvodnje. Kvalitet proizvoda zaslužuje posebnu pažnju kada je reč o ovoj vrsti proizvoda. Ono što potrošači mogu lako uočiti je da su organsk i poljoprivredni proizvodi po boji ukusu i mirisu u prednosti u odnosu na uobičajene proizvode. Interesantan je test koji su uradili u Latviji da bi dokazali prednosti organskih proizvoda u odnosu na uobičajene. Poznato  je da su ljudi skloni da pod uticajem promocije, mišljenja drugih ljudi i ostalim faktorima nekada kupuju i ono u šta ne veruju da je to baš tako, odnosno da neki proizvod ima baš ta svojstva. Zato su u pomenutom eksperimentu upotrebili zečeve koji nemaju tih ograničenja i koji isključivo po osnovu čula ukusa biraju koji im je proizvod kvalitetniji. Rezultati su pokazali da su u 100% slučajeva uvek odabrali šargarepu koja je proizvedena po organskim principima poljoprivrede u odnosu na onu koja je iz uobičajene proizvodnje. Pored vidljivih ob eležja kvaliteta ne treba zaboraviti ni to da su organski poljoprivredni proizvodi sa daleko većom hranljivom vrednošću obzirom da u sebi

25. sadrže više minerala, vitamina i ostalih korisnih sastojaka. Takođe sadržaj suve materije  je daleko veći a to znači da od manje količine sirovog proizvoda možete dobiti veću količinu finalnog proizvoda nego što je to slučaj kod uobičajenih proizvoda. I na kraju sasvim jasno, osnovni kvalitet je u tome što nemate štetnih materija u ovakvoj vrsti proizvoda.

U kojoj meri se uspešno sprovode marketing aktivnosti organskih poljoprivrednih proizvoda u Srbiji, najzahvalnije najzahvalnije je anlizirati anlizirati preko instrumenata marketing miksa miksa tj. ''4P''. 3.2. Proizvod kao instrument marketing miksa

Proizvod kao prvi instrument za analizu, je zaista na zavidnom nivou kvaliteta. Zainteresovanost trgovaca iz zemalja EU za naše proizvode je najviše iz ovog razloga. Greška je što neki misle da je to zbog niske cene koju plaćaju našim proizvođačima. Iako bi ona, naravno, mogla biti i viša, danas je moguće naći organske poljoprivredne proizvode i po nižim cemana u drugim zemljama ali ne tog kvaltiteta kao što su naši. Naši organski poljoprivredni proizvodi osvajaju nagrade na međunarodnim sajmovima gde je prisutna žestoka konkurencija. Superkontrole naših proizvoda koji se izvoze u zemlje EU do sada nisu pokazale nikakva odstupanja od visoko postavljenih standarda organske proizvodnje. Znači proizvod kao takav nije problem za uspešan nastup na domaćem i/ili stranom tržištu. Nedostaci su prisutni u drugom domenu koji je direktno vezan za proizvod. Pakovanje naših proizvoda po pravilu daleko je manje atraktivno u odnosu na konkurente iz ostalih zemalja. Kao što je već ranije pomenuto kod emotivnih faktora koji utiču na odluku potrošača o kupovini ove kategorije proizvoda upravo se pakovanje nalazi na vrhu liste. Pored toga drugi značajan nedostatak je što nemamo zaštićenu i poznatu marku proizvoda. Slaba je uteha da u svim kategorijama roba sa kojima pokušavamo da se pozicioniramo na svetskom tržištu imamo marki proizvoda koje možemo nabrojati na prste jedne ruke. Na tome se mora što pre početi ozbiljno raditi (prvo za domaće tržište a potom i za ostala) ukoliko se želi veći deo profita zadržati za sebe. 3.3. 3.3. Cena Cena kao kao instr in strument ument m arketing m iksa Cena kao drugi instrument marketing miksa je u slučaju organskih poljoprivrednih proizvoda kod nas dobro određena. Nivo od   20 – 40 % višljih cena za organske poloprivredene proizvode u odnosu na uobičajene je dovoljno stimulativan sa jedne strane za proizvođače i prerađivače ove kategorije proizvoda a sa druge strane u granicama je prihvatljivog od strane potrošača. Sve ono što potrošač doživljava kao kvalitet proizvoda uvek se stavlja u odnos sa cenom koju treba platiti za to. Nesmetani promet tj. prodaja ukupne količine koja je proizvedena i prerađena pokazuje jasno da je cena pravilno određena. Lako je primetiti da su cene istih proizvoda u tržišno razvijenim zemljama na višem nivou. Za to ima

26. nekoliko razloga od kojih je svakako najbitniji kupovna moć potrošača tj, nivo dohotka sa kojim raspolažu a koji je viši u odnosu na naš nivo dohotka. Pored toga razlike u prinosima poljoprivrednih proizvođača koji sa konvencionalne poljoprivrede (gde su obilato koristili agrohemijska sredstva) prelaze na organsku su daleko veće nego kod nas, te je potrebno i početnu cenu proizvoda tj. onu koju farmer dobija za svoj proizvod na njivi postaviti na viši nivo kako bi bila stimulativna za farmera. Kod nas je upotreba agrohemijskih sredstava u konvencionalnoj poljoprivredi daleko skromnija te je i pad prinosa u organskom konceptu proizvodnje manji što znači da je stimulacija farme rima prisutna i na nižim nivoima otkupnih cena. 3.4. 3.4. Kanali Kanali distr ibucije kao ins trument marketing m iksa Kanali distribucije odnosno način na koji proizvodi nalaze svoj put do kupaca su takođe dobro razvijeni obzirom na razvijenost samog sektora. Bilo bi suvišno očekivati da se kod nas ova kategorija proizvoda pretežno prodaje preko specijalizovanih supermarketa supermarketa za organske poroizvode kako je to sve više slučaj u razvijenim tržišnim zemljama. Nemamo za sada dovoljno dovoljno širok asortiman, količinu količinu proizvoda i stalnost u ponudi za tako nešto. Specijalizovane prodavnice tipa bio prodavnica (popularno nazvani ''bio šopovi'') koji u najvećoj meri zadovoljavalju potrebe potrošača su sasvim u skladu sa trenutnim stanjem ponude. Iako ostaje problem u pogledu toga koji deo asortimana proizvoda u tim prodavnicama je zaista certifikovano organski, njihova uloga je nezamenljiva za sada. Njihova velika prednost u odnosu na supermarkete je da potrošač može na licu mesta dobiti informaciju od prodavca o tome koja su korisna svojstva tog proizvoda ili kako ga upotrebiti najefiksanije u procesu pripreme obroka i slično. Pored ovih kanala prodaje kod nas je prisutna i prodaja na zelenim pijacama za kategorije svežeg svežeg voća i povrća kao i prodaja na samoj farmi. Prodaja Prodaja na samoj organskoj farmi je trend u velikom porastu u tržišno razvijenim zemljama i predstavlja način prodaje koji bi kod nas mogao da ima veliku perspektivu. Radi se o tome da se iz velikih gradova sve veći broj ljudi koji preko nedelje žive u uslovima izloženosti s tresu, buci i zagađenom vazduhu, za vikend prosto ''beži'' u zelene oaze organskih farmi gde mogu da u zdravom okruženju provedu dva dana pomažući farmerima u obavljanju lakših poslova. Na kraju boravka na farmi kao nagradu za svoj rad dobijaju određenu količinu proizvoda, drugi deo potrebština za narednu nedelju u gradu kupuju, i svi su zadovoljni. Farmer je prodao deo svoje proizvodnje a da nije proizvod pomerio ni metar van svog gazdinstva niti utrošio ni minut svog vremena prodajući ga na pijaci. O dodatnoj koristi koju je ostvario naplaćivanjem smeštaja u skromno opremnljenim apartmanima da i ne govorimo.

27. 3.5. Promocija kao instrument marketing miksa

Završni instrument marketing miksa je po pravilu promocija, što nikako ne govori o njenom najmanjem značaju. Potrošači moraju znati za vaš proizvod ukoliko želite da ga kupe. Načini na koje ćete tu informaciju poslati do potrošača su različiti ali i za organske poljoprivredene proizvode su istovetni kao i za ostale proizvode iz kategorije potrošnih dobara. Kod nas konkretno, najviše se koristi privredna propaganda u skromnom obimu. Najčešće je reč o štampanim propagandnim materijalima koji se dele posetiocima sajmova ili nekih posebnih manifestacija. Ostali vidovi promocije su slabo zastupljeni što je potpuno razumljivo kada se ima u vidu da nemamo marke proizvoda koje prosto zahtevaju viši nivo promotivnih aktivnosti. Pored nastupa naših proizvođača na domaćim i međunarodnim sajmovima po svom značaju se ističu degustacije proizvoda kao vid unapređenja prodaje. Slobodno se može reći da je jedan od simbola Palićkog međunarodnog filmskog festivala postao švedski sto ''a la Terra's '' koji se tradicionalno organizuje u povodu otvaranja i zatvaranja festivala. Pored toga ukusno pripremljenu hranu od organskih namirnica na hiljade potrošača imalo je prilike da proba u sklopu Subotičkog medjunarodnog sajma, Dana planete … Značaj degustacije  je u tome da razuveri potrošače da je lošiji ukus namirnica organskog porekla. On je drugačiji, to je tačno, s  tim da jabuka ima zaista ukus jabuke a šargarepa zaista ukus šargarepe. Pitanje je da li smo svi mi možda već zaboravili kakav je stvarno njihov ukus?

4. Umesto zaključka

Kada razmišljamo o budućnosti ovog sektora poljoprivredne proizvodnje uvek je prisutna dilema u kojoj meri će se on razvijati kao opšti tj. svetski ili kako se to danas popularno kaže globalni biznis a u kojoj meri ima perspektivu da se razvija lokalno? Odgovor je teško dati samo u jendom pravcu. Naime, ulazak velikih multinacionalnih kompanija u organski sektor poput Nestlea, McDonaldsa i drugih na taj način što kupuju preduzeća proizvođače organskih proizvoda, je svakako signal da organska hrana nema nacionalnih granica. Svima u svetu trebaju kvalitetni prehrambeni proizvodi a velike kompanije su tu da preko svoje mreže to obezbede i naravno ostvare novi izvor zarade za sebe. Protiv toga se ništa veliko ne može učiniti. Međutim, ostaje činjenica da  je organska poljoprivreda u velikoj meri vezana za lokalna tržišta. Potrošači generaln o posmatrano više veruju proizvodima koji su proizvodeni u njihovoj blizini mesta življenja nego onim proizvodima koji dolaze iz nepoznatih krajeva. Pored toga tu je i potreba da pomognete lokalnoj zajednici tako što kupujete proizvode od onih sa kojima živite. U SAD je uhodana praksa da porodice iz gradskih sredina takoreći kreditiraju organske farmere iz manjih mesta blizu njihovog grada a za uzvrat dobijaju kvalitetne proizvode od njih po povoljnoj ceni. Ima li boljeg

28. primera da sa kvalitetom hrane koju konzumirate razvijate i kvalitet međuljudskih odnosa u društvu u kojem živite. Literatura:

1. Darko Znaor: ''Ekološka poljoprivreda: poljoprivreda sutrašnjice'', Nakladni zavod Globus, Zagreb, 1996. 2. Organska proizvodnja - zakonska regulativa, Savezno ministarstvo privrede i unutrašnje trgovine, Beograd, 2002. 3. Helga Willer, Minou Yussefi: ''The World of Organic Agriculture'', IFOAM, Bonn, Germany, 2004. 4. Tomislav Sudarević, Darko Pantelić: ''Marketing analiza konkurentnosti domaćih prerađivača organskih argrarnih proizvoda'', Zbornik radova IX Međunarodnog naučnog skupa ''Tehnologija, kultura i razvoj'', Beograd, 2003. 5. Dušan Kovačević, Snežana Oljača: ''Organska poljoprivredna proizvodnja'', Poljoprivredni fakultet Beograd – Zemun, 2005. 6. internet sajtovi: www.organicmonitor.com ; www.ifoam.org; www.terras.org.yu; www.organic-europe.net

29. MOGUĆNOSTI I BUDUĆNOST BIOLOŠKE ZAŠTITE POVRĆA U SLOVAČKOJ Zoltan Tamašek, BioTomal, Rubaň, Republika Slovačka U Slovačkoj se u proizvodnji povrća u zatvorenim prostorima( staklarama i plastenicima) biološka zaštita redovno koristi. U proizvodnji povrća na polju biološka zaštita još uvek uvek nije našla svoje pravo mesto ali se traže mogućnosti mogućnosti njene da da lje primene. Odredjen broj preparata je našao široku primenu u praksi a neki su u fazi registracije. Prvi korak uspešne (efikasne) zaštite je utvrditi adekvatno vreme primene preparata, što znači pratiti pojavu pojavu štetočina korišćenjem feromonskih i optičkih klopki. Protiv štetočina iz reda leptira kao što su: veliki kupusar ( Pieris brassicae), kupusna sovica (Mamestra brassicae), pamukova sovica (Helicoverpa armigera) široku primenu  je našao preparat Trichoplus (proizvodjač: Biocont laboratory, Brno). Ovaj  preparat predstavlja mešavinu lutki i predlutki dve vrste iz roda Trichogramma: T. brassicae i T. pintoi. Jedinke Trichogramme se pakuju u stiroporske kapsule, u svakoj kapsuli se nalazi 1000 jedinki. Ove kapsule obezbedjuju optimalne uslove (temperaturu i vlažnost) a ujedno i štite parazitne osice od predatora. Termin aplikacije(vreme primene preparata) je veoma bitan i vezan je za početak polaganja jaja štetočine, pošto Trichogramma parazitira radije sveža jaja. aćenja leta leptira na svetlosne ili Vreme primene se odredjuje na osnovu pr aćenja feromonske klopke. klopke. Tretiranje treba treba ponoviti nakon 7 – 10 dana dana po prvoj aplikaciji, ponekad se mora uraditi i treća. Ako je tretiranje izvedeno na vreme efikasnost ove metode je 70-80%. (grafikon 1.) Grafikon 1. Efikasnost hemijske i biološke zašite (preparat Trichoplus) u suzbijanju pamukove sovice na paradajzu. Trichoplus Hemijska zaštita Kontrola Plodovi

Zdravi

napadnuti

zdravi

napadnuti

zdravi

napadnuti

broj ploda u varijanti

735

80

307

276

65

535

% napadnutih

9,8 %

47,3 %

89,2 %

efikasnost %

89,0 %

46,9 %

-

Ukoliko dodje do piljenja gusenica korekcije se rade preparatom Biobit WP, XL ( Bacillus thuringiensis ssp. kurstaki),koiji se primenjuje u kolićini 1,5 – 2 l /ha. Za uspeśnu uspeśnu zaštitu od od krompirove zlatice koristi se se bakterijski preparat Novodor Novodor FC (Bacillus thuringiensis ssp. tenebrionis).

30. Nekoliko godina u Slovačkoj se koristi nov preparat Neem Azal® - T/S, ekstrakt iz semena tropskog drveta Neem ( Azadirachta  Azadirachta indica A. Juss), koji se u Indiji koristi već vekovima. U Slovačkoj se koristi veoma uspešno protiv mnogih štetočina kao na primer: krompirove zlatice, biljnih vaši, grinja, leptirastih leptirastih vaši itd. VEKTAFID-A je preparat koji se na široko primenjuje. Aktivna materija je čisto parafinsko ulje. Koristi se protiv biljnih vaši, grinja, štitastih vaši a efikasano štiti biljke od virusa i pepelnice. Protiv bolesti prouzrokovanih gljivama koristi se nekoliko preparata, na bazi hiperparazitnih gljiva, macerata iz raznih biljaka koji povećavaju odpornost biljaka. Već više godina koristi se preparat Polyversum (Pythium oligandrum) kao stimulator, a ujedno ima uticaj i na start indukovane rezistencije. U fazi registracije je preparat Trifender. Koristi se u različitim kulturama za povećanje vitalnosti biljaka a ima učinak i na gljive:(Pythium, Sclerotinia sclerotiorum, Phytophthora, Fusarium a Rhizoctonia). Primenjuje se u dozi 0,5 kg/ha uz obaveznu inkorporaciju. Dejsto zadržava čak 2-3 meseca. Budućnost : preparat Myco -sin, aktivna materija: mešavina minerala iz ilovače se koristi u zaštiti raznih vrsta povrća od plamenjače (npr.plamenjača krompira, Phytophthora infestans. Aplicira se prskanjem u koncentraciji 1-1,5%. Deluje eventivno, prouzrokuje povećanu produkciju fenolnih jedinjenja i učvršćuje površinu pr eventivno, lista. Na taj način sprečava prorastanje kutikule lista  sporama. Protiv pepelnice pepelnice se koristi preparat preparat VitiSan, njegova aktivna materija materija je prašak za pecivo  pecivo  (KHCO3). Ova j preparat deluje tako što povećava otpornost biljaka na pepelnicu i sivu plesan(Botrytis cinerea). Deluje i na promenu pH na listovima čime se spečava klijanje spora a istovremeno i rast rast micelije micelije gljiva prouzrokovača pepelnice. Aplicira se prskanjem u koncentraciji 0,5%. Deluje preventivno. Povećanje efikasnosti se postiže dodavanjem ulja – preparat HF-Pilzvorsorge HF-Pilzvorsorge 0,3%., aktivna aktivna materija je ulje od komorača, uz dodatak ekstrakta nekih biljaka. Preparat se koristi protiv pepelnice i sive plesni. Prouzr okuje okuje sušenje micelije gljiva pruuzrokovača bolesti. Primenjuje se preventivno u koncentraciji koncentraciji 0,4% preparata, drugo drugo prskanje se izvodi u roku 7-10 dana. dana. Ovi preparate se tek sad počinju primenjivati i  od njih se u budućnosti puno očekuje.

Učenici srednjih poljoprivrednih škola – učesnici izložbe poljoprivrednih proizvoda

31. ORGANSKA PROIZVODNJA I ZAŠTITA VOĆA ISKUSTVA SLOVAČKE Dipl. Ing. Ján Tancik, PhD Slovački poljoprivredni univerzitet Nitra - Slovačka Katedra zaštit zaštite e bilja

U organskoj poljoprivredi najviše se koriste preventivne metode zaštite. Cilj preventivnih mera zaštite je obezbediti obezbediti gajenim biljkama što što bolje uslove za razvoj da bi bile otpornije i sprečiti razvoj štetnih organizama, pomagati (podržati) prirodne neprijatelje štetočina i pomagati razvoju biodverziteta. Od preventivnih metoda najviše se koriste agrotechničke metode kao što su: plodored i prostorna izolacija, optimalno djubrenje (organska djubriva), optimalana agrotehnika, otporne sorte, pravilan izbor staništa, podrška prirodnih neprijatelja. Ako ove metode ne zadovolje treba prispitati način proizvodnje (stanište, sorte, uticaj susednih biljaka, plodored) a  ako je potrebno primeniti direktne mere zaštite. Koriste se sve mere zaštite koje nisu štetne za životnu sredinu: biljke mamci, mamci i klopke, neorganski materijali, mehaničke i fizičke mere zaštite i biološke mere zaštite. Od ovih mera u Slovačkoj se najviše koristi biološke metode zaštite i u ovom radu će biti najviše reči o  ovom metodu zaštite. Biološka zaštita biljaka biljaka predstavlja aktivnu aktivnu upotrebu živih organizama organizama i produkata njihovog metabolizma protiv bolesti, štetočina i korova. Na osnovu toga na koji način upotrebjljeni živi organizmi ubijaju svoju korist (štetne organizme) delimo ih u nekoliko grupa: predtori, parazitoidi i paraziti. Predator je životinja koja usmrti i konzumira više jedinki životinja tokom života. Dok parazitoid je insekt kome je za razvoj potrebna samo jedna jedinka ali u konačnom smislu može biti odgovoran z a uginjavanje više jedinki. Naprimer larva parazitoida iz roda Trichogramma, za svoj razvoj potrebno je samo jedno jaje domaćina, iz jaj a se izleže ženka koja polaže jaja u veći broj jaja domaćina i na taj način je odgovorna za smrt većeg broja jedinki. Parazit je životinja koja se hrani organizmom druge životinje, po pravilu živitinja domaćin je veća od parazita. Parazit ne ubija odmah ili uopšte ne ubija domaćina. Osim živich organizama u biološkoj zaštiti koriste se i produkti metabolizma živih organizama, kao na primer biološki aktivni hormoni i razne semiohemikalije, a u prvom redu feromoni i kariomani. Za suzbijanje štetnih grinaja (Panonychus ulmi - crvena voćna grinja  i Tetranychus urticae - običan paučar ) u voćnjacina i vinogradima u Slovačkoj koris ti se predatorska grinja Typhlodromus pyri . Jedna jedinka ove predatorske grinje za jedan dan uništi 8 jedinki štetnih grinja iz familije Tetranychidae a za života oko oko 450 jedinki. Aplikacija ovog biološkog agensa je vrlo jednostavna, komadi tkanine od vune u kojoj se nakazí oko 30 jedinki ove perdatorske grinje se prikače na grane voćki ili letoraste vinove loze. Termin aplikacije je zimi: janura - februar ili leti. Po introdukciji ove grinje

32. treba paziti na izbor pesticida koji se koriste u zaštiti da ne bi došlo do uništenja populacije predatorskih grinja. Distributor daje spisak pesticida koji se mogu koristiti u zaštiti. Ova metode je za razliku od primene chemijske zaštite dugotrajno efikasna. To omogućava prisustvo ovih predatorskih grinja na biljkama i ako dodje do veće pojave štetnih grinja brzo dolazi do sníženka populacije pod granicu štetnosti. Ova grinja prezimljava i u našim uslovima pa se ne mora aplikacija raditi svake godine. Protiv polifagne štetočine voćki iz reda leptira   kao što su: gubar – Lymantria dispar , žutotrba - Euproctis chrysorrhoea, kukavičja suza  – Malacosoma neustria, dudovac - Hypantria cunea, glogovac -  Aporia crataegi, mali mrazovac - Operophtera brumata  i veliki mrazovac- Erannis defoliaria  koriste se preparati na bazi bakterie Bacillus thuringiensis var. kurstaki. U Slovačkoj je registrovan preparat Biobit XL, ili WP. Koristi se u dozi 1,5 - 2 l / ha, 1 kg / ha. Termin aplikacije je 5 dana od početka masovnog leta leptira, na početku pilenja gusenica. Protiv štetočina koje prezimljavaju na biljci domaćinu kao što su: lisne vaši  – f.  Aphididae, krvava vaš - Eriosoma lanigera, štitaste vaši – Coccina i l isne buve – podred Psylinna koristi se preparat Vektafid-A. Aktivna materija ovog preparata je parafinsko ulje (83%) i Atplus 300 F – dodatna materia, koja omogućava da ulje prekrije biljne delove. Aplokacija se izvodi tokom mirovanja vegetacije (zimsko prskanje) ili prskanje tokom vegetacije protiv: grinja, vašiju, tripsa. Ovo ulje prekriva biljne delove i tako zabranjuje prenošenje virusa – ima negativno dejstvo na vektore virusa. Takodje povećava otpornost biljaka na sušu. Koristi se u zaštiti koštičavog i jabučastog voća. Proti štetočina iz familije smotavci  – Tortricidae: Cydia pomonella –  jabučni smotavac, Cydia funebrana  –šljivin smotavac , Cydia molesta  – breskvin smotavac, Adoxophyes orana –smotavac pokožice ploda i Pandemis heparana – uvijač lista koristi se metoda ometanja parenja feromonima. Princip ometanja parenja se sastoji u tome da se u sredinu ispusti velika količina feromona tako da je vazduh prezasićen mirisom feromona. U tom slučaju mužjak nemože da pronađe ženku, ženka ostaje ne oplođena, ne polaže jaja i biljke nisu oštećene gusenicama. Ova metoda je krajnje selektivna u agroekosistemu i deluje samo na ciljane organizme dok na druge organizme nema nikakvo dejstvo. Ova metoda zaštite je veoma efikasna ali mora biti ukomponovana u sistem zaštite iskusnim stručnjacima na taj način da su sve sagledane specifičnosti lokaliteta. Produkti (preparati) koji se koriste u zaštiti voćnjaka: Isomate C plus – preparat protiv jabučnog smotavca (Cydia pomonella)  – doza 500 isparivača/ha, za zaštitu jabuke, krušk e i oraha. Isomate C LR - preparat protiv jabučnog smotavca (Cydia pomonella), smotavca pokožice ploda (Adoxophyes orana) i uvijača lista (Pandemis heparana)  – doza 1000 isparivača/ha, za zaštitu jabuke i kruške. Isomate P - preparat protiv jabučinog staklokrilca (Synanthedon myopaeforms)  – doza 250 isparivača/ha, za zaštitu jabuke i kruške.

33. Isomate OFM ross o  - preparat protiv šljivinog smotavca (Cydia funebrana) i breskvinog smotavca (Cydia molesta) – doza 500 - 600 isparivača/ha, za zaštitu jabuke, kruške, breskve i šljive. Isonet A   - preparat protiv breskvinog moljca (Anarsia lineatella) – doza 1000 isparivača/ha, za zaštitu breskve i kajsije. Isonet Z - preparat protiv belog drvotočca (Zeuzera pyrina) i  ribizlinog staklokrilca (Synanthedon tipuliformis) – doza 1000 isparivača/ha, za zaštitu ribizle,  jabuke i kruške.  Aplikacija isparivača je veoma jednostavna, raznose se po voćnjaku ili vinogradu na jednake udaljenosti jedan od drugoga i pričvrste se na grančicu. Isparivač ima u  sebi tanku cevčicu koja omogućava ravnomernu aplikaciju. Isparivač ne treba čvrsto zavrnuti  jer bi to moglo uzrokovati mikropovrede na zidovima isparivača što bi se odrazilo na životnost isparivača odnosno ujednačenost isparavanja feromona. Isparivače ne treba stavljati na žicu jer se nadmerno zagrevaju a time i brže isparavaju feromon. U voćnjaku isparivače stavljamo na bočne grane do visine 1,7  – 2 m, na mesta koja nisu direktno izložena sunčevom svetlu. Na drveće višlje od 4 m se 1/3 isparivača stavlja na vr h drveća dok ostale 2/3 na visinu od 1,7  – 2 m. Na rubovima voćnjaka se u  gornje delove drveća stavlja polovina isparivača. Uopšteno važi pravilo da ako je površina na kojoj se primenjuje ova metoda veća utical lokalizacije isparivača je manji. U  rubnim delovima voćnjaka ili vinograda se doza feromona povećava. Isparivače moramo instalirati pre početka leta štetočine protiv koje radimo zaštitu, što znači pre prve pojave leptira u feromonskim klopkama. Bolje je aplikaciju uraditi nekoliko sedmica pre leptira nego nekoliko dana kasnije. Ranija aplikacija ne umanjuje efikasnost. Na signalizaciju početka leta osa listarica (f. Tenthredinidae ) kao što su: osa  jabuke - Hoplocampa testudinea, osa kruške – Hoplocampa brevis, žuta šljivina osa – Hoplocampa flava, crna šljivina osa – Hoplocampa minuta koristi se bele lepljive ploče. Postavljaju se 10 dana pre cvetanja voćki izmedju grana. A  za suzbijanje osa listarica se koristi preparat NeemAzal – T/S. Aktivna materija je 1% azidirachtin A (10g/l). Neemazal je prirodni ekstrakt iz semena tropskog drveta Azadirachta indica. Ovaj preparat deluje kao delimično sistemičan insekticid  – insekti ga primaju grickanjem ili sisanjem. Posle nekoliko sati prestaju sa ishranom a posle nekoliko dana uginjavaju. Koristi se u koncentraciji 0,3 – 0,5% ili dozi 3 l/ha uz upotrebu 600-1000 l vode u zavisnosti od tehnike aplikacije. Efikasan je i protiv raznih grupa štetočina: grinja, lisnih vašiju, štitastih vaši, tripsa, gusenica leptira, krompirove zlatice itd. Treba napomenuti da je fitotoksičan za neke sorte kruške i za sortu jabuke Gala. Zaštita voća od bolesti Protiv čadjave krastavosti jabuke i monilioze na raznim vrastama voća koristi se preparat Myco-sin VIN. Aktivna materija je mešavina minerala iz ilovače. Preparat povećava otpornost biljaka na gljivična i bakterijska oboljenja.

34. Prouzrokuje povećanu produkciju fenolnih jedinjenja i tvrdoću listova, što sprečava prerastanje (prodiranje) spora kroz kutikulu lista. Menja se ph na listovima i time se sprečava klijanje spor a. Koristi se preventivno, prskanje pre infekcije, 1-2 dana pre kiše u koncentraciji 1-1,5% ili dozi 2-8 kg/ha. Preparat se nesme mešati sa baznim materijalima. Može se mešati sa preparatima na bazi sumpora.

Protiv pepelnice i sive plesni (Botrytis cinerea) koristi se preparat VitiSan , aktivna materija je KHCO3 (prašak za pečivo). Preparat menja pH na lišću a time spečava klijanje spora i rast micelije. Koristi se preventivno, prskanjem. Veća efikasnost se postiže ako se doda ulje HF-Pilzvorsorge 0,3%. Za  jezgrovito voće se koristi u koncentraciji 0,5% (2 kg/ha). Preparat HF-Pilzvorsorge ima aktivnu materiju ulje od komorača sa dodatkom još nekih ekstrakta i koristi se kao direktna mera zaštite protiv pepelnice i sive plesni. Prouzrokuje sušenje micelije gljiva koje prouzrokuju pepelnicu i sivu plesan (Botritis cinirea) i brže sušenje oprskanih biljaka. Reducira uslove infekcije pepelnice. Uspešno se koristi u koncentraciji 0,4% protiv američke pepelnice na ogrozdu, pepelnice i  sive plesni na vinovoj lozi i protiv plesni na jagodama i ribizli. Preporučuje se 5-6 aplikacija. Prva dva tretiranja se izvode pre cvetanja a 3-4 prskanja posle cvetanja za vreme glavnog perioda infekcije. Period izmedju da prskanja je 7 – 10 dana. Aplikaciju treba uraditi u večernjim časovima ili oblačnom vremenu, ne po sunčanom vremenu.

Dipl. Ing. Ján Tancik, PhD

35.

STRUČNA KONTROLA I SERTIFIKACIJA Nenad Novaković Organic contr ol system Subotica, Srbija Kontrola i sertifikacija su jedina garancija potrošaču da je org anski proizvod proizveden po svim kriterijumima i standardima organske proizvodnje.

Dosadašnje iskustvo je pokazalo da je garancija kvaliteta i porekla proizvoda, koja u isto vreme štiti i potrošača organskih proizvoda i njihovog proizvođača od nelojalne konkurencije, zaista neophodna budući da na jedini pravi način pomaže širenje t ržišta organskih proizvoda. Sertifikaciona organizacija ima za cilj da svojim efikasnim i nepristrasnim programom stručne kontrole i sertifikacije stimuliše doslednu primenu p ravila koja važe za organsku proizvodnju. Poljoprivredni proizvođač se opredeljuje za standarde, zavisno od tržišta na koje želi da plasira svoje proizvode ili zavisno od zahteva njegovog kupca primenjuje se Zakon o organskoj proizvodnji i organskim proizvodima Republike Srbije, EEC Reg.2092/91 ili USDA/NOP standarde. "Organic Control System" sa sedištem u Subotici, Trg cara Jovana Nenada 15/I, je ovlašćena organizacija za kontrolu i sertifikacije organske proizvodnje od strane Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede sa kodom SRB-01/07-OP. U saradnji sa akreditovanim međunarodnim partnerima BCS Eko Garantie i Biiokontroll Hungaria obezbeđuje sertifikat za izvoz organskih proizvoda iz zemalja jugoistočne Evrope na tržišta Evropske Unije, Sjedi njenih Američkih Država i Japana.

Šta podrazumeva stručna kontrola i seertifikacija, kako se prijaviti? Stručna kontrola Stručna kontrola je proces pronalaženja i utvrđivanja činjenica na licu mesta, poređenja realnog stanja sa Zakonom i pratećim propisima Republike Srbije, ili EEC Reg. 2092/91 i NOP standardima. Kontrolor ne odlučuje o sertifikaciji, on daje sugestije i predlog o statusu proizvodnje (organska proizvodnja, period koverzije, konvencionalna proizvodnja) ili merama korekcije (npr. rotacija useva). Kontrolor, po obavljenoj stručnoj kontroli, prosleđuje sertifikatoru na obradu zapise o stručnoj kontroli u formi izveštaja sa kompletnim prilozima o proizvodnji. Na ovaj način se povećava objektivnost procedure.

www.organica.co.yu; [email protected]

36. U korektivne mere spadaju mere i sankcije. Mera podrazumeva mogućnost ispravke nepravilnosti u procesu organske proizvodnje i ima utvrđeni rok za is pravku. Sankcija je čvrsta obavezujuća mera sa momentalnim izvršenjem (npr. vraćanje na početni status iz organske proizvodnje u konvencionalnu). Sertifikaciona organizacija mora napraviti punu fizičku posetu, najmanje jednom godišnje, proizvodnih povr šina, područja sakupljanja šumskog bilja kao i prerađivačkih  jedinica ili drugih prostorija. Sertifikaciona organizacija zadržava pravo da sprovodi i nenajavljene posete.

Sertifikacija Izveštaj kontrolora o pose ti farmi, prerađivačkom pogonu ili području sakupljanja šumskog bilja ocenjuje sertifikator ili sertifikaciona komisija, nakon čega se donosi odluka o statusu i korektivnim merama. Dodelom organskog statusa proizvodi mogu da ponesu znak sertifikacione organizacije ili kod - broj sertifikacione organizacije, te naziv „Organski proizvod” i nacionalni znak koji su propisani od strane Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede. Znak je vizuelno sredstvo koje neposredno obaveštava potrošača o organskom  poreklu proizvoda

.

Grupna kontrola i sertifkacija Grupna kontrola i sertifikacija koju obavlja sertifikaciona organizacija obuhvata grupu farmera koji gazduju na malim posedima, a skoncentrisani su u jednom užem regionu. Ovaj način kontrole i sertifikacije se najčešće primenjuje kod organizovane proizvodnje voća i povrća pri čemu je nosilac sertifikata pravno lice koje sklapa ugovor o proizvodnji sa malim farmerima a sa sertifikacionom organizacijom ugovor o kontroli i sertifikaciji. U slučaju ovakog pristupa kontroli i sertifikaciji farmeri moraju međusobno sarađivati a nosilac sertifikata obavljati postupak interne kontrole, u protivnom postoji realna opasnost da ukoliko se jedan od farmera ne pridržava propisanih mera i sredstava za organsku proizvodnju naruši celinu sistema grupne kontrole i sertifikacije. U postupku grupne kontrole i sertifikacije obavlja se stručna kontrola svakog farmera ponaosob kao i kontrola organizatora proizvodnje koji je nosilac sertifikata. Kontrolom grupe farmera umanjuje se cena kontrole i sertifikacije po farmeru u odnosu na cenu da su se samostalno prijavili i kao takvi bili nosioci sertifikata, a sertifikat se izdaje na grupu farmera odnosno proizvoda.

37.

Koraci kontrole i sertifikacije Proizvođača popunj ava prijavni paket (prijava, skica parcela i istorijat polja) koji mu dostavlja sertifikaciona organizacija na njegov zahtev. Nakon prijavljivanja potpisuje ugovor o kontroli i sertifikaciji. Sertifikaciona organizacija određuje dužinu prelaznog peioda (2 ili 3 godine) a koji se pod određenim uslovima može vremenski skratiti. Ukoliko se radi o zaparloženim površinama ili proizvodnji koja duži niz godina nije uključivala zabranjena hemijska sredstva, uz naravno adekvatan dokaz, prelazni period se može skratiti ili se parcela može odmah uključiti u organsku proizvodnju. “Proizvođač mora da se sam uveri da je učinio sve da proizvede zdrav organski proizvod.”

Izvoz organskih proizvoda U slučaju da proizvođač želi da izvozi svoje proizvode na tržište EU ili USA  potrebno je imati sertifikat priznat na navedenim tržištima. "Organic Control System" je u mogućnosti da obezbedi proizvođačima sertifikat za tržište EU ili USA.

Nenad Novaković, Organic Control System

38. EDUKACIJA PROIZVOĐAČA U ORGANSKOJ PROIZVODNJI PUTEM INTERNETA Peter Tóth Katedra zaštite bilja, Slovački poljoprivredni univerzitet u Nitri, A. Hlinku 2, 949 76 Nitra, Slovačka, e-mail: [email protected] Danas se kompjuteri koriste takoreći u svim sferama ljudske delatnosti a najviše su integrisane u strukture nekih drugih aparata i tehnologija. Računar tako postaje univerzalni aparat. Globalna mreža, internet, postaje univerzalni metasistem, u kojem postoje odredjeni socijalni sistemi, npr. razmena informacija izmedju ljudi, finansije, trgovina, obrazovanje, umetnost, zabava. Internet je relativno nov medijum ali prodire u našu svakodnevicu sve intenzivnije. Obezbedjuje integraciju teksta, zvuka, slike i animacije u jedan multimedijalni kanal. Stvara univerzalni tekst, gde svaka reč dokumenta može biti povezena sa rečima u daljim dokumentima. Nudi nam tako nekoliko paralelnih načina čitanja teksta. Interesovanje za korišćenjem Interneta će i dalje rasti i postepeno će obuhvatiti većinu sfera života društva. Sa daljim prelaskom trgovine, bankarstva, nauke, obrazovanja i zabave na internet ova mreža će postati sveobuhvatna. Ovaj rad bi mogao poslužiti kao orjentacija i shvatanje mogućnosti, koje narastajuća mreža daje i  u obrazovanju i davanju informacija poljoprivrednicima koji su opredeljeni na organsku/ekološku proizvodnju. U okviru politike Evrope vezane za poljoprivrednu proizvodnju koja je izložena stalnim promenama i zahtevima za kvalitetnim namirnicama i zdravom životnom sredinom, došlo je naglog interesovanja za ekološku poljoprivredu. Projekt Ecologika se realizuje u okviru projekta .......Europske unije Leonardo da Vinci sa podnaslovom: Stvaranje centralne databaze na evropskom nivou za obrazovanje u oblasti ekološke poljoprivrede. Glavni cilj projekta je: - Kordinovano upravljanje obrazovnih i savetodavnih obrazovnih centara i njihovo povezivanje preko interneta. - grupisanje osnovnih podataka iz oblasti organske poljoprivrede - razvoj jedinstvene koncepcije za sistem proširenih usluga u organskoj proizvodnji - obrazovne centre koji omogućavaju redovne konsultacije za razvoj obrazovnih materijala i databaze. Projekat je predvidjen za obrazovanje odraslih. Ciljani sektor je organska poljoprivreda u poljoprivrednom sektoru. Potencijalni korisnici su/biće proizvodjači (farmeri) koji rade u oblasti organske proizvodnje u EU i u zemljama izvan EU i savetnici u organskoj proizvodnji. Države EU već imaju svoje Narodne agro -enviromentalne programe a države kandidati upravo počinju sa njihovim korišćenjem. Projekat Ecologica može da pomogne proizvodjaču u promenjivoj evropskoj poljoprivrednoj sredini. Ljudi iz savetodavnih službi mogu mnogo pomoći ako imaju stručno obrazovanje koje ima veze sa organskom

39. proizvodnjom. To obrazovanje ne znači samo specijalno znanje iz organske poljoprivrede nego i „ekološki način razmišljanja“ usmeren ka životnoj sredini i  razvoju provincije.

Ing. Peter Tóth Na izradi projekta Ecologica su učestvovale 9 ustanova iz 7 država (Madjarska, Slovačka, Italija, Češka, Estonija, Letonija i Slovenija). Kordinator projekta je Korvinov Univerzitet iz Budimpešte. Svaka od članica je učestvovala u stvaranju konkretnih modula/predmeta na engleskom jeziku. Sve se nalaze u jednoj bazi koja se naziva Ecolibrary. Svaka članica ima zadatak da prevede sve module na svoj jezik. Rezultat je 14 modula koji predstavljaju organsku poljoprivredu i njegove principa sa različitih aspekata. Ove module čine: 1. Ekološka Organska poljoprivreda 2. Europska unija i narodno kulturno nasledje 3. Marketing i kontrola kvaliteta 4. Savetodavstvo 5. Gajenje kultura 6. Gajenje životinja 7. Zaštita bilja 8. Dorada posle žetve i skladištenje 9. Baštovanstvo 10. Agroenviromentalne naredbe i programi 11. Prelaz na organsku proizvodnju

40. 12. Kontrola i certifikacija ekoloških firmi 13. Upravljanje i planiranje u ekološkim firmama 14. Plodnost zemljišta, djubrenje, zelenišno djubrenje, kompostiranje Modul može da sadrži informacije u raznim formatima, u hipertekstualnom jeziku – HTML (tekst i grafika), PDF-u ili u formi prezentacije u programu Microsoft PowerPoint®. Pristup na obrazovne materijale je zaštićen šifrom i  imenom korisnika, koje se daje posle njegovog dobijanja direktno na stranici http://sk.ecologica.net, gde se nalazi i više informacija o projektu na slovač kom jeziku. U slovačkoj verziji korišćen  je većinom HTML jezik, koji omogućva jednostavni prelaz izmedju fajlova i  pripajanje na druge strane koje dopunjuju informacije. Rad je dotiran iz projekta- program Leonardo da Vinci Europskej unije HU/05/B/F/PP – 170018 „ECOLOGICA - Development of central data bank on European level for the education of ecological farming advisers“.

U pauzi rada Simpozijuma

41. NOVA KOMPLEKSNA TEHNOLOGIJA POVEĆANJA EFIKASNOSTI UZGAJANJA POLJOPRIVREDNIH KULTURA PREMA EKOLOŠKIM STANDARDIMA – ORGANSKA POLJOPRIVREDNA PROIZVODNJA (Nova tehnologija u zaštiti biljne proizvodnje pomoću elektromagnetnih talasa)

Georgij Semjonovič Kolomejcejev, Irina Olegovna Jakovl jeva, Rusij a 1. Dijalektičke pretpostavke stvaranja tehnologije Postojeći, u današnje vreme sistem zemljoradnje uključuje intenzivnu obradu zemljišta hemijskim preparatima, što dovodi do povećanja zavisnosti efikasnosti uzgajanja poljoprivrednih kultura od neprekidnog povećanja obima dodavanog đubr iva i hemijskih sredstava za zaštitu od bolesti, štetočina i korova, postepene akumulacije u zemljištu štetnih po čoveka i biljke materija i cene uzgajanja poljoprivrednih proizvoda, koja je visoka i koja raste. Njihovo dodavanje dovodi do nepovoljne promene strukture zemljišta. Narušava se prirodni mikrobiološki osnov, koče se aerobni procesi, smanjuje se plodnost. Postaju lošija i fizičko -mehanička svojstva zemljišta. Često lako zemljište postaje manje sposobno da upija vlagu, t.j. smanjuje se njegova sposobnost zadržavanja vode. Kao rezultat toga dolazi do “ispiranja” mineralnih đubriva iz gornjih slojeva zemljišta (otprilike 60-70 cm, gde se nalazi osnovna masa korena) u dublje slojeve zemljišta, gde su mineralne komponente već nedostupne biljkama. Zatim , mineralna đubriva dospevaju u podzemne vode i odlaze u r eke, što pored smanjenja efikasnosti njihove primene, dovodi i do značajnog zagađivanja okoline. Na teškom zemljištu formira se zemljana kora, otežava se snabdevanje korena biljke kiseonikom, pojačavaju se pojave toksikoza. Zemljište, takođe, daje velik otpor oruđu kojim se ono obrađuje. Prilikom primene organskih đubriva nijedna od prethodno nabrojanih pojava se ne dešava. Međutim, organskih đubriva očigledno nema dovoljno za zadovoljenje potreba za povećanjem prinosa. Na taj način, realizacija maksimalne produktivnosti obrađivanih kultura zbog dodavanja na setvene površine sve veće količine mineralnih đubriva, postaje ćorsokak. Iskrsava takozvani “circulus vitiosus” (bezizlazni položaj), t.j. što s e više dodaje hemijskih đubriva radi povećanja prinosa, to lošija postaju svojstva zemljišta, što, sa svoje strane, dovodi do pogoršanja uslova za vegetaciju biljaka i smanjenja prinosa, istovremeno sa povećanjem troškova za obradu jedinice setvene površin e zbog neophodnosti da se poveća obim đubriva koja se dodaju. Jedan od glavnih pokazatelja efikasnosti proizvodnje jeste niska cena jedinice proizvoda. U opisanom slučaju smanjenje cene produkcije nije moguće. Sve ovo predodređuje neophodnost usavršavanja sistema zemljoradnje uključivanjem u

42. tehnologije elemenata biologizacije, ekologizacije, adaptivnosti i očuvanja resursa. Po proračunima engleskih naučnika, pri prelasku na ekološki siguran metod zemljoradnje, dovođenje proizvodnje na, u ovom momentu, postojeći stepen rentabilnosti, desiće se za 11 godina. T.j. tek za 11 godina stepen plodnosti zemljišta i njegova struktura definitivno će da se obnove. U uslovima složene ekonomske situacije u poljoprivredi, niske rentabilnosti, pa i nerentabilnosti poljoprivrednih preduzeća, radi uspešnog razvoja ove sfere neophodna  je kompleksna tehnologija, koja bi počev od prve sezone korišćenja omogućila da se smanji cena i istovremeno poveća kvalitet proizvoda. Tehnologija, takođe, treba da pomogne gazdinstvima da postepeno izađu iz gore opisane “circulus vitiosus”, zavisnosti od korišćenja hemijskih sredstava, samim tim sprečivši ekološku, a to znači i ekonomsku krizu u ovoj oblasti u budućnosti. Pri tome, imajući u vidu nisku investicionu privlačnost većine poljoprivrednih preduzeća, u prvoj fazi uvođenja u primenu, tehnologija ne sme da zahteva ozbiljne investicije, dodatnu tehniku, potrošnju energenata i troškove radne snage. Korišćenje takve tehnologije omogućuje poljoprivrednoj proizvodnji da uspešno konkuriše analognim proizvodima, ne samo na unutrašnjem, nego i inostranom tržištu, tim pre što su cene za ekološki čistu, uzgajanu bez korišćenja hemije, produkciju, na zapadu veoma visoke. I takva tehnologija postoji. I više od toga, nju su razrađivali ruski i ukrajinski naučnici više od 25 godina, prošla je mnogo uspešnih primena u proizvodnji i donosila prihod još pre 15 godina. Danas je to u celosti gotov proizvod za masovnu upotrebu. Tehnologija, koja bi se uporedila sa njom po efikasnosti i jednostavnosti primene, u svetu danas nema.

2. Istorijat stvaranja i uvođenja u primenu tehnologije Od 1972. godine u laboratoriji LIDAR Akademije Nauka SSSR, Moskva, grupa stručnjaka vršila je naučno -istraživačke radove na izučavanju dejstva moduliranih niskofrekventnih elektromagnetnih polja na biološke objekte biljnog i životinjskog porekla. Kao rezultat tih istraživanja stvoren je univerzalni metod upravljanja procesima koji se odvijaju u biljnoj i životinjskoj ćeliji uz pomoć niskofrekventnih elektromagnetnih  polja niskog napona. Metod omogućuje da se aktivira ili suzbija sposobnost za životno funkcionisanje mikrobioloških objekata, da se zaustavlja razvoj patogene mikroflore, da se upravlja tokom hemijskih procesa, da se utiče na sposobnost za životno funkcionisanje biljnih i životinjskih ćelija. Fizička svojstva niskofrekventnih elektromagnetnih polja omogućuju da se realizuje obrada materije i površina bilo kog obima u kratkom vremenskom intervalu, pri minimumu energopotrošnje. Ovim je uslovljena najviša ekonomska efikasnost tehnologija, u osnovi kojih se nalazi navedeni metod. Primena u

43. proizvodnji navedenih tehnologija ostvarivala se od 1986. godine u različitim klimatskim uslovima na velikom spektru kultura na teritoriji Rusije, Ukrajine, u Kazahstanu, Uzbekistanu. Ocenu rezultata korišćenja tehnologija u različitim godinama davali su stručnjaci sa Odeskog poljoprivrednog instituta (Stanko S.A., između ostalog analiza na odsustvo promena u genetici obrađenih kultura), Nikolajevskog poljopriv rednog instituta, Krasnodarskog politehničkog instituta, Krasnodarske poljoprivredne akademije, Taškentskog, Orenburgskog, Lenjingradskog, Sverdlovskog, Samarskog poljoprivrednog instituta, Moskovske veterinarske akademije, Instituta lana, Torzok. Danas su razrađene i spremne za uvođenje u primenu tehnologije za povećanje efikasnosti uzgajanja poljoprivrednih kultura, proizvodnju šećera, stočarstva, živinarstva, uzgoja ribe, produženje rokova čuvanja poljoprivredne produkcije (ribe, mesa, mleka, povrća, voća), preradu organskog otpada, čišćenje i dezinfekciju vode. Dejstvo elektromagnetnog polja koje se primenjuje nije štetno za zdravlje čoveka i ne utiče na hromozomski aparat ćelija produkcije koja se obrađuje (životinja i biljaka), što je potvrđeno higijenskim (sanitarnim) sertifikatom i odgovarajućim laboratorijskim istraživanjima. Uvođenje navedenih tehnologija u primenu u sferi poljoprivrede realizuje OOO “NPO SIRIUS”, Moskva. Uz primenu vlastite opreme i preparata nude se servisne usluge gazdinstvima za obradu semenskog materijala i setvenih površina. Ovo je rentabilna i biznis struktura koja se brzo razvija, raspolaže potpunim tehnološkim kompleksom i ekskluzivnim pravom na njegovo korišćenje. Saosnivač i glavni tvorac programa kompanije koji joj je ustupio navedena prava je G.S. Kolomejcev, koji se nalazi na “čelu” tehnologije i koji je njenoj razradi i uvođenju u primenu posvetio više od 30 godina. U Srbiji se ovom tehnologijom bavi DOO “NUKLEON”. 3. Opšti op is t ehnologije i njene prednosti

Tehnološki kompleks za uzgajanje poljoprivrednih kultura uključuje preparat BAPS (Biološki Aktivna Hranljiva Smesa, stvorena samo na osnovu prirodnih sastojaka) za predsetvenu obradu semena i dodavanje na setvene površine (150 grama na 1 hektar) i uređaj “Volna – 5”, koji generiše elektromagnetno polje niskog napona, takođe za obradu semena i setvenih površina u raznim fazama vegetacije biljaka. Obrada semena i dodavanje preparata na setvene površine vrši se istovremeno sa sredstvima za zaštitu pri smanjenju norme njihovog korišćenja. Obrada semena elektromagnetnim poljem vrši se sa distance, bez prepakivanja. Obrada setvenih površina vrši se takođe sa distance, sa automobila ili sa tehnikom koja se koristi u gazdinstvu, istovremeno sa izvođenjem drugih vrsta radova. Tehnologija koja se predlaže ne remeti plan agrotehničkih mera koje se uobičajeno koriste, ne “guši”, nego, naprotiv, stimuliše prirodne faktore formiranja

44. zemljišta i povećanja plodnosti i povećava rentabilnost proizvodnje zahvaljujući sledećim prednostima: - ušteda setvenog materijala – smanjenja normi setve na račun povećanja klijavosti i energije klijanja semena, a takođe i povećanja bokorenja kod žitarica; - smanjenja, prve godine – dva puta, sledećih – 10 puta, troškova za mineralna đubriva; - smanjenja za 50 – 90 % troškova za nabavku sredstava za borbu protiv bolesti i štetočina; - smanjenje habanja poljoprivredne tehnike zahvaljujući poboljšanju fizičko -hemijskih svojstava zemljišta. Primena tehnologije povećava prinos poljoprivred nih kultura za 30 – 80 % u zavisnosti od vrste kulture i specifičnih uslova konkretnog gazdinstva. (Rezultati korišćenja u proizvodnji potvrđeni su mnogobrojnim Potvrdama). Pri tome se rokovi vegetacije skraćuju za 7 -15 dana. Povećavaju se kvalitativni pok azatelji produkcije koja se uzgaja. Uzgojena na taj način produkcija ne sadrži u sebi elemente i jedinjenja štetne za čoveka, t.j. ekološki je potpuno čista. Važna prednost tehnologije je u tome što sredstvo za postizanje njene visoke efikasnosti nije dodavanje u procese koji se dešavaju u zemljištu i biljkama veštačkih, njima prirodno nesvojstvenih elemenenata i osobina, nego, naprotiv, normalizacija tih procesa i uklanjanje posledica prinudnog uticaja na njih. Tehnologija obnavlja priro dnu plodnos t zemlji šta, prirodna svojstv a vode i vazduha i doprinosi najpotpunijoj realizaciji potencijala produktivnosti biljaka koji je njima genetički od pr irode dat. Danas raspolažemo kompleksom metodika za obradu praktično svih postojećih poljoprivrednih kultura.

Irina Olegovna Jakovl jeva, Rusij a

45. 4. Osnovni elementi kompleksnog delovanja tehnologije Visoki efekat primene tehnologije postiže se zahvaljujući njenom kompleksnom delovanju na zemljište, vazduh, vodu, seme i biljke u raznim fazama razvoja. Vrši se suzbijanje patogene i aktiviranje korisne mikroflore. Stimulišu se važni za biljke biohemijski procesi. Pri tome se stvaraju optimalni uslovi za prehranu, razvoj biljaka i pruža stimulirajuće delovanje na procese rasta sa ciljem realizovanja maksimaln e produktivnosti. 4.1. Uticaj tehnologij e na svoj stva zemlj išta Zahvaljujući elektromagnetnoj obradi i dodavanju kompleksnog biološkog preparata BAPS pre setve, u periodu vegetacije biljaka i posle ubiranja roda, da bi se ubrzalo razlaganje ćelijske ce luloze strnjike, obnavlja se prirodna osnova korisne zemljišne mikroflore, aktivira se sposobnost za životno funkcionisanje mikroorganizama i životinja koje formiraju zemljište, normalizuju se struktura, agrohemjska i agrofizička svojstva zemljišta. Stvara ju se povoljni uslovi za razvoj autotrofnih aerobnih bakterija, između ostalih azotofiksnih, koje doprinose formiranju biološkog azota. Na svakoj vrsti zemljišta normalizuje se sposobnost za životno funkcionisanje mikroorganizama i nižih biljaka koje formiraju zemljište, a koji su karakteristični baš za tu vrstu zemljišta u tom regionu. Povećava se sadržaj humusa u zemljištu. Stvara se dinamička uravnoteženost uzajamno prepletenih procesa gumifikacije i mineralizacije organskih materija, kako onih koje se nalaze u zemljištu, tako i onih koje sistematski dolaze u njega. To jest, povećava se plodnost zemljišta. Kod lakog zemljišta povećava se zapremina vode, sposobnost zadržavanja vode. Dakle, smanjuje se spiranje korisnih materija iz sloja koji se obrađuje, p oboljšava se prehrana biljaka, njihova otpornost na sušu. Kod teškog zemljišta poboljšava se vodo-i vazduho-propustljivost, povećava se količina dostupne vlage. Zemljište postaje rastresitije, sa sitnokomadnom strukturom. Sprečava se smanjenje nekapilarne poroznosti koje dovodi do zadržavanja vlage na površini polja, do gubitka korisne vlage. Takođe, ne dolazi do formiranja zemljane kore. Za vreme sušnog perioda ne dolazi do formiranja pukotina u zemljištu. Vrši se dezinfekcija zemljišta od štetnih i fitopatogenih mikroorganizama. Iz zemljišta se odstranjuju toksični ostaci hemijskih sredstava koja su ranije korišćena, i koja “guše” razvoj korisne biomase. Ostvaruje se provokacija korova sa kasnijim njegovim uništavanjem pre sejanja osnovne kulture. Na zeml jištu obrađenom prema ponuđenoj tehnologiji povećava se otpornost biljaka na nepovoljne spoljne faktore. Biljke lakše podnose sušu i prve mrazeve. Leti se zemljište ne pregrejava. U zimskom periodu, zahvaljujući sposobnosti za životno funkcionisanje mikroorganizama i poboljšanju toplotnih svojstava,

46. prosečna dnevna (24 casa) temperatura zemljišta je viša za 5 -7 stepeni, što bitno poboljšava kvalitet prezimljavanja ozimih kultura. Poboljšava se prehrana i snabdevanje kiseonikom i vlagom korenastog sistema biljaka. Smanjuje se energopotrošnja biljaka za kultivisanje zemljišnog profila, stvaraju se uslovi za razvoj snažnog korenastog sistema. Sprečava se napad raznih bolesti na biljke. Gore navedeni faktori doprinose normalizaciji uslova za razvoj biljaka, što je uslov za visoki prinos.

4.2. Obezbeđivanje punovredne prehrane biljaka Obezbeđivanje punovredne prehrane biljaka u svim fazama rasta i razvoja ostvaruje se primenom za prihranu biološki aktivne hranljive smese (BAPS), u čiji sastav ula ze makro i mikroelementi, biostimulatori, vitamini i aminokiseline. U procesu elektromagnetne obrade aktivira se proces asimilacije od strane biljke korisnih materija, između ostalog i iz vazduha i zemlje. Imajući u vidu poboljšanje svojstava zemljišta, a upravo njegove vazduhopropustljivosti, ovaj proces je vrlo efikasan. 4.3. Zaštita biljaka

Vrši se obrada semena i biljaka u osnovnim fazama vegetacije elektromagnetnim poljem i dodavanjem kompleksnog preparata BAPS u cilju borbe sa bolestima i štetočinama. Kompleksno delovanje u značajnoj meri pojačava dejstvo sredstava za zaštitu, što omogućuje da se već u prvoj godini korišćenja tehnologije snizi njihov obim za 50-80%. Elektromagnetna obrada suzbija razvoj uzročnika bolesti. Putem elektromagnetne stimulacije vrši se provokacija korova sa kasnijim njegovim uništavanjem pre sejanja osnovne kulture. Vrši se dezinfekcija zemljišta od štetnih i fitopatogenih mikroorganizama. Vrši se obrada u cilju narušavanja prirodnog biološkog ciklusa razvoja niza vrsta štetočina. 4.4. Stimulacija zaštitnih procesa i procesa rasta biljaka Vrši se kompleksna obrada semena i biljaka u različitim stadijumima vegetacije u cilju stimulacije procesa rasta. Takvo delovanje omogućuje da se otvori genetski i fiziološki potencijal povećanja prinosa biljaka na osnovu već postojeće mineralne prehrane. Efikasnost takve vrste delovanja uslovljena je svojstvima od prirode datog mehanizma složenih fizioloških i biohemijskih reakcija organizma biljaka, koji obezbeđuje preživljavanje vrste, na različite faktore. Rezultat delovanja specijalno izabranih režima elektromagnetnog polja u cilju stimulisanja tih reakcija je povećanje otpornosti, sposobnosti biljaka da prežive, povećanje njihovog prinosa. Očigledno je da veća količina semena (t.j. veći prinos) doprinosi povećanju areala uspevanja vrsta, povećava šansu biljaka za preživljavanje kao vrste među drugim vrstama biljaka. U suštini to i  jeste cilj

47. biološkog života biljaka: povećati broj svojih istovremeno živućih samostalni h jedinki. 4.5. Sortiranje setvenog materij ala

Vrši se odabir biološki punovrednog semena iz setvenog materijala. Princip rada uređaja za separiranje bazira se na delovanju sila različite fizičke prirode, koje deluju na seme pri njegovom razmeštanju u elektrostatičkom polju. Odabir biološki punovrednog semena na uređaju za separiranje vrši se prema ukupnosti fizičkih i električnih svojstava. To omogućuje: - da se seme odvoji prema ukupnosti svojstava (mase, gustine, klijavosti, snage rasta) koja predstavljaju visoko kvalitetni, biološki punovredni materijal koji obezbeđuje najveći prinos, t.j. da se poveća prinos kulture za najmanje 15 -20%; - da se smanji potrošnja setvenog materijala do dva puta; - da se dobije visoko kvalitetni setveni materijal neposredno u gazdinstvima, od prinosa “elite”, prve i druge reprodukcije. Odvajanje semena na uređaju za separiranje, koje se vrši prema svim svojstvima, principijelno ga razlikuje od uređaja u kojima se odvajanje vrši samo prema fizičkim svojstvima. 4.6. Aktivi ranje vode i vazduha Voda i vazduh igraju ogromnu ulogu u životu biljaka. Nemoguće je potcenjivati uticaj njihovih svojstava na procese rasta. Zbog komplikovanih ekoloških prilika, uslovljenih velikom količinom industrijskog otpada i drugih poznatih po java, vazduh, kišna voda, a takođe i voda koja se nalazi u zemljištu, izgubili su deo svojih prvobitnih prirodnih svojstava, što dovodi do poremećaja funkcionisanja organizma biljaka, razvoja patogene mikroflore i, sve u svemu, do smanjenja prinosa. Pri obradi setvenih površina elektromagnetnim poljima vrši se delovanje na vodu, koja se nalazi u vazduhu i u zemljištu. Takođe i na poljima sa veštačkim navodnjavanjem vrši se obrada vode, koja se koristi za polivanje biljaka. Voda dobija mikroklasternu strukturu, menja se njen oksidaciono-obnavljajući potencijal. U vodi se povećava sadržaj aktivnog kiseonika. Takvu vodu sa negativnim OVP biljke lako asimiliraju, ona je prirodni antiseptik i stimulator rasta, pošto doprinosi aktiviranju biohemijskih procesa u or ganima i sistemima biljaka. Jednostavnije rečeno, ona dobija unikalna svojstva vode planinskih izvora, koja se od davnina smatra lekovitom. Ubrzavaju se procesi razmene u organizmu biljaka, aktiviraju zaštitni mehanizmi, bitno se povećava otpornost na bolesti i štetočine. Pri delovanju niskofrekventnog elektromagnetnog polja sa zadatim parametrima vrši se beskontaktno aeroaktiviranje atmosferskog vazduha iznad setvenih površina i vazduha u zemljištu. Povećava se sadržaj u vazduhu negativnih aeroiona. Učešće  aktivnih oblika kiseonika u biohemijskim procesima organizma

48. biljaka, zahvaljujući vanredno visokom energetskom izlazu takvih reakcija, formira specifične bioenergetske struje, vazne za pokretanje, podržavanje i regulisanje fizioloških procesa u organima i sistemima biljaka. To dovodi do povećanja adaptivnih mogućnosti biljaka, otpornosti na stres, aktiviranja rasta i realizacije visoke produktivnosti. Sadržaj negativnih aeroiona je posebno visok u onom vazduhu koji mi osećamo kao “svež” – u vazduhu šuma, u blizini planinskih reka, vodopada i fontana. Savremena nauka je već dokazala da je normalno funkcionisanje živih organizama nemoguće bez dovoljne količine ovih čestica. Kao rezultat više puta ponovljenih proba otkriveno je da se posle obrade setvenih površina vlažnost vazduha u sloju iznad polja povećava za 15 -20%. Sa osnovama teoretske koncepcije delovanja niskofrekventnih moduliranih elektromagnetnih polja na biološke objekte i njihovog uticaja na tok hemijskih reakcija možete se upoznati koristeći literaturu iz spiska, priloženog ovom dokumentu, a takođe i materijala koji se nalaze u kompjuterskoj mreži Interneta, koje je lako naći uz pomoć pretraživača. Glava 2. KOMPLEKS METODIKA UZGAJANJA JEDNOGODIŠNJIH POLJOPRIVREDNIH KULTURA Tehnološki kompleks koji se predlaže ima sledeće aspekte: - kompleksno delovanje u cilju normalizacije svojstava zemljišta, vode i vazduha, koji okružuje biljke; - obezbeđenje biljkama punovredne (neophodne za visoke kvalitativne i količinske pokazatelje prinosa) prehrane i zaštite od korova i štetočina u svim fazama vegetacije, tj. stvaranje uslova u kojima se realizuje visoka produktivnost; - ako se slede gore navedeni uslovi, vrši se dodatno aktiviranje procesa rasta i obezbeđenje ćelija rasta hranljivim materijama, koji doprinose još većem povećanju njihove produktivnosti. Važna prednost tehnologije je u tome što sredstvo za postizanje njene visoke efikasnosti nije dodavanje u procese koji se dešavaju u zemljištu i biljkama veštačkih, njima prirodno nesvojstvenih elemenenata i osobina, nego naprotiv, normalizacija tih procesa i uklanjanje posledica prinudnog uticaja na njih. Tehnologija obnavlja priro dnu struk turu i pl odnost zemljišta, prirodn a svojstva vode i vazduha i doprino si najpotpunij oj realizaciji potencijala produkti vnosti biljaka koji je njima genetički od prirode dat. Danas raspolažemo kompleksom metodika za obradu praktično svih kultura, koje se uzgajaju na teritor iji Ruske Federacije. Posle dve-tri godine korišćenja tehnologije, što će da d ovede do normalizacije stanja agrobaze, može da se prekine sa upotrebom 90% sredstava za zaštitu i hemijskih đubriva. Pri tome, cena produkcije koja se uzgaja će se, uzimajući u obzir povećanje prinosa za najmanje 30%, sniziti za najmanje 50%. Dozvoljeno je korišćenje odvojeno nekih elemenata kompleksne tehnologije, što takođe dovodi do povećanja efikasnosti proizvodnje. Imajući u vidu realne

49. tehničke mogućnosti primene tehnologije u uslovima konkretne proizvodnje, sačinjava se individualni plan kompleksnog ili faznog uvođenja u primenu. Tehnologija može da bude uvedena u primenu na celoj proizvodnji istovremeno, ili delimično i fazno na pojedinim parcelama, u skladu sa stvaranjem tehničkih mogućnosti (na primer, uslova za dodavanje BAPS na setvenu površinu u nekoj fazi vegetacije biljaka i sl.). 1. Obrada zemljišta posl e ubiranja roda

Posle ubiranja roda vrši se obrada zemljišta elektromagnetnim poljem u cilju ubrzanog razlaganja ćelijske celuloze strnjike, formiranja i akumulacije u zemljiš tu azota, fosfora, kalijuma i drugih korisnih elemenata i materija. Istovremeno se vrši dezinfekcija zemljišta sa suzbijanjem u budućnosti gnjilenja korena biljaka, razlaganje toksina koji se nalaze u zemljištu i drugih jedinjenja štetnih za čoveka i biljk e. Pored obrade tehnikom vrši se dodavanje u zemljište biološki aktivnog preparata kompleksnog delovanja BAPS. U tom slučaju nekoliko puta se povećava efikasnost agromere koja se provodi, kako sa aspekta povećanja plodnosti zemljišta, tako i sa aspekta nje gove dezinfekcije. Primena BAPS pomaže efikasnom obnavljanju plodnosti zemljišta, zaustavljanju razvoja štetnih mikroorganizama. BAPS otklanja faktore koji ometaju ponovnu setvu poljoprivrednih kultura na pređašnjem mestu bez zamene zemljišta. 2. Predsetvena obrada zemljišta Ova vrsta rada je jedan od načina bioelektrostimulacije sredine sa korišćenjem specijalne opreme, čiji se princip sastoji u aktiviranju ranih faza razvoja semena korova pre setve osnovnih kultura, provocirajući istovremeno intenzivno  nicanje njegovih mladica, što daje mogućnost za njihovo potpunije mehaničko uništavanje. Istovremeno se vrši dezinfekcija plodnog sloja zemljišta, preventiva od gljivičnih i virusnih bolesti. Površinsko nanošenje hranljive smese BAPS pre obrade zemljišta doprinosi brzom razlaganju biljnih ostataka, što dovodi do dodatnog akumuliranja osnovnih hranljivih materija u zemljištu. Ceo kompleks navedenih mera doprinosi postepenom obnavljanju strukture i plodnosti zemljišta, sa otklanjanjem agenasa zakišeljavanja, zasoljavanja i drugih štetnih sastojaka. Primena ovog načina predsetvene pripreme zemljišta omogućuje da se smanji primena herbicida za 50%, a takođe da se snizi stepen napadnutosti poljoprivrednih kultura patogenim mikrobima. 3. Predsetvena obrada semena Preparat BAPS isporučuje se gazdinstvima u koncentrisanom obliku i pre upotrebe razblažava se vodom u skladu sa priloženim uputstvom. Preparat je kompatibilan sa svakom vrstom sredstava za tretiranje . Prilikom korišćenja hemijskih sredstava zajedno sa preparatom preporučuje se da se smanji njihova

50. koncentracija za 50 – 70%, pri čemu njihov efekat neće da se smanji. Za obradu semena koriste se sredstva za tretiranje koja već postoje u gazdinstvu. U tom slučaju obrada preparatom BAPS uklapa se sa tretiranjem semena pre setve koje se uobičajeno vrši u gazdinstvu. Preparat BAPS je izbalansirani skup organskih i mineralnih materija, makro i mikroelemenata i vitamina, pojačan biološki aktivnim komponentama. BAPS obezbeđuje hranjenje biljaka u poč etnoj fazi razvoja, suzbija razvoj patogenih mikroorganizama, stimuliše proces rasta. Dospevajući zajedno sa semenom u zemljište, preparat doprinosi poboljšanju njegovih svojstava. U koncentrisanom obliku preparat nema ozbiljnih ograničenja što se tiče rokova i uslova čuvanja. Elektromagnetna obrada setvenog materijala vrši se sa distance. Generator elektromagnetnog polja (pogl. Glavu br. 2) postavlja se u skladišni prostor. Ukupno gledano, obrada traje 6-8 cčasova. Delovanje se vrši u dva pravca: dezinfekc ija semena od mikroorganizama koji izazivaju bolesti i stimulisanje procesa rasta. Predložena tehnologija je jednostavna: setveni materijal može da se nalazi u svakoj vrsti pakovanja i u bilo kojoj količini, može biti tretiran pošto nije potrebno prepakivanje. Jedini ograničavanjći uslov ove tehnologije sastoji se u tome da setveni materijal mora da bude posejan u minimalnom roku, pošto efekat obrade posle 8- 10 dana počinje znatno da se snižava i potrebno je da se obrada ponovi. Konačno, seme brže klija, ko d njega se razvija jači korenski sistem i jak izdanak. Izdanci se pojavljuju istovremeno. Smanjuje se zavisnost njihovog razvoja od nepovoljnih spoljni h uslov a (prvi mrazevi, suša i sl.). 4. Obrada izdanaka

U periodu pojavljivanja izdanaka vrši se kompleksna obrada setvenih površina. Na setvene površine dodaje se preparat BAPS u vodenom rastvoru u odnosu 80:100 g aktivnog sredstva na 1 ha. Za dodavanje preparata koristi se tehnika koja postoji u gazdinstvu (prskalice, “deltaplanovi”, avioni i sl.). Korišćenje preparata može da se vrši zajedno sa svim agromerama za zaštitu biljaka, između ostalog sa dodavanjem herbicida. Prilikom korišćenja hemijskih sredstava za zaštitu od bolesti i štetočina zajedno sa preparatom, njihov obim može da se smanji za 50-70%, pri čemu se efekat njihovog dejstva ne smanjuje. I više od toga, korišćenje preparata BAPS zajedno sa herbicidima niveliše izvesni efekat njihovog suzbijajućeg dejstva na razvoj osnovne kulture. Vrši se kompleksna obrada sa distance setvenih površina elektromagnetnim poljima. Vrši se dezinfekcija biljaka i zemljišta protiv uzročnika bolesti. Potiskuje se razvoj štetočina. Pruža se stimulirajuće dejstvo na organe i sisteme organizma biljaka u periodu zametanja i diferenciranja reproduktivnih organa u cilju aktiviranja procesa njihovog formiranja i povećanja budućeg prinosa. Pruža se stimulirajuće dejstvo biljkama za proses asimilacije hranljivih materija. Stimuliše se razvoj sekundarnog korenskog sistema u cilju poboljšanja prehrane biljaka tokom celog perioda vegetacije. Kod žitarica se aktivira proces asimilacije

51. azota između ostalog iz okolnog vazduha, pošto nedostatak azota u toj fazi dovodi do smanjenja formiranja klasja i smanjenja prinosa.

5. Obrada setvenih površina u različitim periodima vegetacije bilj aka Naredne obrade vrše se u različitim fazama vegetacije biljaka. Cilj ovih obrada je stimulacija procesa rasta, obezbeđenje punovredne prehrane biljaka, borba sa korovom, bolestima i štetočinama, poboljšanje kvalitativnih i količins kih pokazatelja prinosa kultura i očuvanosti produkcije posle ubiranja roda. Rokovi i specifika ovih obrada zavise od vrste kulture, stadijuma vegetacije, svojstava zemljišta i vremenskih uslova. Rokovi dodavanja preparata usaglašavaju se sa stručnjacima g azdinstva, pošto se u cilju uštede GSM i radnih troškova preparat dodaje zajedno sa sredstvima zaštite koja se koriste u raznim fazama razvoja biljaka. Pri tome je koncentarciju sredstava za zaštitu u rastvorima potrebno smanjiti za 50-70%, što ne umanjuje efekte njihove primene. Uzimajući u obzir karakteristični intenzitet apsorpcije elemenata prehrane od strane različitih biljaka u raznim fazama razvoja, izabira se optimalni režim elektromagnetnih obrada, koje stimulišu metaboličke procese i aimilaciju od strane biljaka korisnih materija iz okoline. Na primer, žitarice najveću količinu prehrane asimiliraju u periodu od nicanja u obliku trube do klasanja, trave za stočnu prehranu imaju najveću potrebu za azotnom prehranom u periodu formiranja aparata za asimilaciju i u periodu diferencijacije reproduktivnih organa. Šećerna repa ima potrebu za povećanim stepenom obezbeđenosti kalijuma u periodu akumulacije šećera. Lan je najosetljiviji na azotnu prehranu u periodu od faze “jelkice” do formiranja pupoljka, a na nivo prehrane kalijumom – u periodu od formiranja pupoljka do cvetanja. Na kraju vegetacije procesi životnog funkcionisanja u biljkama vrše se uglavnom za račun reuutilizacije akumulisanih elemenata prehrane. Na taj način je za svaku kulturu, imajući u vidu njene posebnosti, razrađena šema stimulacije metaboličkih i procesa rasta. Prve godine korišćenja tehnologije, uzimajući u obzir da se zemljište jos nije stiglo u potpunosti obnoviti posle višegodišnje primene hemijskih sredstava, količina mineralnih đubriva koja se dodaju mož e da se smanji približno za 50%. Doziranje i sastav makroelemenata koji se dodaju, određuje se prilikom sačinjavanja tehnoloških karata, zajedno sa stručnjacima gazdinstva na osnovu podataka analize zemljišta i specifičnih osobina kultura koje se gaje. Razrađeni su režimi obrade različitih kultura protiv bolesti i štetočina koji ih napadaju. Oni se primenjuju u skladu sa pojavljivanjem takve neophodnosti – kada broj štetočina i razvoj bolesti dostigne ekonomski prag njihove štetnosti. Takođe se vrše prevent ivne obrade. Suzbija se napad na biljke svih vrsta korenskog gnjilenja. Tehnologija omogućuje da se vodi borba sa takvim bolestima kultura žitarica kao što su tvrda, mehurasta i prašnjava “golovnja”, fuzarijum, smeđa i žuta rđa, brašnasta rosa, septorioza, trakasta, mrežasta i tamno-smeđa pegavost, prekurelioza pirinča, fomopsis suncokreta.

52. Elektromagnetnom obradom se narušava prirodni fiziološki ciklus i dovodi do uništavanja većine vrsta štetočina biljaka, kao što su nematoda, “provoločnik”, pšenična buba, razne vrste buba, pšenična muva, “zuzelica”, lisna vaš, trips, stenice. Za vreme celog perioda vegetacije biljaka, u zavisnosti od specifičnosti uslova i vrste kulture, vrši se 3-5 obrada setvenih površina preparatom BAPS i 5-7 obrada setvenih površina elektromagnetnim poljima. 6. Obrada setvenih površi na pre ubiranja rod a

Obrada setvenih površina elektromagnetnim poljima, pre ubiranja roda, vrši se u cilju poboljšanja kvalitativnih pokazatelja gotove produkcije. Vrši se delovanje na hemijske procese, na primer, sinteza belančevina radi povećanja glutina i smanjenja IDK pšenice za prehranu, povećanje sadržaja skroba za ječam od koga se dobija pivo, formiranje šećera u šećernoj repi u cilju povećanja njegove digestije i dobrog kvaliteta. V rši se obrada u cilju poboljšanja očuvanosti produkcije. Može takođe da se vrši obrada u cilju smanjenja vlažnosti zrna  – sušenje produkcije na korenu. 7. Obrada goto ve produkcije

Za obradu gotove produkcije oprema se postavlja neposredno u spremišta i vrši se delovanje u cilju dezinfekcije produkcije radi produženja rokova njenog trajanja. Može da se vrši delovanje radi prinudnog izvlačenja vlage iz ćelija u cilju ubrzanja sušenja produkcije. Da bi se izbeglo sasušivanje (prilikom čuvanja voća i povrća)  vrši se delovanje koje doprinosi sposobnosti ćelija da sačuvaju vlagu.

Kooperant Radoslav Kalić, Deronje

53. ORGANSKA PROIZVODNJA-ISKUSTVA HRVATSKE Dr Davor Šamota Dr Nada Paradiković Hrvatska (priloženi tekstovi) ŠTO JE EKOLOŠKA POLJOPRIVREDA?

Pod ekološkom, organskom ili biološkom poljoprivredom, uglavnom se misli na tzv. proizvodnju "zdrave hrane", tj. poljoprivrednu proizvodnju bez primjene mineralnih gnojiva, pesticida, hormona i sl. To je koncept poljoprivredne proizvodnje koji je mnogo složeniji i čija bit nije samo u izostavljanju agro -kemikalija, već u sveukupnom gospodarenju kojim je to moguće postići. Ekološka ili organsko biološka proizvodnja obuhvaća sve poljoprivredne sustave ili tehnologije proizvodnje koje nisu štetne za okoliš, a socijalno i ekonomski su prihvatljive za uzgoj biljaka i životinja. Omogućava i pomaže djelovanje snažnih zakona prirode za povećanje produktivnosti i otpornosti biljaka i životinja. Organsko biološka proizvodnja teži za uspostavom mješovitog gospodarstva koje se sastoji od više osnovnih dijelova: oranica, pašnjaka, voćnjaka, povrtnjaka, vinograda i uzgoja stoke. Na taj način se uspostavlja ravnoteža i sklad cjeline, a ujedno stabilnost i otpornost prema vanjskim utjecajima (prirodnim, ekonomskim i dr.). Terminol ogija u eko-poljopriv redi Biološka poljoprivreda pored izraza «organska poljoprivreda», najpopularniji je

sinonim za ekološku poljoprivredu. Riječ «biološka» označava nešto što je u vezi sa živim organizmima, biljkama, životinjama, mikroorganizmima i dr.,a za svu poljoprivrednu proizvodnju može se reći da je «biološka»jer ne postoji poljoprivreda koja proizvodi nežive tvari. Izrazom «biološka» ukazuje se na značenje i važnost očuvanja «biosa», živih organizama u prirodi i aktivaciju bioloških procesa. «Biološka poljoprivreda», kao tip poljoprivredne proizvodnje u kojoj se u najvećoj mogućoj mjeri nastoje aktivirati biološki procesi, fiksacija atmosferskog dušika, rad mikroorganizama, rezistentnost, poštivanje zakona prirode itd. Organska poljoprivreda znači da se radi o vrsti poljoprivredne proizvodnje u kojoj

umjesto neorganskih, neživih materijala (mineralna gnojiva i pesticidi) koristimo ono što proizlazi iz žive prirode, s onim živim, organskim (stajski gnoj i biljni ekstrakti ). U «organskoj poljoprivredi» za gnojidbu se ponekad upotrebljavaju i neki mineralni materijali, vapnenac, dolomit, gnajs i tada izraz «organski» nije posve prikladan. No, želi se ukazati na činjenicu da pri ovakvom gospodarenju, poljoprivredno gospodarstvo treba postati zatvorena cjelina regulacije kruženja organske tvari, hraniva i energije. Termin «organska poljoprivreda» nekad dolazi i u kombinaciji s terminom «biološka», tako da se susrećemo s nazivom «organsko -biološka» poljoprivreda. Time se želi naglasiti da je to poljoprivreda koja respektira živa bića i u proizvodnji koristi žive, organske tvari. To je «živa poljoprivreda».  Alternativna poljoprivreda ukazuje na nešto što može, ali i ne mora biti realno,

istinito i prihvaćeno od većine.

54. Prirodna (naturalna) poljoprivreda u upotrebi je iz razloga što se pod

«neprirodnim» uglavnom smatra: - primjena svega što dovodi do jače neravnoteže u ekološkom sustavu; - upotreba prirodnih supstanci na način i u dozama koje destruktivno djeluju na ekološki sustav; - upotreba supstanci kojih inače nema u prirodi i čiju daljnju sudbinu nije moguće kontrolirati; ( Samo) održiva agriculture»,označava

(potrajna,

opstojna)

poljoprivreda

«sustainable

poljoprivrednu proizvodnju, koja je sposobna, ekološki i gospodarski, održati se kroz duži vremenski period. To se prvenstveno odnosi na tlo, koje u održivoj poljoprivredi mora stalno održavati približno jednaku razinu plodnosti, strukturu, sadržaj humusa itd. Održiva poljoprivredna proizvodnja je proizvodnja u kojoj koristi koje se proizvodnjom ostvaruju danas, ne idu na uštrb generacija koje nadolaze. Postoji stara izreka koja kaže da «nismo zemlju naslijedili od naših očeva, nego posudili od svoje djece».Ekološka poljoprivreda bi istovremeno trebala biti i održiva, no ne može se reći da uvijek i vrijedi obratno. Integralno gospodarenje i tzv. ekološki prihvatljiva poljoprivredna proizvodnja

uglavnom se odnosi na poljoprivrednu proizvodnju koja racionalnije i stručnije upotrebljava pesticide, umjetna gnojiva, itd. Ne može se nazvati eko-proizvodnjom, ali može biti prvi korak ka preusmjerenju. Ekološka poljoprivreda nastoji posve spriječiti unos agro- kemikalija u agro-eko sustav, te ih ne koristi, integralna poljoprivreda želi samo minimalizirati i racionalizirati ovaj unos.

Ekološka poljoprivreda u zadnjih nekoliko godina doživljava sve veći procvat širom svijeta. Ekološka, socijalna i gospodarska kriza u koju je zapala konvencionalna poljoprivreda, te sve veće potrebe tržišta za eko -proizvodima, uzrok su sve većem porastu biološke proizvodnje. Glavna pitanja i kritike glede sadašnje poljoprivredne obrade uključuju slijedeće: Oštećenje strukture tla; Oštećenje prirodnog okoliša i tradicionalnog krajolika; Stvaranje potencijalne zdravstvene opasnosti glede hrane što d ovodi do općeg pada kvalitete hrane; To je sustav koji troši energiju; Uključuje intenzivne sustave stočarske proizvodnje koji su etički neprihvatljivi; Uništena je tradicionalna društvena struktura i pretvorila poljoprivredu u agroindustrijsko područje; Sve je veća potražnja za organskom hranom i potrošači su spremni platiti više za ekološke proizvode, što je i u redu, jer su troškovi koji smanjuju negativne popratne uračunati u cijenu hrane. Tako proizvođači i potrošači pojave u poljoprivredi dragovoljno surađuju kako bi razvili bolju održivu poljoprivredu.

BIOLOŠKO-DINAMIČKA POLJOPRIVREDA Biološko-dinamička poljoprivreda je samo jedan od smjerova unutar ekološke

55, temeljna godina se uzima 1924. kada je u Koberwitzu, današnjoj Poljskoj dr. Rudolf Steiner održao «Poljoprivredni tečaj u osam lekcija». Time su udareni temelji biološko dinamičkoj poljoprivredi, najstarijem i najcjelovitijem smjeru ekološk e poljoprivrede, koji će se kasnije raširiti po čitavom svijetu. Biološko-dinamička poljoprivreda se od ostalih smjerova ekološke poljoprivrede razlikuje svojom cjelovitošću, originalnošću, teoretskim postavkama i inovacijama. Smatra se da iza vidljivog, materijalnog svijeta u kojem vladaju fizički zakoni, postoji i  jedan nad osjetilni svijet koji se ravna prema duhovnim zakonima i ne može se zamijetiti običnim čulima, ali zbog toga nije ništa manje stvaran. Zadatak poljoprivrede je da te duhovne snage koje djeluju u prirodi na ispravan način utka u poljoprivredne proizvode kako bi oni dalje mogli pravilno podržavati život čovjeka i životinja. Zamisao biološko dinamične poljoprivrede je da poljoprivredno gospodarstvo predstavljai harmoničan i zatvoren sustav glede kruženja organske tvari, hraniva, energije, reprodukcijskog materijala (sjemena i rasplodne stoke), te da je gospodarski samostojna jedinica, što je moguće postići na gospodarstvima mješovitog tipa gdje postoji veza između biljne i stočarske proizvodnje. Osnovna razlika između biološko -dinamičke poljoprivrede i ostalih vidova ekološke poljoprivrede je upotreba biološko-dinamičnih preparata i rad s ritmovima, ritam dana i noći, mjesečeve mijene i sl. Izrađeni su od prirodnih materijala, ljekovitog bilja, kremena i kravljeg izmeta. Prvo prolaze poseban i kompliciran proces transformacije i potom postaju biološko- dinamični preparati. Ukupno postoji devet biološko-dinamičnih preparata, a dijele se u dvije skupine, preparate za prskanje i tzv,. kompostne. Pojedinačni preparati se označavaju brojevima od 500 -508. POLJOPRIVREDNO GOSPODARSTVO Svako poljoprivredno gospodarstvo predstavlja cjelinu za sebe i nije moguće naći dva «jednaka» gospodarstva koja imaju iste uvjete za proizvodnju. Različitost je određena mnogim čimbenicima, a mogu se podijeliti na nekoliko skupina: Prirodna obilježja gospodarstva određena su zemljopisnom dužinom i širinom, nadmorskom visinom, reljefom, geološkom podjelom, plodnošću tla (tekstura, struktura, sadržaj humusa, kiselost), klimom (temperatura, oborine), hidrološkom situacijom, mikroklimom itd. Većinu prirodnih obilježja gotovo je nemoguće promijeniti, a ekonomski nije isplativo. Strukturalna obilježja gospodarstva određena su njegovom veličinom, brojem, oblikom i namjenom parcela, infrastrukturom (ceste, zgrade, voda, struja), vrstom uzgajanih biljaka i životinja, opskrbljenošću mehanizacijom itd. Premda je moguće promijeniti strukturalna obilježja gospodarstva, u praksi se također smatraju stabilnim obilježjima koja se rijetko mijenjaju. Organizacijska obilježja gospodarstva određena su organizacijom i načinom gospodarenja. Kako se obavlja gospodarenje gnojem, kako je organizirana ishrana stoke, obrada tla, plodored, zaštita bilja, liječenje bolesnih životinja, rukovođe nje gospodarstvom, organiziranost radne snage, prodaja i dr. Lako ih je promijeniti, ali se u praksi rijetko mijenjaju zbog navika, tradicija, bojazni i sl. Socijalno-gospodarska obilježja gospodarstva određena su cijenom proizvoda, troškovima proizvodnje, odnosno krajnjom dobiti gospodarstva, mogućnošću dobivanja savjetodavnih i ostalih informacija, kredita, «hijerarhijom» i odnosima među onima koji rade na gospodarstvu, kako je gospodarstvo ocijenjeno od susjeda itd. Estetska obilježja  gospodarstva određena su ljepotom zgrada, okućnice te

56. lijepo, njegovanju raznolikih biljnih i životinjskih vrsta, prisutnosti vodenih površina, pašnjaka, šuma, živica, ukrasnog bilja itd. EKOLOŠKO GOSPODARSTVO KAO ZATVORENA CJELINA

Ekološka i biološko-dinamična poljoprivreda temelje se na činjenici da je poljoprivredno gospodarstvo cjelina, tj. «organizam» koji se sastoji od nekoliko elemenata «organa», koji su međusobno kvalitativn o i kvantitativno ovisni. U praksi to ovako izgleda: redoslijed kultura odnosno plodored, odraziti će se na sve vidove gospodarenja jer o tome ovisi količina, vrsta i kvaliteta hranjiva i stelje, potreba za mehanizacijom i radnom snagom, te na kraju financijski uspjeh. Pod pojmom «organizam» misli se na sve ono što pripada gospodarstvu i živi na njemu i od njega: tlo, domaće životinje, kultivirane biljke, divlje biljke i životinje, šume, ptice i insekti, pripadajuće mu tekuće ili stajaće vode, zgrade i lju di koji na njemu žive. Od samog početka razvoja ekološke poljoprivrede zastupa se načelo jedinstva, nedjeljivosti biljne i stočarske proizvodnje, koja u svojoj organizaciji nastoji ostvariti skladnu cjelinu zatvorenog tipa. Gospodarstvo kao cjelina manje je podložno vanjskim "stresnim" situacijama (prirodnim, ekonomskim i dr.), ukoliko je izbalansirano raznolikošću biljne i životinjske vrste. Tada je moguće pokrivati većinu potreba unutar gospodarstva (gnoj, kompost, živežne namirnice biljnog i životinjskog porijekla, itd.). Naglasak je stavljen na dostatnu proizvodnju krmiva, gnoja i stelje, te njihov dovoz sa drugih gospodarstava. Eko gospodarstvo je moguće u većoj ili manjoj mjeri specijalizirati (voćarstvo, vinogradarstvo, povrćarstvo, mljekarstvo, itd .) ukoliko se to pokaže kao prednost ili potreba. PRORAČUN BILANCI POLJOPRIVREDNOG GOSPODARSTVA Ekološko gospodarstvo mora činiti zatvoreni krug glede kruženja organske tvari, hraniva i energije. U kojoj mjeri je taj ciklus zatvoren, i da li gospodarstvo uspješno posluje, ne samo ekonomski, određuje se pomoću tzv. bilanci poljoprivredne proizvodnje, koje su pokazatelji sklada među pojedinim elementima gospodarstva, te efikasnost njegove organiziranosti.

Najvažnije bilance poljoprivrednog gospodarstva nam pokazuju: - dinamiku organske tvari i hraniva (minerala); - potrebu za krmivima, njihovu proizvodnju na gospodarstvu i dokup izvan gospodarstva; - potrebe za steljom, njenu proizvodnju na gospodarstvu i dokup izvan gospodarstva; - utrošene radne sate i njihov raspored; - iskoristivost mehanizacije; - efikasnost iskoristivosti energije; - gospodarske rezultate. Postoji ono što se u gospodarstvo unese izvana, input, te ono što se iznese iz gospodarstva output i unutrašnje kruženje materije i energije. To su teško mjerljivi dinamički procesi i predstavljaju kruženje tvari, hraniva i energije unutar granica gospodar stva: voda, sunčeva energija, atmosferska fiksacija dušika i dr.

57. Unos («input») Mineralna gnojiva: a) mineralna i organska gnojiva b) vapno i samljeveni minerali raznih vrsta Organska gnojiva: a) gnoj životinjskog porijekla b) gnoj biljnog porijekla i treset Pesticidi: a) sintetički pesticidi b) botanički pesticidi c) pesticidi na bazi minerala (bakar i sumpor) Veterinarski preparati i stimulatori rasta: a)sintetičkog porijekla b)homeopatska sredstva Stočna hrana: a) sijeno, silaža, koncentrati i dr. b) minerali (sol i sl.)

Genetski materijal: a) sjeme, sadnice, presadnice, gomolji i lukovice i dr. b) rasplodna i druga stoka, te genetski materijal pri umjetnom osjemenjivanju Energija: a) nafta, plin, električna energija i dr. b) ljudski rad (radna snaga) Sredstva za rad: a) mehanizacija b) oruđa c) strojevi za preradu Kapital: a) gotovina, krediti, itd. b) ljudsko znanje, iskustvo i dr. Iznos («output») – brojni proizvodi biljnog i životinjskog porijekla. Računanje bilanci je složen postupak i zahtijeva prilično znanja i vremena. Kompjuterski modeli su velika pomoć pri analiziranju i predviđanju mnogih procesa su prirodi, ne treba zanemariti i vlastito prosuđivanje. Biljne, životinjske i ljudske zajednice i procesi koji se odvijaju u prirodi nikada ne reagiraju na način koji je posve izračunjiv i predvidiv. Bilanca dinamike organske tvari i hr aniva

Biljke i životinje za svoj razvoj trebaju hraniva i minerale koji se nalaze u tlu, u mineralnom, anorganskom obliku, ili kao dio organske tvari tla, humus, biljni i životinjski ostaci, a «hrana» životinjama su proizvodi biljnog porijekla. Kako se biljke i životinje razvijaju dolazi do gubitka organske tvari tla i hraniva, i potrebno ih je tlu vratiti, što činimo gnojidbom. Postoje četiri mjesta u kojima je koncentrirana organska tvar, odnosno hraniva: tlo, gnoj, biljke i životinje. U procesu poljoprivredne proizvodnje dolazi do dinamičnog

58. Pozitivna bilanca znači da je dio hraniva, odnosno organske tvari unesene u gospodarstvo, ostao u tlu, odnosno izgubljen s gospodarstva u nekim od nepoželjnih procesa (erozija, ispiranje, denitrifikacija i dr.). Stoga pozitivna bilanca nije uvijek sasvim pozitivna, ukazuje na nisku efikasnost iskorištenosti hraniva i organske tvari, što nije poželjno ni ekonomski, ni ekološki. Ekonomski, pozitivna bilanca znači da uložena sredstva nisu efikasno iskorištena. Bilanca krmiva Osnovni preduvjet uspješne stočarske proizvodnje su dovoljne količine kvalitetnog krmiva, a idealno bi bilo da se proizvode na samom gospodarstvu. Za računanje bilance krmiva potrebno je prvo odrediti količine i vrste krmiva koje su gospodarstvu potrebne s obzirom na broj, vrstu i uzrast stoke, a za tu svrhu se koriste hranidbene tablice. Krmivo, odnosno kompozicija više krmiva od kojih se sastoji stočni obrok, mora zadovoljiti potrebe stoke za energijom, bjelančevinama, mineralima i suhom tvari. Izračunavanje potrebe za krmivima, njihovu proizvodnju na gospodarstvu i dokup izvan gospodarstva predstavlja bilancu krmiva. Bilanca stelje

Na eko-gospodarstvu mora se proizvoditi dovoljna količina krmiva i stelje. Za stelju obično služi pšenična, il i neka druga slama. Plodored mora biti takav da gospodarstvo proizvodi i dovoljne količine stelje. Treba proračunati potrebe gospodarstva za steljom, njenu proizvodnju na gospodarstvu, te potrebe za mogućim dokupom izvan gospodarstva. Količina potrebne ste lje ovisi o broju, uzrastu i vrsti životinja, te tipu staje. Mliječne krave u tzv. «dubokim stajama», dnevno trebaju 8 -12 kg slame po kravi, a kod onih na privezima, 3-5 kg dnevno. Urod od 1 tone žitarica, rezultira i tolikim prinosom slame, ali mnoge sort e često daju manje količine. Dodatne količine stelje mogu se osigurati i prikupljanjem lišća u šumi., dodavanjem osnovnoj stelji i manjih količina pilovine. Bilanca utrošenih radnih sati i nj ihovog r asporeda

Dobrom organizacijom i mehanizacijom pojedinih radnji, može se uštedjeti znatan broj radnih sati. Nakon svakog radnog dana, odnosno tjedna, potrebno je upisati broj radnih sati i specificirati na koje vrste radova su utrošeni. Na kraju svakog mjeseca, godine dobije se pregled utrošenih radnih sati, njihova namjena i raspored. Glede bilance, odnosno rasporeda radnih sati, postoje znatne razlike između mješovitih i specijaliziranih gospodarstava. U usko specijaliziranim gospodarstvima, rad je neravnomjernije raspoređen i često uzrokuje žurbu, nesigurnost i zahtijeva prilično dodatne, sezonske radne snage. Gospodarstva mješovitog tipa često imaju veći godišnji fond sati od specijaliziranih, ali su ravnomjernije raspoređeni. Bilanca korištenja mehanizacije

Za svaku poljoprivrednu operaciju potrebno je proračunati kada, koliko dugo i za koje poslove je potrebno upotrijebiti pojedini stroj, odnosno priključak. Mnoga

59.  je obično veličina gospodarstva. Gdje nema dovoljn o mehanizacije ili ju dijeli više proizvođača, od pomoći može biti računanje bilance mehanizacije. Energentska bilanca

Osim hraniva, organske tvari i vode, gospodarstvom kruži i energija. Sunce daje osnovnu energiju za procese u prirodi. Biljke koriste sunčevu energiju za fotosintezu za svoj razvoj, ali i razvoj i opstanak ostalih živih bića. Poljoprivredna proizvodnja je proces u kojem osim sunčeve, sudjeluju i drugi oblici energije. Pri radu čovjeka koji uzgaja biljku ili životinju, kao i radu traktor a kojim se služi, troši se energija. Razlika između energije koju čovjek unese u poljoprivrednu proizvodnju i energije koju dobiva u poljoprivrednim proizvodima, zove se energetska bilanca. Ako je energetska vrijednost dobivenih poljoprivrednih proizvoda veća od one koja je ušla u proizvodnju onda je pozitivna. Ako se izostave agrokemikalije i racionalno upotrijebi mehanizacija, energetsku bilancu je moguće popraviti. Gospodarska bilanca

Gospodarska bilanca se sastoji od razlike prihoda i rashoda u proizvodnji. Pored svih bilanci od izuzetne važnosti je i osjećaj zadovoljstva ljudi koji rade na gospodarstvu.

Sa izložbe poljoprivredne mehanizacije pogodne za organsku proizvodnju

60. PRIJELAZ NA EKOLOŠKU PROIZVODNJU Proizvođači koji se žele preorijentirati ili započeti baviti ekološkom proizvodnjom poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda, na cijeloj proizvodnoj jedinici ili njezinom točno određenom dijelu, moraju prvo proći tzv. prijelazno razdoblje. ( Prema osnovnim smjernicama i standardima svjetske organizacije ekoloških proizvođača, IFOAM, kao i europskim standardima, Uredba EU br. 2092/91, odnosno Zakonu i odgovarajućim propisima Republike Hrvatske). Period od početka proizvodnje prema ekološkim standardima predstavlja prijelazno razdobl je. Započinje s prvim stručnim nadzorom, kojim se utvrđuje početno stanje na proizvodnoj jedinici i sposobnost jedinice da udovolji svim standardima i traje najmanje godinu dana, a najduže pet. Ovo razdoblje u svezi je s načinom prijašnjeg gospodarenja, stanjem tla, vrstama i brojem stoke, višegodišnjim kulturama i dr. U proizvodnji bilja i biljnih proizvoda prijelazno razdoblje traje najmanje jednu (1) godinu za jednogodišnje bilje, a najmanje tri (3) godine za višegodišnje nasade; U stočarskoj proizvodn ji prijelazno razdoblje traje najmanje : Dvanaest (12) mjeseci za goveda i konje, ako se koriste za proizvodnju mesa, a tri četvrtine njihova dotadašnjeg života u svim danim slučajevima; iznimno telad i mali preživači (ovce i koze) mogu se prodati kao ek ološki proizvod ako dolaze iz ekstenzivnog uzgoja ili ako su do trenutka prodaje bili uzgojeni na ekološkoj proizvodnoj  jedinici, telad najmanje šest (6), a mali preživači dva (2) mjeseca. Šest (6) mjeseci za male preživače (ovce, koze) i svinje; Deset (10) tjedana perad za proizvodnju mesa, nabavljena u dobi do tri dana; Šest (6) tjedana za proizvodnju jaja. Tijekom prijelaznog razdoblja cijelu proizvodnju treba usuglasiti s ekološkim zahtjevima, što se na kraju tog razdoblja i potvrđuje ponovnim stručn im nadzorom. Razdoblje preusmjeravanja ujedno je i najteže razdoblje eko-gospodarenja, jer su potrebne godine prije nego li se ovlada problemima, a istovremeno aktiviraju željeni biološki procesi i postigne sklad među elementima gospodarstva. Prijelazno razdoblje može se smanjiti pod posebnim uvjetima, a odluku o skraćenju donosi ministar poljoprivrede, šumarstva i vodnog gospodarstva na zahtjev proizvođača i temeljem zapisa o prvom stručnom nadzoru. Prijelaz u ekološko ratarstvo

Tko želi preobratiti svoj pogon u biološko ratarstvo dugoročno osigurava ekološku i ekonomsku budućnost. Da bi se ispunili željeni ciljevi moraju se već prije tranzicije odrediti cijene, mogućnosti i rizici biološkog obrađivanja seoskog gospodarstva i potrebne prilagodbe u pogonu. Temeljna načela ekološkog ratarstva

1.Što zatvoreniji optok dobara U eko ratarstvu potiče se na što zatvoreniji optok materijala. Opskrba tla hranjivim tvarima pretežno treba biti na bazi vlastitih gnojiva. Dostava i odvoz je ograničena propisima. Broj grla stoke se određuje prema vlastitim proizvodnim površinama, tako da se sva ili najveći dio krmiva osiguraju unutar iste proizvodne jedinice.

61. 2.Bez pomoćnih kemijsko -sintetičnih i tehnološki -genetski izmijenjenih proizvoda

Kemijsko-sintetički proizvodi za zaštitu ratarskih kultura, dodaci hrani i ostala pomoćna sredstva nisu dozvoljena. Herbicidi su u načelu zabranjeni. Genetsko tehnički izmijenjeni usjevi i hrana, te pomoćna sredstva u kojima su genetsko tehnički izmijenjeni sadržaji ne sm iju se koristiti u eko pogonima. 3.Održavanje plodnog tla Uravnoteženi plodored, ciljano organskog gnojenje i unapređenje dobre strukture tla su od centralnog značenja za održavanje i izgradnju plodnog tla. Tvore temelj za opskrbu biljaka vodom i hranjivim tvarima, te jačanje vlastitih obrambenih mehanizama tla protiv bolesti i štetočina. 4. Podupiranje koristočinaca Koristočinci se unapređuju kroz uređenje i njegu ekološki uravnoteženih površina i putem biološke raznovrsnosti kultura. Ekološki uravnotežene površine koriste se i za zaštitu prirodnih vrsta i biotopa.

5. Držanje životinja primjereno vrsti Držanje životinja primjereno vrsti s puno slobode kretanja dovodi do održavanja i podupiranja zdravlja stoke. Hrana nepoznata pogonu se koristi u vrlo malom omjeru (sukladno propisima). Prvenstveno se koristi alternativnim načinima liječenja stoke, a samo u nuždi klasičnim i obavezno treba obavijestiti nadzornu službu. 6. Očuvanje raznolikosti biljnih i životinjskih vrsta u prirodi

7. Proizvodnja zdravijih i kvalitetnijih (ukusnijih) živežnih namirnica 8. Ostvarivanje zadovoljavajućeg ekonomskog uspjeha poljoprivrednog gospodarstva i smanjenje njegove ovisnosti o vanjskim ulaganjima. KORACI PRIJELAZA NA EKOLOŠKU PROIZVODNJU

Prijelaz, tranzicija u eko-ratarstvo zahtijeva promjene, kako za ljude, u načinu razmišljanja, tako i u tehnologiji. Upoznavanjem eko-ratarstva korak po korak mogu se steći nova znanja, iskustva i postepeno savladavati strahovi i nedoumice. Tijek i značenje pojedinih koraka zavisno od jedinice ili pogona su različiti. PRIPREMA ZA TRANZICIJU

1. KORAK Izjašnjavanje u obitelji – preusmjerenje u "srcu" i "glavi" Preusmjerenje u "srcu" i "glavi" je glavni i osnovni preduvjet svakog uspješnog preusmjerenja na eko-poljoprivredu. Podrazumijeva promjenu u nama samima, promjenu u načinu razmišljanja, vrijednostima, odnosu prema prirodi, ekološkim problemima itd.

62. Nove promjene u proizvodnoj jedinici, gospodarstvu, trebale bi biti u interesu svih članova obitelji, s jasno postavljenim ciljevima da bi se olakšalo odlučivanje. U razgovoru s obitelji, treba formulirati osobne ciljeve i želje: ocijeniti koja sredstva, strukturne promjene sudionicima odgovaraju; u čemu su njihove sposobnosti? Koja vrsta tržišta odgovara sklonostima? Postoji li dovoljno radne snage i mogućnosti za stjecanje sigurnosti u ophođenju sa novim tehnikama i metodama? Ovim putem se mogu utvrditi poteškoće i prije tranzicije u vlastitom pogonu. Ispunjava li moje gospodarstvo zahtjeve za eko – ratarstvo? Osnovni zahtjevi za ekološku proizvodnju mogu se saznati uz pomoć savjetodavne službe Udruge «BIOPA», iz pisanih materijala, članaka, biltena i službenih smjernica i propisa o ekološkoj proizvodnji: propisima o biljnoj proizvodnji, gnojidbi, zaštiti bilja, nadzoru i potvrđivanju proizvodnje, dozvoljenim normama na ekološkim gospodarstvima, (broj stoke, pomoćni materijali, itd.). 2. KORAK Usvajanje znanja o eko proizvodnji Ukoliko razmišljate o tranziciji u eko-ratarstvo morate upoznati najvažnije zahtjeve proizvodnje, prerade i trgovine da bi saznali postoje li određeni preduvjeti za tranziciju. (Zakon o ekološkoj proizvodnji poljoprivrednih proizvoda i prerađevina, odnosno njegovi propisi i smjernice). Razgovor sa farmerima koji su već prošli tranziciju, može potaknuti i pomoći u provođenju prijelaznog razdoblja na vlastitom imanju, ( npr. u manjim regionalnim grupama). 3. KORAK Isprobavanje eko ratarenja Vlastita iskustva u praksi, slična ekološkom, na polju, u stočarstvu, hranidbi stoke, mogu ukloniti predrasude o ekološkoj proizvodnji. Također se stječe sigurnost u susretu sa novim tehnikama i metodama. Ispunjava li moj pogon zahtjeve eko-ratarstva? Potvrdu o pravom prijelazu na eko-proizvodnju, kao i pomoć pri tome, treba tražiti u udruzi za ekološku proizvodnju, od nadzorne službe i specijaliziranih savjetnika.

PODOBNE METODE I TEHNIKE ZA EKOLOŠKO KORIŠTENJE POLJA SU: U ratarstvu: Koristiti se mehanikom za suzbijanje korova umjesto herbicida; Umjesto dušikove gnojidbe organska: stajnjak, komposti, zelena gnojidba Direktna zaštita biljaka sa biološkim sredstvima i metodama koje su u skladu sa «Listom pomoćnih sredstava za bio -ratare»; Povećani usjev među usjeva i podusjeva; Probni usjev raširenih bio-ratarskih kultura (pir, krumpir, povrće koje raste na poljima, mješavine krme itd.)

63. U stočarstvu:

Intenzivirati frekvenciju izlaza i pašnjaka; Reducirati uporabu jake krme; 4. KORAK  Ako poslije informiranja i prikupljenog iskustva odlučite da biste se mogli razviti u takovoj tranziciji, obratite se savjetniku za ekološku poljoprivredu u svezi sa pitanjima i mogućim problemima. Detaljna analiza pogona može putem savjetodavne službe otvoriti nove mogućnosti u razvoju i pomoći iskoristiti postojeći potencijal. Ukoliko je savjetovanje najmanje pola godine prije tranzicije, kao voditelj imanja imate vegetacijski period koji se može iskoristiti u svrhu ravnanja prema smjernicama i propisima, a time možete ispuniti zahtjeve nadzorne službe. Najčešće poteškoće do kojih dolazi u prijelaznom razdoblju, ekonomsk e su naravi. a do njh dolazi uslijed: Povećanih izdataka za dodatnu naobrazbu, skupljanja informacija i sl. Povećanih izdataka za podizanje živih ograda, prepravljanje staje i gnojišta, kupovina dodatne mehanizacije i sl. Pada prinosa do kojih dolazi uslijed eksperimentiranja s novim kulturama i tehnikama; Nemogućnosti da se proizvodi prodaju kao "pravi" eko proizvodi; Međutim, u slučaju dobro isplaniranog preusmjerenja, nužno ne dolazi do znatnijeg pada prinosa, a i ostali navedeni izdaci mogu biti daleko umjereniji. Proizvodi s gospodarstva u prijelaznom razdoblju na tržištu se ne tretiraju jednako kao i proizvodi s eko gospodarstva, pa je nužno da svaki proizvođač potraži svoje vlastito tržište.

SAVJETNIK ZA EKOLOŠKU PROIZVODNJU: -

detaljno poznaje sve zahtjeve i uvjete; ukazuje na promjene u eko- pogonu; informira kupce u eko trgovinama; upoznat je sa primjerima pouzdanih struktura pogona i tehničkih rješenja; ocjenjuje rizik i na osnovi Vaših ideja preporučuje eventualne novitete za pogon; može Vas povezati sa ostalim stručnjacima i proizvođačima; nakon posjete Vašem pogonu, napraviti će sažetak sa važnim zaključcima;

KADA TREBA NAPRAVITI ANALIZU POGONA? -

analizirati prednosti i nedostatke u pogledu tranzicije; kada je nejasno koje grane još više razviti a koje ne; kada je nejasno treba li povećati utvrđeni broj stoke ili prodati; kada su potrebne građevne prilagodbe; kada se teži direktnom plaćanju;

64. KADA STE SE ODLUČILI

- Prijavljivanje stručnom nadzoru, kontroli proizvodne jedinice ili pogona. Kada dođe vrijeme tranzicije, pogon se mora prijaviti na kontrolu. Prijavni formular možete dobiti u nadzornoj stanici ili kod Vašeg savjetnika. U vremenu kada voditelji pogona primaju puno novih informacija nudi im se mogućnost sudjelovanja u regionalnim grupama, djelomično uz prisutnost savjetnika, gdje mogu podijeliti iskustva, stvoriti veze, stručno se informirati, analizirati uspjehe i neuspjehe, te zajedno potražiti rješenja.Za daljnje obrazovanje poslije tranzicije, planirani su tečajevi u svim regijama. MOGUĆE POTEŠKOĆE I RJEŠENJA U TRANZICIJI OVISNO TIPU POGONA

POGON ZELENIH POVRŠINA (odnosno biljne proizvodnje) O čemu ovisi? -

Potvrda o radu i pridržavanje odredbi o navodnjavanju; Pridržavanje uvjeta-propisa i standarda ekološke proizvodnje; Dovoljno proizvedene krme u vlastitom pogonu; Menadžment stajskog gnojiva; Kontrola konjskog kiseljaka (rumeksa); Mogućnost trgovine pod eko -oznakama;

MOGUĆE POTEŠKOĆE/RJEŠENJA

-

Odlaganje stajskog gnojiva

TRANZICIJA U EKOLOŠKU PROIZVODNJU BILJA Da bi se u eko- ratarstvu ispunili željeni ciljevi, moraju se već prije tranzicije odrediti cijene, mogućnosti i rizici ekološkog uređivanja seoskog gospodarstva i potrebne prilagodbe u pogonu. Ove upute za tranziciju upućuju na sve važne informacije i služe kao vodič za preobrazbe. Objašnjavaju temeljna načela eko -ratarstva, pokazuju moguće korake tranzicije, ukazuju na poteškoće i nude rješenja. Aspekti za ekonomiju i tržište, termini i upute za kontrolu pogona nadopunjuju se savjetima. POTEŠKOĆE/RJEŠENJA

-

Otežan izlaz tijekom zime; Obratiti se savjetniku za pomoć; Evaluirati staju;

JAK PORAST KOROVA S RUMEKSOM -

Iskoristiti primjereno mjestu; Gnojidbu prilagoditi uporabi;

65. - Spriječiti usijavanje rumeksa; - Po potrebi usijati više puta ili ponovo; - Probadati rumeks pri nedovoljnoj gustoći; - Kod onih parcela gdje je u prosjeku više od 1 rumeksa na m² potražiti pomoć od savjetnika NEDOVOLJNO U POGONU VLASTITO PROIZVEDENE KRME -

Smanjiti porub stoke; Pregledati pruhid stoke i kvalitetu biljaka; Površine koje su slabo gnojive izdvojiti za ekstenzivnu uporabu; Iznijeti stajsko gnojivo i površine s visokim potencijalom prihoda; Poboljšati menadžment stajskog gnojiva;

ISPODPROSJEČNI UTVRĐENI DIO MLIJEKA

- Iznajmljivanje, kupnja utvrđenog dijela mlijeka ili zajednička štala; - Tražiti alternativu za proizvodnju mlijeka: sa savjetnikom pregledati zadatak proizvodnje mlijeka (suočenje poljoprivrednih pogona) NEMOGUĆNOST TRŽIŠTA ZA MLIJEKO I / ILI MESO

-

Izračunati dosljednost konvencionalnog tržišta; Razjasniti alternativne grane proizvodnje sa tržištem; Evaluirati mogućnost regionalnog ili direktnog tržišta; Suradnja sa postojećim bio-pogonima; Razjasniti tendencije tržišta

O ČEMU OVISI PROIZVODNJA?

- Izgradnja primjerena lokaciji; - Što veći udio tolerantnih vrsta; - Najmanje 7% ekološki izjednačenih površina; - Već prije tranzicije pokušati sam i uzeti kompetentne sa vjete; - Spremnost na veći rizik nadogradnje; - Razgovarati o mogućnosti tranzicije po koracima za trajne kulture sa svojim savjetnikom; POVRĆARSTVO – MOGUĆE POTEŠKOĆE/RJEŠENJA

Problemi sa zaštitom biljaka - Spriječiti prijevremeno (uzeti u obzir intervale plodoreda, izbjegavati sorte podložne bolestima); - Provjeriti vrijeme početka djelovanja zaštitnih sredstava na biljke; - Postaviti zaštitne mreže protiv štetočina; - Postaviti podložni usjev protiv štetočina; - Unaprjeđivati koristočince;

66. Manjak radne snage za regulaciju korova -

Postaviti termičke mašine (vatrom); Provoditi kuru korova; Pokriti tlo sa folijom, malčom ili podložnim usjevom, Promijeniti sistem nadogradnje; Smanjiti udio kultura koje zahtijevaju puno posla; Obrađivati što manje svježeg povrća;

Nesigurno tržište -

Svakako zatražiti od mogućih kupaca da se izjasne; Obratiti se koordinaciji za trgovinu (udruzi) i eventualno savjetniku za eko-ratare, Kontaktirati trgovine na veliko; Evaluirati nove forme tržišta (direktna prodaja, zajednička trgovina i sl.)

Kombiniranje proizvodnje na proizvodnoj jedinici ovisi o: - Potvrda o ekološkoj proizvodnji i ispunjeni uvjeti o navodnjavanju; - Usklađivanju biljne i životinjske proizvodnje (dovoljno hrane za životinje  – dovoljno stajnjaka za gnojidbu kultura; idealno najmanje 1 uvjetno grlo/hektar (1 UG = 500 kg, npr. 1 krava ili govedo od 500 kg ili 10 ovaca od 50 kg, ili 5 svinja od 100 kg ili 250 koka od 2 kg, itd).) - Dovoljno radne snage; - Što više pogonski proizvedene krme; - Trgovina glavnih proizvoda po bio cijenama; MOGUĆE POTEŠKOĆE U STOČARSTVU/RJEŠENJA Nema pašnjaka ni mogućnosti izlaska stoke

-

zamjena površina za pašnjak u blizini pogona; suradnja sa susjednim pogonima

Zdravstveni problemi stoke -

provjeriti uvjete držanja stoke i menadžment krda; osigurati optimalnu kvalitetu krme; isprobati metode prirodnog liječenja; raspitati se u svezi njege;

MOGUĆE POTEŠKOĆE NA TRŽIŠTU/RJEŠENJA

Negospodarstveno tržište - Koristiti direktnu prodaju, - isporučivati restoranima, okružnim trgovinama itd. - Zatražiti suradnju s drugim proizvođačima;

67. MOGUĆE POTEŠKOĆE U POLJODJELSTVU/RJEŠENJA Povećanje zakorovljenosti površina

- Provjeriti plodored: treba minimalno 20% leguminoza, manje od 50% pšenice, eventualno reducirati udio biljaka koje se okopavaju; - Prije usjeva: kure protiv korova; - Ne saditi kulture koje nisu konkurentne korovu na ugroženim parcelama; - U fazi tranzicije ne izostavljati plug; - Obrađivati tlo samo po dobrim vremenskim uvjetima; - Što ranije okopavati ili timariti; - Ne stavljati u poljodjelstvu granice u plodoredu; Problemi s bolestima -

Držati se pauza između nadogradnji; Bolje ranije sijati te osigurati brzo bujanje; Ne forsirati preguste sastojine; Birati tolerantne sorte; Ispitati izbor lokacije, Redovita kontrola kultura; Pregledati strategiju zaštite biljaka (dokumentacija, savjetovanje)

Premalo stajskog gnojiva - Smanjiti ratarstvo; - Povećati stočarstvo; - Međuusijavanje, gnojidba zelenih površina i umjetna trava sa djetelinom ugrađena u plodored; - Provjeriti menadžment stajskog gnojiva ili komposta (otpaci od hrane); Manjak radne snage -

Ispitati tijek i rad pogona; Ispitati mogućnost racionalizacije; Iskoristiti mogućnost suradnje; Odreći se kultura slabe konkurencije; Smanjiti pogon;

VOĆNI ILI VINARSKI POGON MOGUĆE POTEŠKOĆE/RJEŠENJA

Problemi sa zaštitom biljaka - Spriječiti tehničkim sredstvima (birane sorte, sistem razvoja, higijena, labav vez, njega tla); - Provoditi redovite kontrole kultura za vrijeme vegetacije;

68. -

Ispitati srednju kvalitetu i trenutak umetanja;

Neuravnoteženi prihod  _ Odreći se promjenjivih sorata Manjak radne snage -

Razvijati podrezivanje (ručno); Ekstenzivirati usjev tolerantnih sorti;

Konkurencija prateće flore ( korova)

-

Njegovati tlo aparatima za usitnjavanje, materijalima koji pokrivaju, živi malč

Nesigurno tržište -

Razjasniti tržište s bio proizvođačima

EKONOMIJA I TRŽIŠTE KAKO TRANZICIJA UTJEČE NA RAČUN POGONA?

Tranzicija, u pravilu, prati promjene položaja varijabilnih cijena (sredstva za gnojidbu, krmu i zaštitu biljaka) u fiksne (lageri za odlaganje stajskog gnojiva, troškovi zaposlenih). Radi toga nije dovoljno samo usporediti troškove koje pokrivaju i time pronaći ekonomičnost u biološkom obrađiva nju gospodarstva, jer fiksne cijene nisu uključene u računu. Zato su tražene cijelopogonske usporedbe kod kojih su uzete u obzir investicije u troškove proizvodnje, direktnog plaćanja i prodajne cijene. Ako su planirane promjene u samo jednoj grani pogona onda je dovoljan račun tog dijela budžeta. PRILAGODBE INFRASTRUKTURE I STRUKTURE PROIZVODNJE

S tranzicijom mogu biti potrebne i investicije koje bi ionako bile potrebne, a odnose se na zakone vezane uz uvjete zaštite životinja i voda kao i tehničkog napretka. Iz toga slijede s tranzicijom također investicije koje su proizašle iz zahtijeva ekološkog uzgoja bilja. Promjene vezane uz proizvodnju u stočarstvu imaju za posljedicu smanjenje troškova. Promjene strukture u ratarstvu, iznimno voćarstva, imaju uč inak manjih financija. MOGUĆE INVESTICIJE U INFRASTRUKTURU Područje  Nepropusna skladišta na kišu Uklanjanje rascjepnih podova

vrsta skladištenje stajskog gnojiva stočarstvo

69. Prirodno svjetlo Držanje teladi u grupama Zimski izlaz stoke ili po lošim vremenskim uvjetima Preuređenje staja i načina vezanja stoke (ne nužno) stočarstvo Prostorije za čuvanje mlijeka i hladnjače   mlijeka Uređenja za pripremu, obradu i skladištenje   prodaja

stočarstvo stočarstvo stočarstvo

uzimanje direktna

MOGUĆE INVESTICIJE U STRUKTURU PROIZVODNJE Područje  Mehanički ili tehnički uređaji Rasipanje gnojovke, rasipanje stajskog gnojiva Pripremanje stajskog gnojiva

vrsta

regulacija korova tehnika stajskog gnojiva

ISPLATIVE PRILAGODBE Pogon stočne hrane Staje se moraju urediti ili zakupiti zbog povećanja broja stoke i proizvodnje stočne hrane kako bi se postigla izjednačena prehrana stoke. Predaja stajskog gnojiva za bio-pogone je moguća samo u određenoj mjeri. Za trgovinu s eko-mlijekom mora se pronaći rješenje sa lokalnom udrugom

Kombinirane (mješovite) proizvodne jedinice (gospodarstva) U pravilu trebaju za proizvodnju jednakih količina stočne hrane više prirodnih i umjetnih livada. Zbog stoga se smanjuje broj poljoprivrednih kultura. Uljna repica i šećerna repa dosada nemaju svoje tržište u eko -ratarstvu te se kulture zamjenjuju onima koje su nužne za hranidbu životinja. Izgradnja polja za uzgoj povrća omogućava kompenzaciju dohotka.

Pored prilagodbi u infrastrukturi u strukturi proizvodnje tranzicija kroz organizaciju i redovitu kontrolu kultura, kontrolu pogona i uređenje trgovine donosi dodatne troškove. Troškovi uvjetovani učenjem mogu na određeno vrijeme smanjiti dobit eko gospodarstva. Zato je bolje u ekonomskom smislu poduzeti mjere (npr. u obliku pokušaja pred tranziciju) za smanjenje troškova prilagodbe i učenja, nego se pomiriti sa gubicima. Temeljno stručno savjetovanje i izmjena informacija u grupama proizvođača smanjuju rizik od gubitaka POLJOPRIVREDA I SPECIJALNE KULTURE ZAHTIJEVAJU VIŠE POSLA Često višestrana struktura pogona, dodatni radovi oko njege stajskog gnojiva i regulacije korova, trgovina eko proizvodima i, ako postoji obrada proizvoda na gospodarstvu, zahtijevaju puno posla.

70. Dodatno vremensko opterećenje u poljodjelstvu i uzgoju povrća ovisi jako o pritisku korova prije tranzicije. U ekološkoj proizvodnji voća puno posla dolazi od manualnog prorjeđivanja voća. U stočarstvu promjena sistema staja (npr. staja za slobodan način držanja stoke) m ože smanjiti poslove oko izlaska stoke zimi. Efektivni dio troškova pojedinog gospodarstva mora se zbog velikih razlika u strukturi i veličini proizvodnih jedinica, mehanizacije, načina i sustava trgovine individualno izračunavati. Veleprodajna cijena

Doprinosi proizvođača u sustavu ekološke proizvodnje (vođenje Upisnika, Nadzora, certifikacije i dr.) predstavljaju gubitak dohotka, te je važno postići dovoljnu veliku prodajnu cijenu. Za praktički sve biljne proizvode može se postići veleprodajna cijena. Zbog skromnih direktnih troškova povišenje cijena vodi unatoč dubokih prirodnih dohodaka do usporedivih visoko pokrivajućih troškova. U stočarstvu samo mali broj pogona uspijeva prodati svoju cjelokupnu ponudu samo jednom eko-cijenom. Što je manja potražnja za eko-proizvodima to više su pogoni u tranziciji pod pritiskom Zato u budućnosti treba po mogućnosti sve manje tranzicijskih proizvoda prodavati po jednoj cijeni. Oni tranzicijski pogoni koji žele isporučivati velikim tvrtkama trebaju se izjasniti je li  i u kojem opsegu veleprodajnu cijenu dobivaju osobito za tranzicijske proizvode. U slučaju nedoumice mogu pomoći eko -savjetnik i koordinacija za trgovine. Eko trgovina može biti izložena jakom kolebanju. EKO TRGOVINA

Prihvatljiva cijena konzumenata je prosječno 10-20% veća od konvencionalnih proizvoda. Iako je eko-cijena u puno slučajeva neovisna o konvencionalnim cijenama, ona ovisi i od općenitog nivoa cijena u poljoprivredi i budućoj poziciji ostalih eko proizvoda. Stručni nadzor (potvrđivanje ili ce rtifikacija) i inspekcije sukladne važećim zakonima sprječavaju prodaju lažnih eko proizvoda. TRGOVINE EKOLOŠKIM PROIZVODIMA: -

razjasniti mogućnosti trgovanja već prije tradicije; osigurati trgovanje s eko cijenama; nedostatak eko trgovine u tranziciji ne ocjenjivati kao zapreku tranzicije; uzeti u obzir nove forme trgovanja; solidarno stajati iza eko cijena; ukoliko postoje nejasnoće u svezi nekih proizvoda na tržištu obratite se koordinaciji za trgovinu, nadzornoj službi, udruzi ili kontaktirajte eko savjetnika.

71.

DOPRINOS EKOLOŠKE POLJOPRIVREDE ZDRAVLJU LJUDI I ZAŠTITI OKOLIŠA Pojam «ekološka poljoprivreda» obično se odmah povezuje i poistovjećuje s pojmom «zdrava hrana». I sam izraz je neprikladan jer jedno su primarni poljoprivredni proizvodi, tj. živežne namirnice, voće, povrće, žitarice, a drugo hrana, tj. proizvodi koje dobivamo njihovom preradom, kruh, ulje, marmelada, kiseli kupus itd. Uloga poljoprivrede je proizvodnja namirnica, a ne hrane, hranu proizvodi industrija. Proizvodnja zdrave hrane je jedan od ciljeva eko- proizvodnje. Upućeniji i sudionici u ekološkoj poljoprivredi znaju da taj naziv ima daleko šire i složenije značenje; osim proizvodnje zdravije, kvalitetnije hrane, ekološka poljoprivreda sadrži u sebi kompletan i kompleksan odnos čovjeka prema prirodi i okolišu. Ne radi se samo o hrani, već i o kvalitetnom odnosu prema tlu, vodi, atmosferi, biljkama, životinjama i ljudima kao sastavnom dijelu sredine u kojoj žive. Ekološka poljoprivreda i proizvodnja zdravijih namirnica i hrane nije ostvariva ako se promatra kao pokoji otočić zdravlja u zagađenom moru. Danas su u nekim područjima tla, voda i atmosfera tako zagađeni da teško mogu dobiti markicu eko- gospodarstva. Na sreću, u našoj zemlji (iako je industrijalizirana Europa blizu, te utječe na globalno zagađenje naše atmosfere i voda), eko poljoprivreda je u svom kompletnom značenju ostvariva: poboljšanje i trajnije očuvanje okoliša te ostvarivanje novog, prisnijeg odnosa čovjeka i prirode. Dakle, proizvodnja «zdrave hrane» je samo značajni aspekt odnosa prema prirodi koji treba nadopuniti i ostalim ljudskim aktivnostima: boravak i rad u prirodi, sport, rekreacija, zabava, uređenje okoliša, obogaćivanje biljnim i životinjskim vrstama, otklanjanje i biološka prerada otpada, usklađivanje i poboljšanje uvjeta života za sve sudionike u skladu sa prirodnim zakonima i što manjom upotrebom sintetičnih materijala itd. U poljoprivrednoj proizvodnji se nastoji pod svaku cijenu proizvesti i postići što veći prihod po jedinici površi ne, ali pod cijenu sniženja kvalitete proizvoda: sadržaj šećera, masti, ulja, vitamina, mineralnih tvari i svih drugih esencijalnih sastojaka potrebnih potrošačima, ljudima i životinjama za izgradnju i funkcioniranje vlastitog organizma. Ne samo da nije «zdrav», već često sadrži štetne tvari (ostaci pesticida, nitrati, teški metali) koji izazivaju različite poremećaje (toksične, karcinogene, mutagene i dr.) Proizvodi i prerađevine slabije kvalitete prilikom čuvanja brže se kvare (gube miris, okus, konzisten ciju, pljesnive), a dio postaje neupotrebljiv. Nedostatak kvalitete nadoknađuje se umjetnim putem dodavanjem vitamina, minerala, arome i boje. Svaka poljoprivredna proizvodnja je biološka, a pojam «biološka poljoprivreda»znači da se u vrlo ograničenom i  strogo propisanom obimu primjenjuju kemijski produkti, pesticidi i umjetna gnojiva. Ekološki prihvatljiva biološka proizvodnja u osnovi se razlikuje od konvencionalne, a i od poljoprivredne proizvodnje sa tzv. integralnom zaštitom. Odvija se po određen im pravilima, te bio proizvodi dobivaju zaštitni znak. Svakim danom je sve više konzumenata koji žele da se svjesno hrane, tražeći proizvode proizvedene u skladu s prirodom.

72. TEHNOLOGIJE U EKOLOŠKOJ PROIZVODNJI OBRADA TLA

Obrada tla je mehanički zahvat u tlo, pedosferu, na različitim dubinama, raznim oruđima. Osnovna zadaća tih zahvata je da se održi i popravi vodno -zračni režim u tlu okretanjem, sitnjenjem, rahljenjem, miješanjem tla i povećanjem poroznosti, odnosno da se pripremi oranični (p ovršinski) sloj za sjetvu-klijanje i nicanje i glavni sloj zakorjenjivanja, te primjena hranjiva tijekom vegetacije kulturnih biljaka. Obrada se trajno odražava i na ostala svojstva tla, čuvanje vlage, aeraciju, aktivaciju mikroorganizama, aktivnost hranjiva, humizaciju, pomaže pri gnojidbi i uništavanju štetnika i korova. Opći principi obrade tla isti su kao i kod konvencionalne poljoprivrede, s tim da su u ekološkoj bolje prilagođeni klimi, tipu tla, vrstama bilja i očuvanju prirode: Tlo je potrebno obr ađivati u stanju povoljne vlažnosti, najbolje kada se mrvi, skratiti period kada je tlo golo, bez biljnog pokrova (priprema i sjetva u jednom prohodu, primjena plodoreda s podusjevima, međuusjevima, nadusjevima, zelena gnojidba, malčiranje. Tlo je najbolje zaštićeno podusjevom. Obradu i njegu treba maksimalno prilagoditi osobinama usjeva (dubini zakorjenjivanja, sklopu biljaka), kada su usjevi najmanje osjetljivi. Načini obrade tla: Osnovna obrada tla: oranje, dubinsko rahljenje, podrivanje i rigolanje Dopunska obrada tla: blanjanje ili vlačenje, drljanje, tanjuranje, kultiviranje,

valjanje

Posebni načini obrade tla: frezanje, površinsko rahljenje, listerovanje,

plitka obrada ispod «mrtvog» organskog malča, ogrtanje. Kombinirane operacije obrade tla: tanjuranje i drljanje, sjetvospremači, sjetva u jednom prohodu. Sistemi obrade tla:  na oranici, u vrtu, za ozime usjeve, za jare, za interpolirane, za djetelišta i travnjake, za vinograde i voćnjake. Reduciranje klasičnih sistema obrade tla: minima lizacija obrade, bez obrade. Ekološka poljoprivreda koristi sve načine obrade da bi se postigli zadovoljavajući prinosi, povećao kvalitet plodova te trajno očuvala plodnost tla i ukupni okoliš. Oranje  je najčešći način osnovne obrade tla na eko -gospodarstvima. Koncepcija usmjerenja organsko-biološke poljoprivrede praktično ne može bez oranja (zaoravanje stajnjaka, biljnih ostataka, zelena gnojidba), s tim da se ograničava na dubinu do 20 cm, tj. na dubinu organskog, aktivnog humusnog sloja tla. Pri dubljim zahvatima na površinu se izbacuje neživi sloj tla koji je uglavnom nepovoljan za nicanje biljaka, slabije strukture i biološko kemijske aktivnosti. Ako se stajnjak ili zeleni ostaci zaoravaju na veću dubinu gdje nema dovoljno zraka i živih organizama, sporija je razgradnja organske materije i umanjeni su učinci gnojidbe. U slučaju zbijanja podoraničnog sloja tla («taban» pluga), preporuka je da se primjeni

73, oranje ili podrivanje tla. Na taj način omogućeno je trajno održavanje biološke aktivnosti, propusnosti i prozračnosti glavnog sloja zakorijenjivanja, povoljni uvjeti za rast korijena, usvajanja vode, zraka, hranjiva i razmnožavanje korisnih organizama, a nepovoljni uvjeti za razvoj gljivica, najčešćih uzročnika biljnih bolesti. Teža tla, glinasta, treba orati što ranije, prije zime, te koristiti efekte izmrzavanja brazde, a laka pjeskovita tla se mogu orati dublje, bliže sjetvi, a i u proljeće. Dopunska obrada tla  ima zadatak pripreme površinskog sloja tla za sjetvu (ravnanje, sitnjenje), sprječavanje gubitka vode (evaporacija) i stvaranje pokorice, te suzbijanje korova. U ekološkoj poljoprivredi ovi zahvati trebaju biti nešto «nježniji» u pogledu dubine izvođenja, 1-3 cm, broja prohoda i intenziteta usitnjavanja tla, jer se čestom primjenom freze razbija mrvičasta struktura tla. Dopunsku obradu, kao i osnovnu treba prilagoditi tipu tla. Teža i srednje teška tla treba obrađivati odmah nakon žetve ili berbe, za orati biljne ostatke i gnojiti organskim gnojivima. Ako se ore u ljeto, npr. strništa i postrno sije, treba odmah, po mogućnosti noću izvršiti dopunsku obradu tla, tanjuranje i drljanje, da bi se sačuvala vlaga u tlu. Pjeskovita tla ne treba prečesto obrađivati jer su dovoljno prozračna, a lakše gube vodu i strukturu zbog manjeg sadržaja organske tvari. Da bi se tlo u ljetnim mjesecima i jesenskom periodu zaštitilo od ispiranja i gubitka vlage vrši se zastiranje neživim pokrivačima (slama, sijeno, kompos t) ili živim (sjetvom podusjeva, međuusjeva, postrnom sjetvom, zimskim povrćem i dr.). Ekološka poljoprivreda može izgledati kao vraćanje u prošlost, na ekstenzivnu proizvodnju, ali treba imati na umu da je tlo živi supstrat čiji kvalitet se brzo može umanjiti, a sporije se obnavlja. Reducirana obrada sama po sebi nije dostatna za postizanje zadovoljavajućih prinosa, pa se u eko ratarstvu koristi s drugim mjerama (organska gnojidba, specifični plodoredi…), koji također pospješuju rast usjeva, ali i bolje čuvanje plodnosti tla.

Sa izložbe mehanizacije za obradu u organskoj proizvodnji

74. GNOJIDBA TLA Budući da je tlo najvažniji posrednik u predavanju hranjiva biljkama koristi se "gnojidba tla", a ne gnojidba biljaka. Treba osigurati dovoljno hranjiva za biljku i poboljšanje kvalitete tla, humusa. Organska gnojidba zahtijeva više rada, ali manja ulaganja, jer se koriste ostaci s gospodarstva i daje trajnije efekte, 2-3 godine, pozitivne ekološke strane, humizacija, biogenost i dr. Primjer ekogospodarstava u Europi pokazuju da se organsko-biološkom poljoprivredom, gnojidbom uz manja ulaganja postižu podjednaki prinosi, obično niži 10 -20 % u ratarstvu, ali nekad i veći u stočarstvu, te veća profitabilnost nego u konvencionalnoj poljoprivredi. Osnovni princip gnojidbe u ekološkoj poljoprivredi ja da se većina gnojiva proizvodi na gospodarstvu, stajski gnoj, komposti, gnojnica, zelena gnojidba, a samo izuzetno, najčešće u prijelaznom periodu, ili uslijed izrazitog nedostatka nekog hranjiva, a pod nadzorom i odobrenjem udruge, izvan gospodarstva i to samo dozvoljena sredstva. Usklađena stočarska proizvodnja, broj i vrsta stoke po hektaru, plodored, primjena leguminoza, te obrada i njega tla, mogu osigurati dostatne količine hranjiva i ukupnu plodnost tla. Pr. kod šestomjesečnog držanja u staji jedno govedo daje prosječno jednu tonu svježeg stajskog gnoja, konj 4t, june 3t, svinja 2t. Jedan hektar krmne smjese, koje su zajedno s leguminozama sastavni dio plodoreda na organskim gospodarstvima, na 20-20% površina, osigurava godišnju voluminoznu hranu za prosječno 1,5 goveda ili 15 ovaca ili 20 svinja. Prosječni stajnjak koji se proizvede za 3-4 mjeseca na 10 tona sadrži oko 50 kg dušika, 30 kg fosfora, 50 kg kalija, te dostatne količine mikroelemenata, huminskih i hormonskih tvari. Fiksacija dušika od strane leguminoznih biljaka, djetelina, lucerna, bob, grašak, lupine, u zavisnosti od vrste kreće se od 50 -500 kg/ha godišnje. Površina od 10 ha, gdje je u plodoredu zastupljeno 25-305 leguminoza, može godišnje prehraniti 15 krava, koje godišnje daju oko 45 tona stajnjaka, 225 kg dušika, 135 kg fosfora, 220 kg kalija. Sjetvom leguminoza na tri hektara svake godine u tlu se prosječno može vezati u tlu 100-300 kg dušika, kada se to pribroji dobivenom stajnjaku svake godine možemo pognojiti 1 ha sa preko 100 kg dušika, 40 kg fosfora i 70 kg kalija. Nedostatak fosfora i nešto kalija lako se popravi dozvoljenom primjenom sirovih fosfata i vapnenca, (kameno brašno). Unutar samog gospodarstva moguće je ostvariti dovoljne količine hranjiva za solidne prinose kultura i hrana za stoku. Ekološka dobit  je očita, zbrinjavanje otpada, minimalna kemizacija tla. Planiranje i provođenje proizvodnje na ovakvim gospodarstvima provodi se na osnovu tipa tla i plodnosti, vrste i načina uzgoja stoke, plodoreda, broja zaposlenih i mehanizacije i dr. detaljnom analizom i usklađivanjem bioloških elemenata proizvodnje, kapaciteta i potreba, a sve prilagođeno tržištu i ekonomskoj profitabilnosti. Plodored

Plodored i plodosmjena, struktura sjetve i izmjena kultura u vremenu i prostoru, imaju vitalnu ulogu u biljnoj proizvodnji, naročito u eko -poljoprivredi. Svaka biljna proizvodnja za cilj ima specifično, optimalno spajanje ekoloških faktora sredine, (klime, tla i reljefa) s glavnim zahtjevima uzgajanih kultura, (pretkulture, međukulture, podusjevi, nadusjevi, istovremeni uzgoj dviju ili više kultura) na istoj

75. ekonomski. Neke usjeve moguće je uspješn o uzgajati više godina na istoj površini, monokultura ili u vrlo uskom plodoredu, (trave, kukuruz, proso, sirak, raž, krumpir), dok drugima u takvom uzgoju vremenom opada prinos, (šećerna repa, ječam, grašak, lan suncokret, crvena djetelina, lucerna). Do pada prinosa u monokulturi, umora tla, dolazi iz više razloga: Nakupljaju se i razmnožavaju štetni organizmi, insekti, nematode, gljivice i nakupljaju se otrovne tvari. Neke kulture pokazuju međusobni pozitivan utjecaj u slijedu ili u zajedničkom uzgoju. Vi šegodišnji plodoredi se izrađuju na osnovi ovih odnosa. Dobrim plodoredom, pored povišenja prinosa, reguliraju se i pojave štetočina, potrošnja hranjiva i vode u tlu, humizacija, struktura i opća biogenost tla.  Agrotehnički razlozi plodoreda odnose se n a optimalizaciju vegetacijskih faktora u tlu: - održavanje razine humusa i strukture tla; izmjenjuju se usjevi koji tlo osiromašuju humusom i dušikom, sa onima koji ih obogaćuju (leguminoze i trave); - pravilno se troši voda; - različito je zakorijenjivanje u sjeva; - bolje iskorištavanje biljnih hranjiva; (okopavine općenito troše viša hranjiva, strna žita manje, a leguminoze i trave nakupljaju dušik); - različita je obrada tla, (promjena u načinu, dubini, i sistemima obrade tla). Sve se to planira u svrhu očuvanja plodnosti, suzbijanja korova, prilagođavanja dubini zakorjenjivanja narednih kultura, gnojidbi i dr. obradi tla. Organizacijsko – tehnički i ekonomski razlozi uvođenja plodoreda: - bolji i ravnomjerniji raspored poljskih radova; (izbjegavanje povremenog sezonskog nagomilavanja strojnog i ljudskog rada). Ekonomski gledano, veći broj kultura čini gospodarstvo stabilnijim, posebice u nepovoljnim godinama kada će neke kulture više ili manje pobaciti. Izbor kultura, vrsta, sorata, treba obaviti prema konkretnim klimatskim i zemljišnim uvjetima gospodarstva, te potrebama stočarske proizvodnje. U našem podneblju treba kombinirati strne žitarice, okopavine i leguminoze u podjednakom omjeru, optimalno glede iskorištenja vode i hranjiva, a također za proizvodnju stočne hrane ZAŠTITA OD ŠTETNIKA, BOLESTI I KOROVA U ekološkoj poljoprivredi zabranjena je primjena klasičnih kemijskih sredstava za zaštitu bilja, a dozvoljena je upotreba nekih, samo izuzetno i pod nadzorom tijekom prijelaznog perioda ili kod jakih napada u vinogradima i voćnjacima. Koriste se sve druge raspoložive metode: mehaničke, fizikalne, biološke. Zahtijevaju više znanja, poznavanja biologije i ekologije štetočina, te više truda, češće preglede usjeva, praćenje pojave kretanja i razmnožavanje štetočina, više mehaničkog i ljudskog rada. Potrebno je pravovremeno i pravilno izabrati i primijeniti metode koje su najefikasnije protiv pojedinih štetnih vrsta. Zaštitne mjere dijele se na: - preventivne - sprječavanje i - kurativne - suzbijanje. -  Preventivne mjere započinju već sa izborom zdravog sjemena ili sadnica, otpornih sorata, plodoredom, a na oranici već nakon skidanja predkulture, paljenjem strništa, te zaoravanjem čime se suzbija i značajan broj korova. Pravilna obrada, priprema, njega i gnojidba tla, kojima se stvaraju optimalni uvjeti

76. na nepovoljne klimatske i biološke utjecaje koji se tada lakše kontroliraju dozvoljenim mjerama zaštite. Dobro organiziranim plodoredom moguće je izbjeći oko 70% problema s bolestima i štetnicima. Važno je provoditi i ostale mjere higijene tla. Sredstva za prskanje koja su dozvoljena u eko- proizvodnji: botanički pesticidi dobiveni ekstrakcijom neotrovnog, većinom ljekovitog i začinskog bilja, (kopriva, luk, preslica, paprika, kamilica, pelin, ruzmarin). Ekstrakte ovih biljaka moguće je pripremati na samom gospodarstvu, nisu toksični te je njima moguće prskati biljke u bilo kojoj fazi razvoja. Danas na tržištu postoje i kome rcijalni preparati na bazi ove skupine botaničkih pesticida. Razlikujemo i botaničke pesticide dobivene nekom od ekstrakcija otrovnih biljaka,(duhan, buhač rotenon, kvasija). Najpoznatiji pesticid, insekticid je piretrum, ekstrakt buhača. Djeluje kao konta ktni insekticid i otrovan je i za korisne insekte. Kao pesticidi mogu djelovati kalijevi i natrijevi sapuni. Najčešće su u upotrebi kalijevi sapuni koji su djelotvorni u suzbijanju lisnih ušiju. Suzbijanje korova bez herbicida uspješno se obavlja mehaničk i: oranje, drljanje, kultiviranje, košnja, ispaša, te fizikalnim metodama: plamenom, plinskim plamenicima. Sve mjere i metode, pogotovo u prijelaznom periodu treba provoditi pod nazorom savjetodavne stručne službe. -

STOČARSKA PROIZVODNJA Uloga stoke u agroekološkom sustavu Životinje, poglavito preživači, predstavljaju važnu sponu između čovjeka i biljaka. Biljne proizvode koje čovjek ne može koristiti u ishrani, travu, mekinje i kukuruzovinu, prerađuju u kvalitetnu ljudsku hranu: mlijeko, meso, jaja t e druge korisne sirovine: vunu, kožu, krzno, perje. Životinje imaju i posebnu ulogu u prirodnom kruženju tvari, naročito u eko gospodarstvima. U ekološkoj poljoprivredi važno je postići optimalni omjer između veličine gospodarstva, količine i kvalitete biljne proizvodnje, te broja i vrsta životinja. Mješovita gospodarstva imaju više prednosti: širi plodored, bolju iskorištenost površina, ravnomjerniji raspored rada, brži obrtaj hranjiva, biološku preradu divljih biljaka i otpada proizvodnje, manje inpute, zatvoreni prirodni ciklus kruženja materije, čuvanje plodnosti tla, ujednačenu opskrbu i ponudu poljoprivrednih proizvoda na tržištu, češći priliv novca i stabilniji gospodarski rezultat u cjelini. Važno je da eko proizvođač na osnovu svog iskustva i znanja shvati kompleksnost agro-ekološkog sustava i važnost trajnog provođenja eko tehnologije kao osnove stabilnosti i profitabilnosti svojega gospodarstva. Hranidba stoke Ekološka poljoprivreda preporučuje uzgoj više životinjskih vrsta, ali glavni nosioci su preživači: goveda, ovce, koze, manji konji i zečevi, a ostale životinje, svinje i perad imaju manju ulogu u biološkom oplemenjivanju tla - osnove daljnje biljne proizvodnje. Ishrana domaćih životinja na eko -gospodarstvima preporučena je eko smjer nicama, ograničena upotrebom najvećeg dijela obroka proizvedenog na ovakvom

77. gospodarstvu, ali dozvoljen je i dokup krmiva, uključujući i koncentrate, obično do 20 % dnevnog obroka, tj. suhe tvari obroka. Preživači imaju sposobnost (prerada sirovi h vlakana u buragu), prerade najjeftinije hrane, trava i smjesa u visokovrijedne kvalitetne proizvode, mlijeko i meso, a otpad prilikom te prerade vraća se u tlo kao kvalitetno organsko gnojivo. Biljni plodored treba biti podređen i usklađen sa vrstom stok e i balansiranjem njezinog jelovnika tijekom cijele godine. Planiranje i usklađivanje biljne i stočne proizvodnje provlači se u svim segmentima ukupne tehnologije gospodarstva. U eko gospodarstvima primjenjuju se raznovrsni, kompleksniji i kompletniji jelovnici koji pozitivno utječu na zdravlje i otpornost životinjskog organizma, prirast i ukupnu proizvodnju životinja, a prilagođeni su za pojedine vrste i uzrast stoke. Ispašu stoke potrebno je prilagoditi vrsti i uzrastu životinja, te obroke obogatiti r azličitim vrstama biljaka. Djetelinsko - travne smjese odabranih vrsta i trava čine osnovu pašnjaka i livada za spremanje sijena na eko gospodarstvu i redovito su oplemenjene raznim vrstama ljekovitog bilja. Ljekovito bilje je izuzetno važno za reguliranje probave i pozitivno djeluju na vitalnost i zdravlje. Životinje trebaju što više vremena provoditi izvan nastambi, čak i zimi, zbog njihove prirodne potrebe za kretanjem, suncem i svježim zrakom. U ekološkoj poljoprivredi preporuča se osnivanje višegod išnjih travnodjetelinskih biljnih zajednica kombinirane namjene za ispašu, zelenu krmu, sijeno ili silažu, a tijekom vegetacije progonsko gospodarenje i mješovita ispaša. Progonsko gospodarenje prilagođeno je vegetaciji krmnih smjesa, pašnjaci se dodijele na progone čija veličina ovisi od površine pašnjaka, vrste i broja stoke. Računa se ispaša na jednom progonu u trajanju od 2-3 dana, a uzrast bilja do ponove ispaše ili košnje oko 20 dana, tj. na pašnjaku treba formirati oko 15 ili više progona, da bi se ostvario kontinuirani porast krmiva i ispaša stoke. Broj progona se povećava ako se dio planira za proizvodnju sijena ili silaže, ako su nepovoljni uvjeti,(suša u ljeto ili  jesen), a norme za jedno krupno grlo, npr. mliječnu kravu su oko 200 m². Mješovita ispaša podrazumijeva zajedničku ispašu više različitih uzrasta ili vrste stoke, koja različito koristi krmu (krave trgaju krmu odozgo, ovce pasu pri zemlji, kokoši kucaju sjemenke), a razlikuju se i u izboru hrane (krave biraju kvalitetniju krmu, ovce jedu i one biljke koje su kravama neukusne. Na taj način bolje se iskoristi pašnjak, ujednačena je ispaša krme kao i njega pašnjaka (uništavanje korova, gaženje). Progonsko gospodarenje u kombinaciji s mješovitom ispašom je najkompletniji, najintenzivniji i najproduktivniji način stočarske proizvodnje na otvorenom. Prinosi zelene mase na pašnjacima povećavaju se organskom gnojidbom, kompost, stajnjak, gnojnica, zelena gnojidba, produžava se "radni vijek" krava, 15 i više godina, povećava se masnoća mlijeka za   4-5 % i godišnja proizvodnja mlijeka ovisno od pasmine i drugih uvjeta. I kod drugih vrsta stoke se povećava kvalitet i kvantiteta, a umanjuje broj oboljelih životinja.

Način držanja stoke Pravilo je da se stoka treba hraniti na otvorenom, napasivati, najmanje 6 mjeseci godišnje, a uzgoj životinja u nastambama točno je opisan eko smjernicama za svaku vrstu i za pojedine uzraste. Pri planiranju gradnje, odnosno preuređenja postojećih staja, treba voditi računa da stoka bude dobro zaštićena od nepovol jnih vremenskih utjecaja, da je

78. mehaniziranog rada i ugodan prostor za rad, da dozvoljava skladištenje dovoljnih količina krmiva i stelje, da je riješeno pitanje skladi štenja i iznošenja gnoja, po mogućnosti izdvajanje i tekućeg i krutog, nadalje, da ima mogućnost odvajanja pojedinih skupina životinja da se zadovolji njihovoj potrebi za društvenim životom, da  je i zimi omogućen izlazak životinja (nadstrešnica) i na kraju  da se staja estetski uklapa u okolni prostor. U praksi se svi ovi principi ne mogu ispuniti, no treba tome težiti. Najbolja prostirka je slama, posebno pšenična, dobro upija vlagu, ugodna  je, čuva zdravlje životinja a dobra je i za spravljanje stajnjaka i komposta. U biljnoj proizvodnji potrebno je proračunati i potrebe slame. U ekološkoj proizvodnji koriste se «duboke staje» da se stoka može slobodno kretati, a koriste se i privezi (s drugačijim standardima), u kojima je glavna briga da životinje imaju dovoljno prostora za prirodno gibanje, lijeganje i ustajanje. Posebna pažnja se posvećuje i odnosu ljudi prema životinjama. Pokazalo se da su bolji rezultati u proizvodnji tamo gdje eko-vlasnici sami hrane i njeguju životinje. Zaštita od bolesti

Eko poljoprivreda u pogledu zaštite zdravlja životinja naglašava sve mjere i metode prevencije, odnosno jačati vlastite obrambene mehanizme životinja. Životinje treba držati u zdravom ambijentu, ugodnim stajama, čistoj prostirci, pravilno ih hraniti, voditi n a kretanje itd. Ukoliko se životinja zarazi, naročito teško izlječivim biljnim nametnicima, treba ju izdvojiti, da se ne zaraze druge životinje i liječiti klasičnom kurativnom terapijom. Proizvodi takove životinje ne mogu neko vrijeme na tržište pod eko z nakom. Klasični lijekovi se koriste samo kada je u pitanju život životinje. Većina oboljenja stoke moguće je liječiti specifičnim eko lijekovima, odnosno kurativnom terapijom: fitoterapija (liječenje ljekovitim biljem), homeopatija (lijekovi visokih razrijeđenja), akupunktura (uz pomoć igala), magnetoterapija i kirurgija. Ovisno od složenosti liječenja, neke od navedenih metoda mogu primjenjivati i educirani proizvođači pod nadzorom savjetodavne službe, a složenije i teže veterinari. Oplemenjivanje stoke

U ekološkoj poljoprivredi postoje dva osnovna kriterija po kojima se vrši selekcija stoke, poglavito mliječnih krava. Prvi je efikasnost iskorištavanja krmiva bogatih vlaknima, odnosno na osnovu sposobnosti proizvodnje iz «čistog» krmiva, dodataka koncentrata. Selekcija se obavlja na onim kravama koje imaju veliku sposobnost (kapacitet) uzimanja krmiva. To dnevno iznosi za većinu krava oko 2% (mjereno na bazi suhe tvari), od njihove vlastite težine, kod nekih to iznosi #, pa čak i 4%. O tom kapacite tu ovisi i mogućnost manje ili veće proizvodnje Drugi kriterij je dužina «proizvodnog života». Pri selekciji prednost se daje potomstvu onih životinja koje su imale dug život i visoku produktivnost. Od biljaka i životinja u ekološkoj poljoprivredi traži se optimum, a ne maksimum.

79. UZGOJ I KORIŠTENJE KRMNOG BILJA Krmno bilje su biljke koje služe za stočnu ishranu. Osim vrsta koje isključivo služe za stočnu ishranu (djeteline, trave, itd.), tu spadaju i ratarske kulture i kulture koje se inače  upotrebljavaju za ljudsku prehranu ili kao sirovine za industriju. Zbog toga se krmno bilje uzgaja na travnjacima (livadama i pašnjacima), ali i na oranicama. Većina pripada porodici trava ili mahunarki. Krmne biljke su uglavnom višegodišnje, ali ima i dvogodišnjih i jednogodišnjih. Mnoge vrste osim što služe kao stočna hrana, spadaju među poboljšivače plodnosti i strukture tla. Može se uzgajati kao glavni usjev, međuusjev, naknadni ili podusjev. Tada ne iziskuje dodatne površine, već se uklapa u plodor ed. Travnjaci (travno-djetelins ke smjese)

Travnjaci se dijele na livade i pašnjake i predstavljaju osnovni izvor krmiva. Livade se kose, a na pašnjacima se napasa stoka. Dijele se na trajne ili prirodne, koji ne zahtijevaju posebnu njegu, i na kulturne ili privremene, koji su uglavnom uključeni u plodored i traju samo nekoliko godina. U ekološkoj poljoprivredi prednost se daje kulturnim travnjacima koji se odlično uklapaju u plodored, dobro reagiraju na gnojidbu i na njima je moguće postići daleko veće prinose. Bolje je i gospodarenje biljnim vrstama, što znači manje korova i otrovnog bilja. Razlozi kada nije moguće osnivanje kulturnog travnjaka: - podvodni teren i visoka razina podzemne vode; - rizik od povremenih poplava; - parcele na maglovitim i vlažnim mjestima; - tla nepogodna za oranje; - strmi i nepristupačni tereni; - parcele udaljene od gospodarstva. U tim slučajevima koriste se prirodni travnjaci koji daju manje prinose, njihova vrijednost je u bogatstvu biljnim vrstama, aromatičnim i ljekovitim biljem , koje obiluju hranivima, eteričnim uljima i ostalim važnim supstancama. Kultivirani travnjaci se sastoje od nekoliko visokoproduktivnih vrsta. Pri osnivanju travnjaka pozornost treba obratiti tzv. stupnju konkuretnosti pojedinih vrsta. Biljne vrste na travnjaku razlikuju se na otpornost pri kosidbi, ispašu, mraz, sušu, probavljivost, prinose itd. Najbolje je sijati biljne vrste, obično trave i mahunarke koje su istih ili sličnih svojstava, odnosno stupnja tolerancije. Na eko gospodarstvima, trave su obič no zastupljene sa 60-70%, mahunarke s 30 – 35%, a ostalo bilje s 5%. Taj odnos zavisi i od namjene travno – djetelinskih smjesa, pa ako stoku treba hraniti s više bjelančevina, taj odnos će biti 50:50 ili će se povećati u korist mahunarki. Pri sjetvi travnjaka treba paziti da se omogući gust sklop biljaka. Travnjak je kvalitetan ukoliko daje visoke prinose krme, sadrži velik broj različitih biljnih vrsta, nije zakorovljen, ima dobru strukturu tla i nije podvodan, a što je moguće ostvariti pažljivim i briž nim gospodarenjem. To se sastoji u redovnoj gnojidbi, povremenoj obradi (drljanju), prilagođenoj brojnosti i vrsti stoke, načinu

80. Na kraju zime , travnjake je poželjno povaljati da se pritisne uzdignuto tlo uslijed mraza. Valjanje se ne smije izvoditi ni po premokrom niti presuhom tlu. Može se kombinirati i s ravnanjem. Travnjak treba biti što ravniji, bez rupa., čime se osigurava  jednostavnija kosidba i sprječava da komadići tla dođu u krmu što uzrokuje probavne probleme kod stoke, odnosno otežava fermentaciju silaže. Travnjake treba češće gnojiti manjim količinama zrelog komposta, odnosno gnojem u travnju i srpnju-kolovozu. Mogu se gnijiti i gnojovkom, ali ona mora biti posve zrela i bolje je gnojiti češće s manjim količinama. Gnojidbu tekućim gnojem najbolje je izvoditi za oblačna vremena da se smanji gubitak dušika isparavanjem. Tekuće gnojivo obično se razrjeđuje s pet do sedam puta više vode. Pašnjake je najbolje gnojiti nakon što ih je stoka već jednom ili dva put popasla, a livade nakon prvog, odnosno ranog drugog otkosa. Poslije svake gnojidbe dobro je tlo prijeći laganim drljačama, da bi se gnojivo dublje unijelo u tlo. Drljanje je dobro i nakon svake ispaše da se izmet životinja ravnomjernije rasporedi po či tavoj površini. Prskanje travnjaka biološko-dinamičkim preparatom «500», u rano proljeće, odnosno kasnu jesen, po nezaleđenom ili, rezultira zazelenjivanjem travnjaka u nadolazećoj sezoni. Preparat «501» se može primijeniti desetak dana prije svake nove ispaše, a na livadama petnaestak dana prije kosidbe. Svježa (zelena) kr ma

Krmno bilje proizvedeno na travnjacima koristi se u svježem stanju, kao zelena krma ili konzervirano (sijeno, silaža). Svježa, zelena krma koristi se na nekoliko načina, a najpozn atija je ispaša. U stočarstvu životinje se zimi hrane sijenom ili silažom, a ljeti svježom zelenom krmom koja se donosi s polja i travnjaka, što ima svoje prednosti: - stoka ne mora ići na pašu i trošiti vlastitu energiju; - najekonomičnije je iskorište nje krmiva; - sakupi se više gnoja ako je stoka u zatvorenom prostoru; - hodanjem po travnjacima, putevima i drugim djelovima gospodarstva, stoka kopitima, papcima, zbija tlo; - ukoliko je životinjama u zatvorenom prostoru osigurano dovoljno hrane, nemaju potrebu za «šetnjom»; - proizvođač ne mora imati travnjak oko staje, već može krmivo uvoziti; Protivnici uzgoja životinja bez ispaše, tvrde da je takav sustav: -  neprirodan; - loš po zdravlje životinja; stoci je potrebno više veterinarske njege, nego ona koja ide na ispašu; - skup i neekonomičan s obzirom na visoka ulaganja gradnje staja i njihovog održavanja; Najbolji je kombinirani način gospodarenja, puštanje životinja na pašu kad god je to moguće, držanje u zatvorenom samo preko zime, te noću za vrijeme ljetnih mjeseci. Obična ispaša  je najjednostavniji i najjeftiniji način korištenja travnjaka,

ali ima svojih nedostataka: - gaze se i probiru biljne vrste na pašnjacima; - nemogućnost da se krma uvijek koristi u najpogodnijem stadiju;

81. Životinje čitavo vrijeme pasu obično samo na jednom ili nekoliko travnjaka bez ikakve kontrole i ograničenja. Prikladna je za pašnjake koji su udaljeni od gospodarstva, ne zahtijeva mnogo radne snage i brige. Često puta je ispaša jedini način na koji se mogu koristiti man je plodni i manje pristupačni travnjaci. Sve biljke nisu jednako prikladne za ispašu, nekima smeta gaženje i čupanje od strane stoke, ili uopće nisu za nju prikladne. Pregonsko gospodarenje su travno-djetelinske zajednice kombinirane

namjene, a koriste se za zelenu krmu, konzerviranje (sijeno, ili silažu), ili za ispašu. Travnjak se podijeli na manje jedinice, tzv. pregone, čiji broj ovisi o ukupnoj veličini pašnjaka, kao i o broju stoke, a obično 15 i više manjih jedinica, (vrijeme potrebno za podrastanje biljaka za novo napasanje obično traje 15 -20 dana. Najbolje je organizirati poludnevnu ispašu, stoka se seli na drugi dio pašnjaka dva put dnevno, na svakoj od pregonskih jedinica. Pregonsko gospodarenje travnjacima, na kojima se neprestano izmjenjuju kosidba i ispaša ima svojih prednosti: - maksimalna proizvodnja krmiva; - gubici krmiva su minimalni; - travnjak sporije propada; - smanjena je mogućnost zaraze parazitima koji napadaju stoku; - smanjuje se zakorovljenost; - ravnomjernija je raspodjela rada. O stanju i vrsti travnjaka ovisi koliki će broj stoke i kako dugo pasti na pojedinoj pregonskoj jedinici. Proizvođač sam treba odrediti površinu pašnjaka koja će zadovoljiti dnevne potrebe njegove stoke. Dobro je da pregonski pašnjaci nisu isuviše udaljeni od staje, te da na njima postoji sjenovito ili zaštićeno mjesto kako bi se stoka zaštitila od žege i nevremena. Praktične su i male cisterne s vodom, da se osigura dovoljno pitke vode. Kosidbu treba obaviti prije vremena ispaše da bi se spriječilo da djetelinsko -travna smjesa na dijelovima koji će se zadnji pasti ne bi prestarila.Na taj način se trava iskoristi za sijeno. Da bi se održala visoka produktivnost pregonskih travnjaka i raznolikost i bogatstvo biljnim vrstama, potrebno je obavljati stalnu gnojidbu. Ukol iko vremenom dođe do opadanja udjela trava, ili do njihovog slabijeg razvoja, može se umjesto potpuno zrelog gnoja dodati i poluzreli stajski, odnosno tekući gnoj. Pregon na kojem se u proljeće započelo s ispašom treba biti prvi na kojem će ispaša u jesen prestati. Travnjake treba osigurati da u zimski period uđu dovoljno ojačani. Važno je da se svake godine ne počne s ispašom na istom pregonu, (pregon na kojem je lani započela rana ispaša, slijedeće godine prvo služi za kosidbu). Pregonsko gospodarenje je najintenzivniji oblik stočarske proizvodnje na otvorenom. Umjesto njega najbolje je prakticirati tzv. kružnu ispašu, pašnjak se podijeli na nekoliko manjih dijelova, na kojima stoka pase 2-4 dana, nakon čega se seli na slijedeći dio. Ako stoka pase duže o d dva do tri dana na istoj parceli dolazi do povreda busa trava i mahunarki i njihovog čupanja iz korijena. U uvjetima slobodne ispaše, stoka prvo pase najukusnije bilje, a manje ukusne vrste ostavlja nepopasene. Kod kontrolirane ispaše, stoka je primorana pasti i ono što bi inače ostavila. Većina biljaka nepoželjnih za stoku su opasni korovi i tako se

82. Mješovita ispaša omogućuje bolje iskorištenje pašnjaka, jer različite vrste životinja

imaju različit stil ispaše i koriste različite dijelove biljke. Mješovita ispaša se može izvoditi na nekoliko načina, i to tako da pregon koriste: - životinje iste vrste, ali različitog uzrasta i kategorije, i to tako da se na pregonu ne nalaze istovremeno; - istovremeno životinje iste vr ste, ali različitog uzrasta i kategorije; - različite vrste životinja koje slijede jedna drugu; - istovremeno različiti uzrasti različitih vrsta životinja. Pregonsko gospodarenje u kombinaciji s mješovitom ispašom, najintenzivniji je i najproduktivniji način stočarske proizvodnje na otvorenom. Konzerviranje krmnog bilja Konzerviranjem krmiva u obliku sijena ili silaže, omogućuje se stoci da ima dovoljno hrane i kada ispaša nije moguća. Produktivnost svake životinje ovisi o kvaliteti krmiva koje jede, što je naročito vidljivo kod sijena. Za kosidbu treba izabrati vrijeme kada travnjaci sadrže najviše hranjivih tvari, kod mahunarki pred pupanje, a kod trava od busanja do stvaranja metlica. Za vrijeme pripreme sijena, pozornost treba obratiti i njegovu prevrtanju, tj. odnošenju s polja jer dolazi do golemih lomova i gubitka lišća, koje je najkvalitetniji dio sijena. Prednost treba dati strojevima i oruđima za okretanje i skupljanje sijena koji rade s manjom obodnom brzinom i pri spravljanju sijena obratiti pozornost na tip kosilice. Životinjama, a naročito preživačima treba davati dugačke niti sijena i ostale krme, jer ta vlakna stimuliraju rad rumena. Za spravljanje silaže upotrebljava se sitno nasjeckani materijal, jer je takovu silažnu hrpu lakše nabiti i istisnuti iz nje zrak. Osim lomljenja i gubljenja lišća uslijed mehaniziranog spravljanja sijena, do lomlj enja i opadanja lišća sa sijena dolazi i uslijed presušivanja. Pokošenu masu treba prosušiti samo malo na suncu, te prosušivanje dovršiti u zatvorenom prostoru, upotrebljavajući suhi zrak. Sijeno prosušeno suhim zrakom bolje je kvalitete i sadrži više hranjivih tvari negoli ono prosušeno na suncu. Mlade biljke, odnosno prvi otkos, sadrže više dušika, bjelančevina, nego starije. Prvi otkos, koji se obično sastoji od mlađih i sočnijih trava, poželjno je skladištiti odvojeno od naknadnih otkosa koji sadrže manje bjelančevina a više celuloznih materija. Time  je omogućena i pravilnija ishrana, pogotovo ako se radi o različitim kategorijama stoke. Osim sijena, krma se može konzervirati i siliranjem. Silaža je konzerviranje krme bez prisustva zraka, uz visok sadržaj vode u biljkama, zbog čega dolazi do mliječno kiselinskog vrenja. Silaža se može pripremiti i od polu prosušene biljne mase, da se izbjegne dobivanje «premokre» silaže. Silaža mora imati ugodan miris. Prednosti silaže u usporedbi sa sijenom: - smanjen gubitak suhe tvari; - mogućnost uštede u skladišnom prostoru; - smanjuje se ovisnost i rizik od vremenskih neprilika, koje znatno utječu na kakvoću sijena; -  spravl ja se od biljaka koje su nepogodne za pripremu sijena (kukuruz, stočni kelj, suncokret), a moguće joj je dodati i ostatke ostale biljne proizvodnje. Time je omogućena ishrana i s biljnim vrstama koje je teže uključiti u program stočne ishrane.

83. Mjesta za silažu moraju biti nepropusna, čvrste betonske konstrukcije, s vremenom trajanja od najmanje 20 godina. Pored silažnih jama moraju postojati i zasebni bazeni u koje u koje se skladišti silažni iscjedak, (iscjedak iz gnoja). Stočna brašna i pogače se pripremaju na taj način, da se određena krmiva konzerviraju raznim metodama dehidratacije, odnosno postupkom pri kojem se voda iz krmiva gubi drastičnije nego u spravljanju sijena i silaže. No nisu sva krmiva prikladna za dehidratiranje. Najpoznatija stočna brašna su ona koja se dobivaju od lucerne, crvene djeteline i sudanske trave. Biljke se kose neposredno prije cvjetanja, kada sadrže relativno malo celuloze i prilično bjelančevina. Suše se, obično toplim zrakom i melju mlinovima čekićarima u fino brašno. Stočna brašna su obično bopgata i A vitaminom, karotinom. Stočno brašno može biti načinjeno od kukuruza, tako da se kukuruz suši i preša u brikete. Dehidriranjem se povećava ukupna količina mase i suhe tvari, a smanjuje sadržej vode i volumen. Krmne leguminoze (mahunarke) Mahunarke, leguminoze ili leptirnjače , mogu biti jenogodišnje ili višegodišnje i uz trave čine osnovu stočne ishrane. Jednogodišnje krmne leguminoze se koriste za ispašu stoke ili proizvodnju zelene krme, a najpoznatije su krmni grašak, krmni bob, krmna soja i krmne grahorice. Češće se koriste za pripremu silaže, a rjeđe za sijeno zbog lomljivosti lista. Među  jednogodišnjim mahunarkama vlada velika raznolikost u pogledu vremena dozrijevanja i ekoloških zahtijeva. U konvencionalnoj poljoprivredi se uzgajaju kao čisti usjevi, a u ekološkoj u kombinaciji s ostalim kulturama. To može biti i neka druga jednogodišnja leguminoza, ali je bolja kombinacija jedne ili više mahunarki s nekom žitaricom ili jačom travom, npr. sudanska trava. Mahunark e su po prirodi povijuše, pa im žitarice, robustnije trave služe kao potporanj. Treba sijati jare, proljetne mahunarke s jarim žitaricama, odnosno ozime s ozimim. Krmna smjesa treba pružiti balansiranu hranu u pogledu hranjivih sastojaka. Jednogodišnje grahorice, u kombinaciji s žitaricama daju bolje prinose nego kada se siju same. Nije ih preporučljivo uzgajati na istom mjestu, češće od svake 2 do 3 godine. Inkarnatska djetelina  je jedna od najpoznatijih jednogodišnjih djetelina, dobro podnosi zimu i već u rano proljeće daje odličnu zelenu krmu. Od nje se spravlja dobro sijeno i silaža, ali i dobra svježa krma.  Aleksandrijska djetelina  je medonosna biljka brzog rasta, daje odličnu zelenu krmu. Osjetljiva je na niske temperature pa se sije kada je prošla opasnost od mrazeva, nešto ranije nego kukuruz. Perzijska djetelina je idealna krma za mliječne krave, obično u kombinaciji s nekom žitaricom za silažu, a jedu ju i u zelenom stanju. Treba ju koristiti nakon što  je ocvjetala. Najbolje ju je uzgajati u k ombinaciji s nekom brzorastućom travom, npr.  jednogodišnjim ljuljem Seradela je  jedna od rijetkih mahunarki koja odlično podnosi kisela tla. Sočna je, gotovo ne sadrži celulozu pa ju stoka rado jede. Ako se uzgaja u kombinaciji s bijelom djetelinom, lupinom, prosom, ili gorušicom daje dobre prinose. Upotrebljava se u svježem stanju, za silažu, a rjeđe za sijeno. Krmni grašak se uzgaja kao ozimi i jari, a ako se dovoljno rano pokosi, regenerira se i daje još jedan otkos. Grašak dobro uspijeva u smjesi s  ječmom, pri čemu se proizvodi visokovrijedna krma.

84. ima sjeme bogato bjelančevinama i dobar sastav aminokiselina, pa je dobar dodatak smjesama stočnih koncentrata. Uzgajan u kombinaciji s kukuruzom služi za zelenu krmu. Pokošena masa krmnog boba se teško suši i postaje lomljiva pa od njega nije moguće pripremati sijeno. Krmna soja se koristi kao zelena masa, silaža, te rjeđe sijeno. Zbog visokog sadržaja bjelančevina popularna je i sojina sačma i obavezan je sastojak mnogih krmnih smjesa i koristi se za različite kategorije stoke. Krmne grahorice se mogu uzgajati kao jari ili ozimi usjevi, a najpoznatije su obična i maljava grahorica. Stoka ih rado jede, bez obzira da li se radi o silaži, posušenoj ili zelenoj masi. Osjetljive su na polijeganje, pa se preporuča sjetva s nekim potpornim usjevom, npr. žitaricama. Sjetva grahorica pridonosi i boljoj regulaciji korova, jer bivaju ugušeni u usjevima s grahoricama. Lupina ima korijen koji ima sposobnost korištenja i mobiliziranja teško topivih minerala tla, posebice fosfora. Spadaju među rijetke mahunarke koje dobro podnose kisela tla. Poznato je oko 200 vrsta, ali veći značaj imaju samo tri vrste, plava, bijela i žuta lupina. Zbog svoje gorčine dugo se koristila isključivo za zelenu gnojidbu, a ne i kao stočna hrana. Suvremene sorte, tzv. slatke sadrže manje ovih gorkih tvari i mogu se bez problema koristiti u ishrani stoke. Grahor brzo raste, kratke je vegetacije, otporan na sušu, biljne bolesti i štetnike. Služi za zelenu gnojidbu, a može se upotrebljavati i za hranidbu stoke. Nježan je i često poliježe, pa ga treba sijati u smjesi sa potpornim kulturama. Krmni

bob

Višegodišnje krmne leguminoze, poboljšavaju plodnost tla, a mnoge su i medonosne

biljke. Ne preporučuje se ponovna sjetva na istom mjestu prije nego prođu 3 -4 godine. Lucerna tokom godine može proizvesti i do 15 t sijena po hektaru. Korijen  joj prodire u zemlju četiri, pa i do osam metara, pa je stoga otporna na sušu. Sijeno lucerne ima veliku hranjivu vrijednost, sadrži obilje proteina, a i bogata je vitaminima i mineralnim tvarima. Lucernino sjeme sadrži naročito veliku koncentraciju hraniva. Za spremanje sijena najbolje ju je pokositi pred cvatnju ili u samom početku cvatnje. Ukoliko se daje u svježem stanju, postoji opasnost od nadimanja, osim ako se daje u kombinaciji s nekom drugom voluminoznom hranom, ili u slučaju ispaše, ako je na travnjaku u zajednici s ostalim biljem. Od lucerne se može pripremiti i odlična silaža, naročito u kombinaciji s travama i kukuruzom. Osjetljiva je na gaženje i čupanje, te nije prikladna za ispašu. Crvena djetelina se po prinosima nalazi iza lucerne. Korijen je dobro razgranat i u dubokim tlima prodire i preko dva metra. Ne podnosi pješčana niti jako vlažna tla, a najbolje uspijeva u zajednici s talijanskim ljuljem. Za sijeno ju je najbolje pokositi prije pune cvatnje. Bijela djetelina  je izuzetno pogodna za ispašu stoke jer ne dolazi do oštećenja kao pri ispaši nekih drugih mahunarki. Ima tendenciju iščezavanja s travnjaka već u trećoj godini i odlično se uklapa u djetelinsko -travne smjese koje se na eko-gospodarstvima ionako ne uzgajaju duže od tri godine. U kombinaciji s višegodišnjim ljuljem daje najbolje prinose. Esparzeta  je medonosna biljka, zahtijeva prilično topline i otporna je na sušu. Dobro podnosu gaženje te je prikladna za ispašu. Vegetacija joj je u rano proljeće.

85. Trave su nešto siromašnije bjelančevinama od mahunarki, ne daju toliko zelene mase, a korijen im obično ne prodire dublje od 1-2 m. Bogate su mineralnim tvarima i ugljikohidratima i odlična su nadopuna mahunastim krmivima. Engleski ljulj brzo busa i dobro pokriva zemlju. Manje se koristi za pripremu sijena, a više za pašnjake. Popularan je i talijanski ljulj koji dobro uspijeva u kombinaciji s crvenom djetelinom. Klupčasta oštrica dobro podnosi nepovoljne uvjete života. Brzo se regenerira i raste i godišnje može dati i do pet otkosa. Timotijevka je pogodna za zasnivanje livada na težim tlima koja obiluju vodom. Najbolje ju je upotrebljavati u smjesama z a sijeno, budući je osjetljiva na gaženje. Sudanska trava  je vrlo visoka biljka , može narasti i preko dva metra, otporna je na sušu i visoke temperature. Prinosi su izuzetno visoki, i do 100t svježe mase po hektaru. Može se sijati i postrno i daje dva otkosa s visokim prinosima zelene mase. Koristi se u svježem stanju kao sijeno ili za pripremu silaže. Žitarice služe za pripremu stočnih koncentrata, ili za spravljanje silaže. Postoje specijalno stvorene sorte žitarica koje se uzgajaju isključivo za krmu . Kukuruz osim za ljudsku ishranu, koristi se i za industrijsku preradu i kao stočna hrana. Kukuruz koji se upotrebljava za silažu, može proizvesti jako puno zelene mase, 50.100t/ha. U ekološkoj poljoprivredi prednost se daje silaži načinjenoj od kukuru za i mahunarki, jer je idealna glede izbalansiranosti energije i proteina. Kukuruz je bogat ugljikohidratima, posebice klipovi, sačinjava energetski dio stočnog obroka i odlično se nadopunjuje s bjelančevinama iz mahunarki, koje sačinjavaju bjelančevinasti  dio obroka. Kukuruz u zelenom stanju, te za silažu, najbolje je koristiti kada je u fazi metličenja. Koristi se i kao svježa krma i to putem ispaše. U ekološkoj poljoprivredi kukuruz ne treba sačinjavati više od 15 % ukupnog krmiva, računato prema suhoj tvari. Obično i talijansko proso se koriste za zelenu masu, sijeno i silažu. Stoka rado jede slamu prosa. Krmni sirak predstavlja odličan izvor svježe krme ili mase za silažu. Kosi se kada je u mlječno -voštanoj zriobi zrna. Odlično podnosi sušne uvjete  i daje 20-35 t/ha kvalitetne zelene mase. Korjenasto i gomoljasto krmno bilje predstavlja dragocjen izvor stočne hrane naročito u zimskim mjesecima. Daju visoke prinose i jednostavno se skladište bez straha da će izgubiti na kakvoći. Ponekad se koristi i zelena masa, najčešće lišće. Stočna repa je važno krmivo u zimskim mjesecima, kada «razvodnjava» prehranu baziranu na sijenu, silaži i koncentratima. Ima visoku hranjivu vrijednost i stoka ju rado jede. Najbolje ju je uzgajati poslije krumpira ili travno-djetelinske smjese. Dobro reagira na gnojidbu tekućim organskim gnojivima. Neke sorte stočne repe daju prinose i do 200 t/ha. Repa ugarnjača, tzv. postrna stočna repa, obično se uzgaja kao postrni usjev, relativno dobro podnosi sušu i stvara snažan korijen za svega dva i pol mjeseca. Korijen se zajedno s nadzemnim dijelovima koristi za zelenu krmu ili kao dodatak silažama. Dobro reagiraju na gnojidbu gnojnicom. Krmna šećerna repa se koristi isključivo u svježem stanju, kada ima najviše lišća. Naročito je dobra za ishranu konja i krmača.

86. Stočna mrkva daje bolju stočnu hranu nego većina ostalih korjenastih

krmiva, a zbog visokog sadržaja vitamina, karotina i šećera, predstavlja važan sastojak u zimskim mjesecima. Dobro podnosi različite klimatske  uvjete.  Artičoka  je odličan izvor stočne hrane. Koriste se samo njeni gomolji koji se vade od jeseni pa sve do zime i to svakih nekoliko dana. Gomolji artičoke se brzo kvare i ne mogu se dugo skladištiti. Ostalo krmno bilje Tu prvenstveno spadaju neke okopavine koje inače služe za ljudsku ishranu, suncokret, uljana repica, sirak kao i one koje se isključivo uzgajaju za stočnu hranu, krmni hmelj, sudanska trava itd. Uglavnom se koristi kao svježa zelena krma ili za pripremu silaže. Krmni kelj  stoka neobično rado jede. Bogat je vitaminima i mineralnim tvarima, a upotrebljava se u svježem stanju ili u smjesi, obično sa kukuruzom za silažu. Podnosi mrazevei do ispod 10˚C. Ispaša keljom špruža stoci mogućnost zimskog razgibavanja i boravka izvan staje. Krmna (uljana) repica naročito kada se sije u kombinaciji sa krmnim graškom ili grahoricama, predstavlja dobar izvor svježeg proljetnog krmiva ili mase za silažu. Krmna (uljana) rotkva, je odlično zeleno gnojivo za teška tla, a može koristiti teže pristupačne mineralne oblike, posebice teško topivi fosfor. Otporna je na niske temperature, a zbog robusnog rasta odlično guši korove. Krmni sljez  je odlično krmivo, vrlo brzo i robusno raste i bogat je bjelančevinama poput mahunarki. Ako se ne kosi dostiže vi sinu od 3-4 metra i razvija snažan, oko metra dubok korijen. Kada se koristi u svježem stanju najbolje ga je pokositi pred početak cvatnje, a za silažu u vrijeme pune cvatnje. Suncokret brzo raste, može se sijati i postrno, a u kombinaciji s kukuruzom i nekim drugim biljkama služi kao dobar izvor zelene, ili silažne mase. Suncokret za siliranje bolje je uzgajati u smjesi sa ostalim biljkama. Kosidbu je najbolje obaviti kada se nalazi u cvatnji oko trećina suncokreta. Ako se koristi postrno, bolje ga je uz gajati presađivanjem, a ne izravnom sjetvom, čime se skraćuje vegetacija.

VOĆARSTVO Za voćarsku proizvodnju vrijede neka posebna pravila. Voće je uz vinovu lozu i neke ukrasne biljke jedina skupina biljaka koju nije moguće uzgajati izravno iz sjemena, već ga je prethodno potrebno cijepiti. Cijepljenjem čovjek divlju podlogu, neukroćenu snagu prirode, oplemenjuje kultiviranim dijelom-plemkom. Voćka po svojim biološkim svojstvima se nalazi između šumskog stabla od kojeg kao da je naslijedila dugi životni vijek, a od kulturnog bilja nježnost, ukus i krhkost.. Voćke su više nego druge biljke osjetljive na napad bolesti i štetnika, gnojidbu nesazrelim gnojem i ostale vanjske uvjete. Najvažniji uzroci neuspjeha u voćarstvu: -prejako gnojenje i intenzivna zaštita pesticidima -pregust razmak stabala što onemogućava kretanje zraka i svjetlosti -pogrešan odabir kultivara ili podloge -neadekvatni ekološki uvjeti, klima, tlo i dr. Za uspješnu proizvodnju voća na ekološki način treba obratiti pozornost na izbor m jesta za budući voćnjak i na izbor sorte i podloge. Bujnije podloge koje daju visoko

87.

Prof.dr. Zoran Keserović, Poljoprivredni fakultet Novi Sad Izbor podloge Izbor podloge ovisi o mnogim čimbenicima, a najv iše o osobinama tla. Mnogi eko voćari pribjegavaju upotrebi srednje bujnih podloga, odnosno srednje visokog stabla, a postoji i uzgoj na međupodlozi., čime se stvara tampon zona između nekultivirane podloge i kultivirane sorte što pridonosi harmoničnijem rastu voćke. Za cijepljenje na međupodlozi potrebna je jedna godina rada i čekanja više.

Rezidba u eko voćnjaku Preporučuje se rezati tako da osnovne grane u odnosu na deblo rastu pod kutem od 45º C. Tim otklonom se osigurava da u unutrašnjost krošnje dopre dovoljno svjetlosti. Prilikom rezidbe otklanjaju se sve suhe grane, zaostali prošlogodišnji plodovi, gnijezda gusjenica itd. Sve to je najbolje skupiti i spaliti. Većina eko  – voćara primjenjuje tzv. sustav stalnog zatravljivanja voćnjaka, te ne obavlja jesensko oranje i kasniju proljetnu obradu. Redovnom košnjom treba održavati zeleni prekrivač, koji je obično sastavljen od smjesa trava i leguminoza. Pokošena masa ostaje na površini te tvori vrlo dobru zastirku, a da bi voćke mogle slobodno disati, oko debla treba ostaviti 30 –tak cm prostora. Kada trava dostigne visinu 15-20 cm, obavlja se kosidba. Ako je duži kišni period, košnja se može odgoditi jer na taj način trave omogućuju bržem isušivanju tla, budući da intenzivno gube vodu iz lista.. Stalnim zatravnjivanjem se smanjuje i uništavanje strukture tla do koje dolazi uslijed gaženja traktorima i ostalom mehanizacijom. Zeleni pokrivač fiksira atmosferski dušik i pridonosi boljoj plodnosti tla i izgradnji humusa. Prostor

88. unutar redova postoji specijalna mehanizacija (da se ne oštećuje stablo). Travu unutar redova moguće je i spaljivati. Za mlade nasade zatravljivanje nije pogodno, budući da mlade i nježne voćke, u borbi za hranjiva i vodu ne mogu uvijek biti dovoljno snažne kao travno-djetelinska smjesa. Zbog toga je tlo u voćnjaku najbolje držati golim prve 2 -3 godine, no može se uzgajati bobičasto voće ili pak povrće. Gnojidba Voćkama najviše pogoduje gnojidba zrel im stajskim gnojem, odnosno kompostom.. Kod starijih voćaka ako je potrebno obaviti snažniju gnojidbu dušikom, da bi ih se potjeralo na rast, obavlja se gnojidba poluzrelim gnojivom, odnosno kompostom (može se dodati i malo koštanog brašna, ili drugog materijala bogatog dušikom.) No, mogu se pojaviti problemi s bolestima i štetnicima, posebice lisnim ušima. U malim voćnjacima gnojidba se vrši tako da se oko debla iskopa jarak dubine 20 cm koji treba biti točno ispod završetka krošnje jer se većina aktivnog korijenovog sistema nalazi upravo toliko daleko od debla kao i završetak krošnje.

Zaštita voćaka od bolesti i štetnika Suvremeno tržište danas ne prihvaća voće koje ima od 1 -2% oštećenih plodova, stoga je potrebna intenzivna zaštita i višekratno prskanje. Potrebno je obaviti 10-15 prskanja godišnje. Zaštita počinje već u jesen, primjenom biološko -dinamičke paste za zaštitu. Prethodno je potrebno odstraniti odumrlu koru, lišaje, itd. za što je najprikladnija žičana četka kojom se struže po deblu i debljim granama. Treba paziti da se kora ne oguli preduboko da se ne ošteti kambij. Nakon čišćenja obavlja se prskanje čajem od preslice i potom nanosimo pastu. Četkom premažemo deblo i sve deblje grane. Upotrebljavajući prskalicu prekrivaju se sve sitne grančice,  pupovi itd. Pastu je potrebno razrijediti, najbolje čajem da smjesa može protjecati kroz prskalicu. Pasta ima višestruku primjenu: onemogućuje da se insekti sakriju ispod napukle kore, te sprječava daljni razvoj onih koji su već skriveni; štiti deblo od smrzavanja, a prirodni stimulatori rasta sadržani u kravljem i golubljem izmetu, te biološko-dinamičnom preparatu «500» potiču rast kambija i glatke kore. Pastom je dobro mazati rane nakon rezidbe, a efikasna je pri usporavanju razvoja raka debla i grana. Nanošenje paste može se ponoviti i u proljeće, a višegodišnjom primjenom stvara se glatka kora bez pukotina, čime je onemogućeno zavlačenje insekata ispod kore. U ekološkom voćarstvu pridaje se značaj stvaranju mjesta i staništa za korisne insekte i ostale životinje, ptice, ježeve koji su od pomoći u voćnjaku. U svakih nekoliko redova može se sijati smjesa divljeg bilja koje se ne kosi, već ostavi rasti i iskustvo je pokazalo da takvi voćnjaci imaju znatno manje problema sa bolestima i štetnicima. Postoje i brojni drugi načini pomoću kojih se mogu napraviti skrovišta za korisne insekte. Osim ovih mjera u zaštiti eko voćnjaka potrebno je obavljati i brojna dodatna prskanja. Pored bakra i sumpora u zaštiti od bolesti upotrebljava se i kalijev pergamanat, vodeno staklo, (izazivaju palež lišća ukoliko se upotrebljavaju u koncentraciji većoj od 1%.) čaj od preslice, hrastove kore i sl. Glavni problem je krastavost. U kontroli štetnika također se upotrebljavaju neka od gore spomenutih sredstava, ali

89. Voćke dobro reagiraju i na prskanje biološko -dinamičnim preparatima «500» (prska se nakon kosidbe djetelinsko- travne smjese ispod voćnjaka i «501» (nakon što su već oblikovani plodovi). Pčele imaju značenje i ulogu u svakom, pa tako i ekološkom voćnjaku te je bez njih nezamislivo. VINOGRADARSTVO

U eko vinogradarstvu uglavnom vrijede ista pravila kao i u eko.- voćarstvu. Treba obratiti pažnju o izboru mjesta za vinograd, podlogama i sortama, te j ačati mjere koje pridonose dugotrajnoj plodnosti tla, stimuliranju razvoja i brojnosti korisnih insekata itd. Za zatravljivanje ekološkog vinograda upotrebljavaju se smjese trava i mahunarki koje se redovno kose. Za zaštitu se koriste iste mjere kao i u ekovoćarstvu. U zaštiti vinove loze od bolesti dobri rezultati se postižu prskanjem propolisom, koji sadrži mnoge tvari koje imaju fungicidno djelovanje. U ekološkoj proizvodnji postoje smjernice za uzgoj loze kao i one kojima se određuje kako se proizvodi eko-vino. Hrvatska ima stoljetnu tradiciju vinarstva i vinogradarstva te bi prijelaz dijela proizvođača na eko -vinogradarstvo dalo pozitivne rezultate. Zbog klime, na našim otocima lakše ja ostvariti ekološku zaštitu nego u područjima sa kontinentalnom klimom.

Ing. Milan Hluchy, PhD, Češka

90. LJEKOVITO I ZAČINSKO BILJE, TE UKRASNO BILJE I DRVEĆE U Hrvatskoj ima mogućnosti za uzgoj svih važnijih vrsta ljekovitog i začinskog bilja, zahvaljujući raznolikosti klime i tala. Na svjetskom tržištu pred nost ja dana proizvođačima koji mogu dokazati da «ljekovitost» njihova bilja nije narušena upotrebom agro-kemikalija. Uzgoj ljekovitog bilja je pogodno za manja obiteljska gospodarstva, gdje su ostali aspekti proizvodnje ograničeni iako pri postojanju odgovarajuće organizacije i mehanizacije prilagođene uzgoju ljekovitog bilja može biti izazov i za veća gospodarstva gdje je potrebno organizirati mehaniziranu berbu, a što se postiže manjim preinakama na kosilicama ili kombajnima. Stoga uzgoj ljekovitog bilja na ekološki način može biti vrlo intenzivno i unosno zanimanje. Uzgajati se mogu sve važnije komercijalne kategorije ljekovitog bilja: kamilica, kadulja, lavanda, kopriva, neven, matičnjak, timijan, bijeli sljez…Ako se ne radi o većim površinama i monokulturama već o uzgoju više vrsta, bolesti i štetnici kod ljekovitog i začinskog bilja ne predstavljaju nikakav problem. Većina ljekovitog bilja skromna je u zahtjevima za gnojidbom, uvijek se postižu dobri rezultati gnojidbom stajskim gnojem i kompostom. Problem u ekološkoj proizvodnji ovih kultura predstavljaju korovi, gdje su od velike pomoći strojevi i oruđa za mehaničko i termičko suzbijanje korova. Uzgoj ljekovitog bilja nije ograničen samo na primarnu proizvodnju sirovina za daljnju obradu, već se na  samom gospodarstvu mogu organizirati i postupci dorade. Najzanimljivija je proizvodnja čajnih mješavina te eteričnih ulja i aroma. Proizvodnja ljekovitog i aromatičnog bilja može se kombinirati i s pčelarstvom, naročito ako polja ljekovitog bilja mogu osigurati dovoljno dugu ispašu. Pčele oprašuju ljekovito bilje te na taj način povisuju prinos, a istovremeno proizvode med, koji se također može prodati kao ekološki proizvod. Cvijeće, ukrasno grmlje i drveće mogu se također uzgajati na ekološki način i ako  se gospodarstvo nalazi u neposrednoj blizini industrije ili ostalih izvora onečišćenja, često predstavlja jedini oblik eko -proizvodnje.

Detalj sa izložbe organskih proizvoda /Jan Vozar, Kysač, Srbija/

91. POVRĆARSTVO Planiranje i organizacija eko vrta

Prvi izbor je odabir položaja. Najbolje je da je vrt okrenut na jugozapadnu stranu, blagog nagiba, 2-4%, izbjegavati mjesta na kojima stagnira voda i mrazišta. Za plodnost i budući uspjeh vrsta za plodnost su od najveće važnosti tip tla i njegova tekstura: sadržaj gline, ilovače i pijeska, struktura, mrvičavost. Prednost treba dati srednje teškim tlima umjerene kiselosti, dobre strukture i visokog sadržaja humusa te je dobro ako je prethodno rasla neka kultura koja obogaćuje zemljište, npr. smjesa trava i mahunarki. Bilo bi dobro da je vrt dalje od prometnica i ostalih izvora onečišćenja. Radi lakše organizacije vrt bi trebao biti pravokutnog oblika. Potrebno ga je ograditi kako bi se zaštitio od negativnih vanjskih utjecaja. To se može izvesti živom ogradom, a najbolja je kombinacija divlje ograde koja daje plodove (dren, šipak, bazga, ljeska…) i dekorativnih biljaka. Mali vrtovi mogu se «ograditi» malinama i drugim jagodičastim voćem, ili sijanjem suncokreta, kukuruza, ili graha uz rubove vrta. Važno je paziti da bilje koje je posađeno s južne strane vrta ne bude previsoko, da ne baca sjenu duboko unutar vrta, te da je pravilan razmak između biljaka unutar žive ograde kako bi se izbjegla prazna mjesta ili stvaranje gustih prašuma koje je teško održavati i koje stvaraju prevlažnu mikroklimu. Prilikom osnivanja eko-vrta mora se znati da li će se proizvoditi za obiteljske potrebe ili će se pak u njemu proizvoditi za tržište. Nakon toga treba planirati mjesto, veličinu i oblik gredica, te odrediti kulture koje će se uzgajati. Treba voditi računa da se površine što bolje iskoriste što se određuje plodoredom za koji vrijede slična pravila kao i za plodored na ratarskim površinama. Znači da treba voditi računa o međusobnom utjecaju kultura, njihovim potrebam a za hranjivima, humusom, gnojidbom, kako one djeluju na zakorovljenost, razvoj bolesti i štetnika, itd. U obiteljskim vrtovima dobro je ostaviti mjesta za jagodičasto voće, cvijeće, ukrasno i ljekovito bilje, te začine. U vrtu treba ostaviti mjesta i za k ompostne hrpe, zreli, poluzreli i kompost u nastajanju i za bačve s tekućim gnojem ili vodom. Ukoliko prostor i financije dozvoljavaju moguće je planirati i mjesto za klijalište, ili mali plastenik (staklenik) da se u njemu proizvode vlastite presadnice. Sve što se planira najbolje je prenijeti na papir, gnojidbu, plodored, izbor kultura i sorti i izračunati potrebno radno vrijeme. Od oruđa je potrebno imati raznovrsne motike, lopate, grablje, škare za rezidbu, marker za sjetvu, male sijačice itd. Prije poč etka bavljenja eko-vrtom, poželjno je obaviti laboratorijsku analizu tla, koja može biti jednostavna (kiselost, sadržaj hranjiva i humusa) ili detaljnija, uključujući i analite ostataka pesticida, prisutnost teških metala itd. Obrada tla

Najviše nejasnoća i različitih pitanja u eko -vrtlarstvu je oko obrade tla: prevrtati zemlju ili ne, kopati plitko ili duboko, ili nikako, da li tlo samo zastirati lišćem. Svaka od tih metoda ima svojih prednosti i nedostataka. Različiti tipovi tla zahtijevaju različitu obradu; teža i srednje teška (ilovasta) tla slabije strukture (mrvičavosti) na  jesen je najbolje grubo prekopati vilama ili strojno. Pjeskovita i ilovasta tla dobre

92. spriječiti ispiranje hranjiva. Prije svakog kopanja može se odstraniti tanak sloj tla s korovom i ostalim biljem, ne zakopati tu zelenu masu te to tlo i bilje kompostirati i vraćati natrag u obliku komposta, humusa. Dobra i intenzivna metoda priprema gredica je tzv. «dvostruko prekopavanje» prikladno za male obiteljske vrtove s teškim i srednje teškim tlom. Špagom i kolčićima se odredi veličina buduće gredice, najidealnija širina je 1,2 m. Iskopa se  jarak podjednake širine i dubine, a zemlja stavi u kolica, a vilama se razrahli sloj ispod. Gornji sloj tla se gurne lopatom na mjesto gdje je nastala rupa, tj. U jarak pazeći da se ne ide jako duboko da se ne bi poremetio humusni sloj. Potom se opet razrahli donji sloj i tako sve dok se ne dođe do kraja gredice gdje će se stvoriti jarak koji se zatrpa zemljom iz kolica. Poslije kopanja motikom za gnojivo se pročešlja gredica i grabljama oblikuje u blagi humak. Ovakvim načinom ne dolazi do prevrtanja različitih slojeva tla i rahle se i aktiviraju dublji slojev i .Prije prekopavanja na površinu se može rasuti i zreli kompost te se tako istovremeno obavlja i gnojidba. Prije svake temeljitije obrade vrta poželjno je tlo prethodno poprskati biološkodinamičkim preparatom «500» da se stimulira rad korijena i mikroorg anizama u tlu. Gnojidba u eko vrt u

Gnojidba se može obavljati zastiranjem tla organskim materijalom, uglavnom biljnim što se naziva malčiranje. Biljke zahtijevaju različitu gnojidbu, pa imamo podjelu: - biljke koje traže intenzivnu gnojidbu: krastavci, paprika, patlidžan, salata, poriluk, celer i skoro sve kupusnjače biljke koje zahtijevaju umjerenu gnojidbu: mrkva, cikla, peršin - -biljke koje zahtijevaju slabu ili nikakvu gnojidbu: bob, grah, grašak Kada je tlo siromašno hranjivima i biljke imaju slab porast može se gnojiti nekim snažnim dušičnim materijalom i to kada su biljke dostigle polovicu životnog ciklusa. Zelena gnojidba se često istovremeno kombinira s gnojidbom kompostom i dodavanjem nekih materijala bogatih dušikom. Tekuća gnojiva od biljaka česta su «ispomoć» pri gnojidbi, a spravljaju se tako da se biljke namaču u određenoj količini vode kroz više dana ili tjedana. Postoji i tehnika da se sjeme namače biološko -dinamičnim preparatima jer iskustva pokazuju da ukoliko se sjeme povrća prije nicanja namače tim preparatima, biljke bolje klijaju te postaju otpornije i snažnije. U kompost dodajemo sav organski materijal, sve što je nekad bilo živo i može se raspasti trava, lišće, gnoj, grančice, kuhinjske otpatke, perje, dlake itd. Prilikom kompostiranja potrebno je dodati još neke druge tvari: stari kompost ili plodno tlo da se zarazi nova kompostna hrpa mikroorganizmima i ostalim sastojcima koji se već nalaze u starom kompostu. Poželjno je dodati i nešto vapna da se ubrza proces razgradnje i neutraliziraju nastale kiseline. Materijal bogat dušikom dodaje se samo kada u ishodišnom materijalu nema dovoljno dušika, ako se kompost gradi većinom iz slame ili piljevine. Drveni pepeo je bogat kalijem i potpomaže razgradnju i neutralizira kiselost. Mljeveni fosfati povisuju sadržaj fosfora u kompostu. Glina u prahu se dodaje u svrhu sprečavanja gubitka dušika iz kompostne hrpe, naročito u prvim danima kompostiranja. Potrebne su i tvari za pokrivanje komposta, zemlja, treset, slama. Bio-aktivatori su prirodne tvari koje stimuliraju dozrijevanje gnoja i komposta, a najboljima su se pokazali biološko-dinamički preparati. Kompost je potrebno napraviti u jednom postupku jer se jedino tako uistinu zagrije i započne svoju aktivnost. Mora postojati dovoljno materijala da ga počnemo graditi..

93. Mnogi eko vrtlari prakticiraju stalno zastiranje tla, tzv. malčiranje. Uglavnom se izvodi ostacima biljaka, lišćem, ostacima kosidbe, tresetom. Postoje dvije vrste zastirki, hranjiva, to je poluzreli kompost koji se na površini tla lagano raspada i pri tome oslobađa hraniva (odlična je pokošena kopriva) i zaštitna koja služi za sprečavanje gubitka vlage iz tla., te nicanja korova (materijal koji nije bogat hranivima, a dobro pokriva i prijanja uz tlo, slama, sijeno, papir).Obje zastirke potpomažu stvaranje humusa i mrvičaste strukture ispod svoje površine, te sprječavaju gubitak vlage iz tla, te nicanja korova. Tlo ispod prostirke treba povremeno kontrolirati, naročito nakon dužih kišnih razdoblja, kada je potrebno zastirku dignuti neko vrijeme, te tlo prorahliti.

Prof.dr. Marijan Sinčič, Slovenija Plodored Postoje mnoge mogućnosti organiziranja pravilne izmjene kultura u vrtu. Najjednostavniji se temelji na trogodišnjoj izmjeni kultura koje imaju različitu potrebu za hr anjivima:1. godina kulture koje traže jako puno hraniva;2. godina poboljšivači i izgrađivači plodnosti tla i 3. godina kulture koje imaju umjeren zahtjev za hranivima.. Poželjno je u plodored uključiti i biljke za zelenu gnojidbu, jednogodišnje aromatično i začinsko bilje, te cvjetnice. Za ovo je pogodan plodored koji se zasniva na četverogodišnjoj rotaciji tako da slično kao i biljka mora imati sve organe tj. Korijen, list, cvijet i plod., tako da se u njemu izmjenjuju biljke kod kojih je više naglašen  jedan od ovih dijelova.

94. U korjenaste kulture spadaju sve kulture koje se uzgajaju zbog korijena: cikla, mrkva, repa, rotkvica, celer. U skupinu lisnatih kultura spadaju biljke koje uzgajamo radi lišća: kupus, kelj, salata, blitva, špinat. U plodovito ubrajamo sve ono kod čega  je jestiv plod, odnosno sjeme. Cvjetnu skupinu sačinjava jednogodišnje cvijeće i artičoka, a izuzetak su cvjetača i krumpir, koji također spadaju u ovu skupinu. Ovakav plodored se odlikuje izuzetnom raznolikošću kultura, u njemu su  zastupljene biljke različitih porodica te s različitim zahtjevima u pogledu potreba za hranivima, radom, obradom itd. Eventualne praznine popunjavaju se uključivanjem međukultura, rano i kasno povrća. Upotrebljavaju se brzorastuće biljke koje nisu jako zahtjevne ni osjetljive, špinat, endivija, bob. Ili biljke za zelenu gnojidbu. Od svih uobičajenih pravila u eko -vrtu odstupa rajčica jer joj najviše godi ako se uzgaja na istom mjestu kroz više godina, te ne podnosi rotaciju niti miješanje s drugim biljkama. Obožava gnojidbu posve sirovim, neraspadnuti gnojem. Tajna združivanja biljaka; d obri i l oši s usjedi

Razlikujemo: Biljke koje izravno pomažu jedna drugoj sade se ili siju u neposrednoj blizini, korjenove izlučevine stimuliraju njihov rast, a najčešći primjer su pozitivni odnosi mrkve s graškom, salatom, lukom, blitvom; kupusnjača s krastavcem, graškom, celerom i blitvom; celer i luk. Biljke koje pomažu slijedećoj kulturi obogaćujući tlo: ovdje spadaju mahunarke i mnoge biljke koje se upotrebljavaju za zelenu gnojidbu antipatiju biljaka; neke ne podnose blizinu određenih drugih biljaka; jagode i kupus, grah i luk «pomoć malog omjera» izvjesne biljke bolje rastu ukoliko su okružene ili izmješane u vrlo malom omjeru s drugim biljkama. Većina aromatičnog bilja ima pozitivan učinak na mnoge kulture. Kopriva zasijana uz rubove većine biljaka djeluje stimulirajuće na njihov rast. Slično djeluje i grah oko celera i krastavaca, kamilica okolo luka, te hren oko krumpira. Ove biljke moraju biti prisutme u sasvim malim omjerima naspram glavne kulture., inače se ovaj učinak gubi. Biljke koje štite susjede od napada štetnika jer ih štetnici izbjegavaju zbog neugodnog mirisa, okusa, boje ili su pak njima upravo privučeni, te tako napadaju njih, a ne glavnu kultu ru. Poznati su mrkva i luk koji se zajednički brane od mrkvine i lukove mušice, salate i rotkvice, salata štiti od buhača Biljke koje odbijaju ostale životinje; ricinus posijan oko kuće odbija komarce, a razne vrste mlječika i svježe bazgove grančice odbi jaju glodare. Biljke koje smanjuju napad bolesti; sve vrste luka dobro djeluju protiv plijesni, pelin u ribizlu smanjuje napad rđe. Uljana repica, zasijana unutar nasada višegodišnjih kultura, voćnjak, vinograd, isparavanjem ulja iz svojih cvijetova, koje  je bogato sumporom, znatno smanjuje napad nekih bolesti voćaka i vinove loze. Gljive na svoju sluzavu površinu «lijepe» biljne bolesti. Sličnu sposobnost imaju i žabe i naročito ih je dobro koristiti u stakleničkoj i plasteničkoj proizvodnji. Biljke koje privlače ptice; to su grmolike biljke bogate plodovima i prikladne za savijanje gnijezda. Združivanje biljaka ima i nekoliko nepraktičnih strana: različite biljke mogu zahtijevati različitu gnojidbu, nepraktičnost pri radu, plodored itd.

95. REGULACIJA KOROVA Postoji maleni aparat za termičko, plinsko suzbijanje korova Kod većine kultura ju upotrebljavamo prije nicanja, a kod lukovičastih može i nakon nicanja. Upotrebljava se i tzv. Samohodajuća motika, brza je i precizna pri radu. Veliki izbor oruđa se može montirati na okvir. POLJSKO POVRĆE Neke vrste povrća pogodne su I za mehanizirani uzgoj na veliko: cikla, mrkva, bijeli kupus za kiseljenje. Popularan je uzgoj cikle, jer je izuzetno velika potražnja za ciklinim sokom dobivenim iz ekološki proizvedene cikle. Potrebna je cikla dobre kvalitete, koja ne sadrži puno nitrata, to je za proizvodnju visokokvalitetne cikle najbolje gnojiti prethodnu kulturu, dobar predusjev je krumpir, a za izravnu gnojidbu treba upotrebljavati samo posve sazrio gnoj. Cikl u je moguće uzgajati i kao naknadni usjev, poslije ranog krumpira. Lišće i pulpa koji preostanu nakon prerade cikle u sok, može se iskoristiti kao dodatak krmivu. Mrkva zbog svoje sočnosti, mogućnosti dugog skladištenja, te obilja A vitamina izuzetno tražena na eko tržištu. Najbolje uspijeva na srednje teškim dubokim tlima, koja sadrže dovoljno vapna. Moguće ju je uzgajati I kao naknadni usjev, poslije žitarica ili ranog krumpira. Izravna gnojidba znatno smanjuje njen kvalitet, bolje je gnojiti prethodnu kulturu. Izuzetak je gnojidba sazrelim konjskim gnojem. Mrkva izuzetno sporo niče stoga kontrola korova predstavlja najveći problem u njenom uzgoju. Neposredno prije nicanja plamenom je potrebno spaliti iznikle korove. Kada mrkva iznikne I dostigne visinu od nekoliko centimetara, treba upotrijebiti kultivatore na koje su namontirani štitnici da se ne bi oštetile mlade biljčice. Pozitivno reagira na primjenu biološko-dinamičkih preparata. Prvo prskanje preparatom «501» obavlja se nakon što je već nekoliko puta   primijenjen preparat «500», kada je nadzemni dio mrkve dostigao veličinu 10 -tak cm.. Prije nego oblikuje sklop unutar reda, poželjno je obaviti još nekoliko prskanja. To će povisiti količinu šećera u mrkvi, te pozitivno utjecati na aromu. Šest tjedana, te još jednom dva tjedna prije berbe, poželjno je opet primijeniti preparat 501, ali ne ujutro kao prethodnih prskanja, već kasno poslije podne. «Poljsko povrće», jednako kao i mahunarke, kukuruz, krumpir i razne vrste repa, nazivamo još i okopavinama. Uzgajaju se u širim razmacima i traže intenzivnu kultivaciju, okopavanje, uslijed čega dolazi do pojačane mineralizacije. Imaju visoke prinose po jedinici površine, a tlo ostavljaju nezakorovljenim. Intenzivno troše humus pa zahtjevaju snažniju gnojidbu i iziskuju više rada nego ostale kulture.

96. ZAŠTITA U ORGANSKOJ PROIZVODNJI UVOD

Uspješna poljoprivredna proizvodnja, a posebice organsko-biološka, zahtjeva puno rada, truda i vremena, ali i znanja. Da bi se dobio konačan produkt truda, proiz vod spreman za tržište, treba poznavati kompletnu tehnologiju, odnosno primijeniti pravilno sve agrotehničke mjere kako bi se ostvario zadovoljavajući urod za proizvođača, a time i ekonomski rezultat, dok za potrošača to znači -zadovoljstvo konzumirajući sl astan proizvod. U ekološkoj proizvodnji vrlo važna mjera u gore spominjanoj tehnologiji jeste i zaštita od bolesti i štetočinja u biljnoj proizvodnji, bilo to u voćarstvu, povrtlarstvu ili ratarskoj proizvodnji. Pri tomu treba imati na umu da obraniti biljku od raznih nametnika i bolesti nije nimalo lako, morajući paziti da se ne koriste zabranjena sredstava koja su suprotna ne samo zakonskim regulativama, nego i uvjerenjima o zdravoj prehrani i prirodnom načinu življenja, ne samo ljudi. Jer treba voditi računa i o svim živim bićima koja se nalaze u prirodi jer svaka životinja ima svoje mjesto i zadaću u životnom lancu, a priroda se brine o održavanju te ravnoteže. Organsko-biološka proizvodnja zato i teži svojim pravilima u proizvodnji održati tu ravnotežu i sačuvati biološku raznolikost. Uvođenjem kemijske industrije u poljoprivrednu proizvodnju kemijskih sredstva za suzbijanje insekata i bolesti, počela se narušavati ta prirodna ravnoteža jer ista sredstva ubila su ne samo štetne insekte nego i korisne, a povratka više nije bilo. Danas  je nemoguće vidjeti u vrtovima gdje se koriste takva sredsva korisne kukce i životinje, od sljepića, puževa, ježeva i drugih korisnih životinjica koje su održavale ravnotežu hraneći se drugim, za naše povrće štetnim insektima. Proces «vraćanja» prirodne ravnoteže nemoguć je ali smanjivanje dosadašnje štete moguće je prirodnim načinom uzgoja, odnosno poštivajući pravila organsko biološke proizvodnje. U zaštiti biljaka protiv štetnih insekata i bolesti bilo bi pogrešno smatrati samo primjenu zaštitnih sredstava sukladna Zakonima i Pravilnicima. Veliku i vrlo važnu ulogu imaju preventivne mjere, počevši odmah od planiranja plodoreda, izbora otpornih sorti i tako dalje. U ovoj brošuri biti će prikazan kraći sažetak svih neop hodnih mjera potrebitih da se kulturna biljka zaštiti od štetočinja i bolesti, i koji može poslužiti kao polazna osnova za uspješnu proizvodnju na organsko-biološki, ili ekološki način.

97. I

PREVENTIVNE MJERE 1. SJETVA OTPORNIH SORATA (HIBRIDA)

U ekološkoj proizvodnji preporuča se korištenje domaćih autohtonih sorti koje su najbolje prilagođene za dotično područje uzgoja. Pri izboru sorte (hibrida) vrlo važno je od šireg izbora prilikom kupovine na za to određenim mjestima, odabrati sortu koja je po svojim karakteristikama otporna na određene bolesti ili štetnike. Neke sorte su otpornije na štetočinje, neke na bolesti, dok su druge opet, osjetljive na napad istih. Primjerice, biljka koja ima više dlačica na lišću, imati će manje oštećenja od sitnih štetnika nego na biljkama koje na svom lišću nemaju toliko razvijene dlačice; ili razvojni stadij biljke ne poklapa se sa vremenom intenzivnog napada štetnika i na taj način biljka je prividno otporna. 2. PLODORED

Plodored ili izmjena usjeva vrlo je važna mjera u ekološkoj proizvodnji. Zakonskom regulativom određeno je da je zabranjena svaka ponovljena sjetva bilo koje  jednogodišnje biljke na istom mjestu i u idućoj godini. Dakle, monokultura je apsolutno zabranjena. Višestruki su razlozi za to, uslijed ponovljenog uzgoja dolazi do višestrukog razmnožavanja štetočinja, većeg napada bolesti te razvoja korova, i to ne samo iste kulture na istoj površini nego i iste grupe kulturnih biljaka. Primjerice, sjetva okopavine po okopavini utječe na pojavu većeg napada   naprijed spominjanih (soja nakon suncokreta, i td.). Jer, svaka štetočinja ima veće mogućnosti napada ukoliko iz godine u godinu ima povoljne uvjete razvoja. Kukuruzna zlatica brzo se širi tamo gdje se kukuruz godinama uzgaja u monokulturi, jer se hrani p eludom, svilom i lišćem kukuruza, dok u tlu prezimljuje. Ličinke oštećuju korijenje kukuruza i tako se ciklus ponavlja iz godine u godinu ukoliko je kukuruz u monokulturi. 3. SJEME I SADNI MATERIJAL

Vrlo je bitno koristiti deklarirani sadni materijal, odnosno paziti na zdravstveno stanje i ispravnost sjemenskog materijala. Većina vrlo opasnih štetnika i bolesti prenose se sadnim materijalom, ukoliko on nije deklariran, odnosno zdravstveno pregledan. Izvršenim aprobacijama tijekom vegetacijske sezone svaki sjemenski materijal dobiva dozvolu za korištenje u sjetvi iduće godine, a koje izdaje ovlašteni državni zavod. Na taj način osigurana je zdravstvena sigurnost da se pojedini štetnici i bolesti neće prenijeti sjemenom i sadnim materijalom. Primjerice, zaraženim sadnim materijalom može se unijeti bakterijska palež krušaka ( Erwinia amilovora), smrdljiva snijet (Tilletia tritici) i td. Primjera ima jako mnogo.

98. 4. IZBOR PODRUČJA Vrlo je važno znati karakteristike svakog područja u kojem najbolje usp ijevaju određene kulturne biljke. U klimatski nepovoljnim područjima usjevi i nasadi jače su ugroženi bolestima i štetočinjama. Primjerice, uzgoj suncokreta povoljniji je u istočnim područjima od zapadnih jer je tamo manja vlažnosti, odnosno godišnja količ ina oborina, a time i podložnost napadu bolestima. U Lici krumpir je najvažnija biljka za uzgoj u odnosu na Slavoniju gdje je velika mogućnost napada virusima. 5. PROSTORNA IZOLACIJA

Vrlo važna je i prostorna izolacija prilikom planiranja uzgoja usjeva. Blizina prošlogodišnjeg usjeva u odnosu na trenutni može uzrokovati, primjerice, kod uljane repice, razvoj velikog broja štetočinja. Isto tako, blizina lucerišta uz vinovu lozu ili šećernu repu, uzrokuje selidbu lucerkine pipe i oštećenja. U nekim slučajevi ma blizina šume pogoduje napadu nekih štetnika, npr. jabučnog cvjetara na voćnjake. U slučaju uzgoja pšenice, ukoliko se okolo uvratine posije uljana repica, žitni balac će biti na uljanoj repici, dok će na pšenici biti neznatan napad. 6. KOROVI–DOMAĆINI ŠTETNIKA Korovi su prijelazni domaćini za mnoge vrste štetočinja. To znači da štetočinje napadaju određene korovske biljke i hrane se njima, a potom prelaze na usjeve. Izjedajući korijenje (primjerice žičnjaci), ali i ostale dijelove stabljike, prave veli ke štete. U nedostatku korova u usjevu, štete su veće. To ne znači da treba usjev koji se uzgaja, ostaviti totalno zakorovljen. Ostavljanjem korova unutar reda, štetočinje se manje usredotoče na glavni usjev. Još jedan primjer, gdje korovi privlače neke le ptire štetnih sovica. Ti leptiri na zakorovljenim usjevima odlože mnogo više jaja nego na nezakorovljenim. Gusjenice koje izađu iz tih jaja, ako ih je doista mnogo, mogu znatno oštetiti takav usjev iako se hrane i korovima. Osobito velike štete nastat će k ad se, nakon što su korovi privukli leptire, korovi unište , jer će brojnim gusjenicama za hranu preostati samo kulturne biljke. 7. MJEŠOVITI USJEVI I NEPRIJATELJSKE BILJKE Već u plodoredu je naznačeno da je sjetva u monokulturi štetna. I nije bitna samo vremenska i prostorna izmjena kultura, nego je važno znati i dobrosusjedske odnose biljaka, tj. koja biljka podnosi pored sebe koju biljku, ili koja biljka dolazi nakon prethodne biljke. Svi ovi čimbenici utječu na napad štetočinja ili bolesti. Već je dugo vremena poznato da ukoliko se između redova mrkve sije luk ili češnjak, na taj način se odbija napad lukove ili češnjakove muhe, odnosno mrkvine muhe, jer toksini i jedne i druge biljke spriječavaju napad navedenih štetnih insekata. Isto tako sijanjem ljekovitog ili začinskog bilja u povrću, utječe se na spriječavanje određenih nametnika (dragoljub, neven, hren, lavanda, kadulja idr.). Heljda, lupina i facelija nepogodne su za repine nematode, biljke iz roda Taegetes utječu na djelovanje protiv nematoda jer korjenov sustav izlučuje politienil, tvar nematocidnog djelovanja. Postoje dobri i loši susjedi koji međusobnim sijanjem utječu na uspješnost proizvodnje.

99. II

AGROTEHNIČKE MJERE

1. OBRADA, SJETVA I NJEGA

U svakoj poljoprivrednoj proizvodnji, a posebice ekološkoj, pravilne i pravovremene agrotehničke mjere utječu na pojavu štetočinja i bolesti. Najvažnije je izvršiti radne operacije u optimalnim rokovima. Sjetva u optimalnom roku, u dobro pripremljeno tlo i na propisanu dubinu, omogućava brže nicanj e i razvoj biljaka. Tako se skraćuje kritično razdoblje razvoja u kojoj prijete najveće štete od štetočinja koji žive u tlu, konkurencije korova i td. Plitko zasijano sjeme lakši je plijen ptica i glodavaca, a duboko zasijano sjeme štetočinja koji žive u t lu. Gusta sjetva pšenice, izvan preporuke sklopa za namijenjenu sortu, uzrokuje pojavu pepelnice i drugih bolesti, osobito ako je vlažna i kišovita sezona. Rezidba voćnjaka i vinograda djeluje na pojavu nekih štetnika. Pri rezidbi najčešće se odstranjuju najizraženiji dijelovi biljaka, pa se tako smanjuje brojnost štetnika. Rezidba mijenja mikroklimu u nasadu, što utječe na pojavu uzročnika bolesti, ali i štetnika i njihovih prirodnih neprijatelja. U pregustim nasadima povoljniji su uvjeti za pojavu većine uzročnika bolesti, ali i štetočinja. 2. GNOJIDBA Treba paziti kod gnojidbe organskim gnojivima, najčešće stajskim gnojem, da on bude potpuno zreo jer u nezrelom stajskom gnoju nalaze se sjemenke mnogih korova koje su probavnim traktom dospjele u balegu, te nedovoljnim vremenom sazrijevanja stajskog gnoja iste nisu uništene. Korištenjem takovog nesazrelog gnoja vrši se i «sjetva korova». Primjena nezrelog stajskog gnoja pogoduje razvoju i pojavi rovaca i drugih štetočinja u tlu. također treba paziti i na količine dodanog dušika. Prekomjerno gnojenje može uzrokovati veću pojavu bolesti ili korova, kao i nematoda, crvenog pauka, lisnih uši i drugih štetočinja. 3. NAVODNJAVANJE Navodnjavanje štetno utiče na većinu štetnika, primjerice na crvenog pauka (Tetranychus urticae) na soji, kukuruzu i hmelju, na repinu pipu (Bothinoderes punctiventris), buhača (Chaetocnema tibialis), kukuruznu pipu i druge. Nasuprot tome, navodnjavanje može pogodovati nekim drugim vrstama, npr. kukuruznom moljcu, kukuruznoj zlatici, ali i biljnim bolestima i korovima. Iz svega navedenog treba navodnjavanju obraditi posebnu pozornost te primijeniti pravilne agrotehničke mjere i sve ostale pripreme kako do nepovoljnih utjecaja ne bi došlo. 4. ŽETVA I BERBA Pravilno i kvalitetno izvođenje žetve također utječe na pojavu brojnosti štetočinja i bolesti. Veće osipanje zrna na žetvenoj površini utječe na veću pojavu glodavaca i ptica, ali i ostalih štetnih insekata. Kasna žetva, primjerice, utječe na veći napad žitnih stjenica iduće godine, dok ranija žetva pšenice, dok je zrno još vlažno, utječe na napad većeg broja prilikom skladištena i čuvanja jer veća temperatura i vlaga zrna povoljno

100.

Kruškina uš

Povrtna muha

101. III

ZAŠTITA POVRĆA

Biti će rijeći o problemima bolesti te načinu borbe u povrtnim kulturama. 1. PREVENTIVNE MJERE Vrlo su bitne jer ćemo na taj način smanjiti direktno tretiranje s eko preparatima.

Preventivne mjere su:     

prekidanje razvojnoga ciklusa pojedinih štetnika s pravilnim plodoredom; izbor tolerantnih i otpornih sorata za određeno područje; mjere kvalitetne gnojidbe ubrzati će i ojačati razvoj biljke kako bi ju manje napadali štetnici; primjena sredstava za ojačavanje biljaka; sjetva kultura koje štite jedna drugu.

2. HIGIJENA NA IMANJU    

Nakon obrade tla strojeve bi trebalo prati te premazati alkoholom kako potencijale bolesti ne bi prenijeli na slijedeću kulturu. Biljne ostatke kompostirati pravilno. Sijati,saditi samo zdravo sjeme i presadnice.

3. PLODORED    

Osigurati najmanje 4 godišnji plodored. Plodored kod pojedinih vrsta kultura. Osigurati na imanju najmanje 25 % travnjaka, lucerišta ili djetelinsko travnih smjesa. Obavezno raditi zelenu gnojidbu između sjetve dvaju kultura (repica i dr regulacija nematoda).

4. PODRUČJE UZGOJA 

Saditi, sijati samo povrtnice koje uspijevaju na određenom lokalitetu uzevši u obzir vrstu tla te klimatske prilike (nakon analize tla). Na taj način smanjujemo potencijale bolesti.

5. SJETVA, SADNJA VRIJEME   

Tlo treba iti dovoljno toplo. Preuranjena ili zakašnjela sjetva ili sadnja dovodo do veće opasnosti od napada štetnika i bolesti. Obratiti pažnju na dovoljan razmak između biljaka kako bi mogao strujati zrak.

102. 5. IZBOR SORTE 

Odabrati sorte koje su rezistentne na bolesti i štetnike. Primjeri:  Kod salata uzeti sortu otpornu na trulež korijena, također izabrati otporne sorte na lisne i korijenove uši.  Kod krumpira obratiti pažnju na alternariu

6. RAZMAK IZMEĐU BILJAKA Bitno  je osigurati dovoljan razmak radi pravilnoga razvoja bilja. 7. NJEGA TLA I GNOJIDBA

Pretpostavka uspjeha u proizvodnji je dobro humozno tlo, kvalitetno održavanje tla sa travnjacima te zelenom gnojidbom, primjena kompostiranoga gnoja i zrele gnojnice su garancija za jake biljke i manji napad bolesti i štetnika. Pravilan odnos hranivih elemenata u gnojivu, ( naročito kalij) U slučaju prevelike količine dušika doći će do jačega napada primjerice botritisa te lisnih ušiju i puževa. 8. NAVODNJAVANJE    

Navodnjavanje ometa razvoj za povrće opasnoga tripsa te lisnih uši. Navodnjavanje ujutro ili navečer. Navodnjavanje kišenjem pospješuje razvoj gljivica. Nakon sjetve ili sadnje dovoljno vode moramo imati na raspolaganju.

9. OBRADA TLA I OKOPAVANJE    

Tlo poorati prije zime kako bi prezimljujuće oblike štetnika izložili hladnoći i tako uništili. Predsjetvenu pripremu tla dobro obaviti kako bi smanjili razvoj puževa. Rahliti i okopavati tlo kako bi spriječili razvoj potencijala bolesti i štetnika. Strojeve koristiti po potrebi i ukoliko je moguće koristiti lakše traktore kako ne bi tlo previše zbijali, staviti duple kotače.

10.MREŽE ZA ZAŠTITU Vrlo su djelotvorne protiv insekata te smanjuju oštećenja u slučaju jakih kiša i leda. Vrsta i promjer mreže ovisi od tipa štetnika.

103. Tablica 1:  Koji promjer protiv kojih insekata Promjer rupica

Insekt

<1 mm

Trips

1-1,6 mm 1,5 - 2

Mali insekti, mrkvina muha,lisne uši,buhač Veliki insekti, kupusna muha, lukova muha, Kupusni moljac, kupusna sovica,grahova muha

11.KRATKI OPIS NEKIH BOLESTI

Pjegavost lišća (ALTERNARIA, SEPTORIA)  Ako se pojavi rano kod mrkve jača su oštećenja lišća te je otežano njezino vađenje. Skladištenje mrkve također je otežano. Borba: Najmanje 4-6 godina mrkva ne smije doći na isto tlo. Koristiti zdrav kompost Izabrati na alternariju otporne sorte. Direktne mjere: pri suhom periodu bakar nije nužan, ali u slučaju vlažnoga perioda upotrijebiti bakar. U ranom napadu ove bolesti primjeniti bakar u količini od 800 grama/1 ha.U slučaju 20 mm oborina tretman s bakrom pon oviti.

Plamenjača (salata, luk) Pojavit će se kada je vlaga 98 - 100%, vlažni listovi, temperatura 10 - 12 stupnjeva.

Borba:       

Plodored najmanje 4 godine. Upotreba rezistentnih i tolerantnih sorata. Prozraka u polju, dovoljni razmaci biljka od biljke. saditi samo zdrave presadnice. Optimalno navodnjavanje u rano jutro. Primjena sredstava za jačanje biljaka ( kameno brašno, biodinamički preparati.). zaorati biljne ostatke.

Mjere kod salate   

Sijati, saditi rezistentne sorte. Po 1 metru kvadratnom 8 - 10 biljaka. Berbu obaviti na vrijeme.

Mjere kod luka     

104.

Primijeniti manju količinu dušika, te osigurati dosta kalija. Sijati sorte koje su otporne na plamenjaču. Proljetni luk ne saditi pokraj zimskoga luka. Birati položaje tla gdje struji vjetar te se tlo brzo suši. Najbolje je luk sijati na međuredni razmak 50 cm i praviti trorede.

Kod luka nema konkretnih zaštitnih sredstava. Lisne uši

Slijede: Zelena lisna uš na salati, kupusna pepeljasta uš, zelena uš na krumpiru, breskvina uš (više sojeva, napada više kultura), crna grahova uš (napada više kultura). Lisne uši prenose viruse i prljaju biljku, sišu sokove i oštećuju biljku. Razvoj lisnih uši pospješuje toplo, vlažno vrijeme, jak intenzitet fotosinteze, prejaka gnojidba s dušikom. Napad lisnih uši smanjuju visoke temperature, suho vrijeme, korisni insekti koji jedu uši kao uholaže. Borba:     

Saditi presadnice koje nemaju l. ušiju Pravilno navodnjavanje i redovito okopavanje kultura. Postaviti u polje korisne organizme kao uholaže ili bubamare koje će u ništavati lisne uši. Koristiti rezistentne sorte na koje lisne uši manje napadaju. Direktne mjere borbe. Pratiti njihov razvoj i količinu pa tek onda primijeniti zaštitu.

Sredstva za zaštitu su:  Kalijev sapun, Pyrethrum, Rotenon, kvasija. U pravilu s ovim insekticidima ćemo lisne uši suzbiti, ali ne uvijek. Ukoliko sredstvo upotrijebimo ranije time će i njegov učinak biti veći. Sredstvo treba biti nanešeno na obije strane lista.  Korisne insekte primjenjivati u plastenicima. Kupusni moljac, kupusna sovica Kupusna sovica: prezimljuje u tlu. Najveće štete pravi u kolovozu i rujnu i to 2 generacija.   Toplo i suho vrijeme pospješuje napad ovoga štetnika.   Hladno, vjetrovito i vlažno vrijeme ometa razvoj ovoga štetnika  Prvo jedu lišće, kasnije gornji dio korijena te donji dio korijena. 

Kupusni moljac :  

105.

prvo jede srcolike listove a kasnije i osnovne listove. Suho i toplo vrijeme pospješuje razvoj ovoga štetnika.

Borba: Plodored najmanje 4 godine.   Kvalitetna obrada tla, oranje prije zime.  Mreže promjera od 1,5-2 mm. 

Direktne mjere borbe proti v ovoga št etnika:     



Insekticidi u eko proizvodnji koji su na raspolaganju djelotvorni su samo na mlade larve pa zbog toga moramo vršiti stalnu kontrolu. Važno je uništiti prvu generaciju. Primijeniti preparate na bazi Bacilus Thuringienzis, ovisno o larvi, sovici. Pyrethrum i rotenon preparati mogu se primijeniti, ali mogu biti nedovoljni za štetnika. Bakterijski preparati protiv larvi učinkoviti su dok one jedu sa gornje strane (prskati navečer):  1% dodatak šećera pospješiti će da larve više jedu i tada će učinkovitost sredstva biti veća.  Za tretiranje upotrijebiti veću količinu vode kako bi pokrivenost biljke sa sredstvom bila bolja. Možemo ih uništavati i s prirodnim nematodama kao Steinernema Carpopasae., ali samo na malim parcelama i plastenicima jer je ova mjera skupa.

Buhač     

Štete pravi odrasli insekat Larve štete prave samo na salati i radiću. Odrasli imago prezimljuje na kruciferama te u proljeće izlazi van. Oštećuje lišće mladih biljaka, Najveće štete prav i u svibnju. Suho vrijeme pospješuje napad buhača.

Borba: Brzi rast biljke smanjiti će napad ovoga štetnika.   Direktne mjere borbe protiv ovoga štetnika: Pyrethrum preparat zajedno sa kalijevim sapunom ili rotenon. 

106. Mrkvina muha

Osim mrkve napada i celer Razvoj muhe:  

Prezimljuje u tlu Prva generacija leže  jaja u svibnju,lipnju.   Druga opasna generacija leže jaja u kolovozu i rujnu. Od leženja jaja pa do vremena kada radi štete prođe 4 tjedna.  Treća generacija je moguća u listopadu.   Odrasli i larve najveće štete prave po toplom i suhom vremenu.  Larve mogu štete raditi i u skladištu. Borba:   

 

Izabrati položaje gdje je strujanje vjetra dobro. Plodored najmanje 4 godine. Sjetvu mrkve obaviti u 3 ili početkom 4 mjeseca ili kasniju sadnju sredina 6 početak 7 mjeseca. Sadnjom u ovim terminima izbjeći ćemo napad 2 generacije na mrkvu, moguć je samo jedan napad. Prekrivanje sa zaštitnim mrežama promjera 1 mm. Direktne mjere borbe nema.

Kupusna muha  

Ima 3-5 generacija godišnje Najači napad je u 6 i 7 mjesec u.

Borba: Izabrati prozračne i suhe parcele.   Prekrivanje mladih biljaka sa mrežama promjera 1,4 mm.  Izbjegavati sadnju krajem 6 početkom 7 mjeseca  Na područjima gdje je jaki napad kupusne muhe izbjegavati sadnju crvenoga kupusa, cvjetaće i brokule.  Tražiti sorte koje su otporne na mrkvinu muhu. 

Direktna borba: 

Mlade larve koje jedu lišće suzbijati u drugoj polovici svibnja sa sredstvom pyrethrum.

107. Trips

Važni varijeteti tripsa su:   

Lukov trips; Graškov trips; Poljski trips

Kolonije tripsa se stvaraju u središnjem djelu biljke na donjoj strani lista:            

Toplo i suho vrijeme pospješuje razvoj tripsa. Prezimljuje na biljnim ostacima korijenu luka.Odrasli trips prezimljuje u zemlji ( graškov trips) Određene parazitske bolesti i priroda reguliraju tr ips. Borba: Što širi plodored, Duboko oranje prije zime. Polja koja su prozračna. Od prethodnih polja na kojima je trips bio prisutan napraviti što veće rastojanje. Umjereno navodnjavati kultura. Mješanjem kultura kao što su celer i luk smanjiti ćemo napad  tripsa. Svjetle i plave folije također smanjuju napad tripsa. Ranijom sjetvom, sadnjom smanjiti ćemo napad tripsa. Primjena prirodnih neprijatelja kao što su zlatooke, grabežljive grinje. Direktne mjere borbe protiv tripsa: Za slabiji napad tripsa biti će  dovoljna kiša. Tripsa možemi isprati sa jačim pritiskom prskalicama sa vodom. Pri jačem napadu primijeniti insekticid pyrethrum ili rotenon.

Direktne mjere borbe: Moramo ih imati u vidu. Prije početka proizvodne godine moramo osigurati dozvoljene ekološke preparate ukoliko želimo osigurati proizvodnju.

DOTT. Michele Marrano, Italija

108. 12. Upotreba dozvoljenih prirodnih zaštitnih sredstava Oni djeluju kao kontaktne , sistemične te komponente za jedenje. Njihovo djelovanje može biti jako sredn je ili slabije što će ovisiti od razvojnog stadija insekata, gljivičnih oboljenja, te od vremenskih prilika na terenu. Učinkovitost ekoloških preparata je nešto slabija negoli kod konvencionalnih preparata, ali ukoliko ih upotrebljavamo pravoremeno tada je učinkovitost odlična. Biljni insekticidi na bazi PIRETHRUMA ili ROTENONA su vrlo djelotvorni. Insekticidi sa visokim djelovanjem su vrlo specifični, djeluju na pojedine insekte i u određenim uvjetima to su bakteijski preparate ( bt preparati ). Bakteri jski preparati su u ekološkoj zaštiti prisutni četrdesetak godina, dobro su ispitani i dokazano učinkoviti na veliki broj štetnika. 13. PRIMJENA BAKTERIJSKIH PREPARATA 

  



Bakterijski preparati nisu štetni za biljke, dobro uništevaju larve insekata koje  jedu lišće. Učinkovitost tih preparata ovisi od starosti larvi insekata. Najveći učinak sredstva je na mladu larvu. Larve jedu najviše kada je temperatura 15 do 20 stupnjeva, pri ovom temperaturi  je i najveća učinkovitost bt preparata. Bakterijski preparat upotrebljavamo pri vlažno toplom vremenu ( temperature 1512 stupnja) Djelovanje preparata je pri dobrom vremenu oko 10 dana. Pri jako toplo-vlažnom vremenu oko 5-6 dana. Nakon ovih 10 dana u slučaju pojave larvi insekata zaštitu trebamo ponovit. Bt sredstva u bocama možmo čuvati 2 -3 godine.

Preporuka za primjenu: 

  

Za larve insekata kupusnoga moljca i kupusnih sovica: po 1 ha trebamo upotrijebiti 900 grama bt-preparata sa 600 litara vode. Uz ovo radi boljega apetita insekata i prijanjanja za biljku trebamo u prskalicu dodati 1 kg rastopljenoga šećera. Najbolje je bt preparate primijeniti u 1 i 2 stadiju larvi. Bt preparate je najbolje upotrijebiti po oblačnom vremenu, kada temperature nisu visoke.najbolje ljeti kasno navečer ili rano ujutro Razmak između 2 prskanja treba biti oko 7 dana.

Primjena Pyrethrum i Rotenona 

Rade se iz biljaka, kao chrysantemum cinerarifolium i derris eliptica.

Upotreba:  

Oba sredstva su kontaktni otrovi, prodiru u tijelo insekta i djeluju kao nervni otrovi. Pyrethrum i rotenon su otrovni za sve insekte, pa i korisne.

   

109. Kada ih upotrijebiti: U što je moguće ranijem stadiju insekata. Pyrethrum i rotenon možemo kombinirati zajedno sa kalijevim sapunima. Na taj način pojačavamo n jihovo djelivanje. Upotrebljavati ih po oblačnom i ne jako toplom vremenu. Period između 2 tretiranja iznosi 7 dana.

Primjena kalijevog sapuna

Upotreba: Učinkovit je kod lisnih ušiju  Zbog opasnosti od oštećenja listova primjenjivati ga po oblačnom vrem enu u  jutro ili navečer   Upotrijebiti ga 2-3 puta u razmacima od 5 dana Bakar 

 

Djelotvoran protiv mnogih bolesti ( gljivice, bakterije ). Upotrebljavamo ga direktno po biljkama.  Bakar je teški metal koji prodire u tlo i oštećuje organizme u tlu.  Bakar pri vruće/vlažnom vremenu malo usporava rast biljaka.  Upotrebljavati ga samo u slučaju potrebe ( ne pretjerivati)  Godišnje po 1 ha možemo upotrijebiti 2 - 3 kg čistoga bakra ( pitati savj službu koji preparat)   Dopuštene formulacije bakra u eko poljoprivredi su: Bakreni hidroksid, oksiklorid, oksisulfat.  Bakar je vrlo djelotvoran kod Phytoftore infestans (trulež krumpira) te flekavosti listova kod celera.  Jedna primjena kod mladih biljaka protiv septorije je dovoljna.  Kod primjene u polju obratiti pažnju  na koncetraciju koju primjenjujemo.  Za septoriju i fitoftoru na krumpiru trebamo potrijebiti 700-800 grama čistoga bakra po 1 hektaru.  Prilikom izbora sorte krumpira trebamo tražiti sorte koje su otpornije na fitoftoru.  Bakar je djelomično učinkovit na flekavost l istova kod mrkve i drugih kultura  Kod pepelnice krastavaca je srednje učinkovit.  Pri jakom napadu bakterioza kada je vlažno ljeto, trebamo upotrijebiti bakar kako bi napad spriječili. Tablica 2:  Djelovanje pojedinih varijeteta bacilus thurigienzis bakterijskih preparata na tipove insekata Varij etet bakterije Ime sredstva Djeluje na insekte (proizvođač) Bacilus thurig ienzis Kupusni moljac, kupusna Var, aizawai Turex ( Nov artis) sovica Var. israelienzis Solbac ( andermat ) Klijanci Baturad( herbos Sisak) Kupusna sovica Delfin( Novartis, Var. kurstaki Kupusni moljac Andermat) Lukova muha Dipel ( Sigfrid ) Krumpirova zlatica (krumpir, Var. tenebrions Novodor patlidžan)

110. Tablica 3:  Dozvoljeni preparati za zaštitu bilja Grupa Aktivna tvar

Insekticidi od biljnih ekstrakata

Rotenon Kvasija Pyrethrin Bacillus thurigienzis

Mikroorganizmi

Prirodne nematode Inskticidi i akaricidi

Beauveria bassiana

Kukuruzova zlatica (diabrotica)

Coniothirium minitans

Sklerocinija na salati endiviji

Steinernema carpocapsae Phazmarhaditis hermaphrodita Sumpor, Kalijev sapun Bakar

Mineralni fungicidi Sumpor Biljni fungicidi Mehanička zaštita

Za upotrebu protiv Pauci, lisne uši, trips, krumpirova zlatica; Lisne uši,trips; Lisne uši Kupusni moljac,sovica,krumpirova zlat.

Lecitin Mineralna ulja Mreže Posude za puževe

Sovice, rovci Puževi, Pauci Pauci, lisne uši, Trulež, cerkospora, alternaria, septoria, bakterioze, pepelnica plamenjača Plamenjača Plamenjača Kupusna muha, mrkvina muha,lisne uši, buhači, kupus na muha

14. ZAŠTITA POJEDINIH RATARSKIH KULTURA

Kada su ratarske kultre u pitanju prvenstveno trebamo primijeniti sve preventivne mjere koje su:  Zdravo tlo–kvalitetna obrada  Smanjiti zbijanje tla (upotreba udvojenih kotača na traktoru)  Zaorati stajski gnoj  Ne ostavljati tlo bez pokrova (radi ispiranja tla)  Harmonična opskrba hranivima (dobar omjer dušika fosfora i kalija te mikroelemenata).  Umjerena gnojidba dušikom  Sjetva tolerantnih i rezistentnih sorata  Plodored (4-6 godišnji)  Pravovremena obrada tla  Sjetva (odabrati pravi rok sjetve)  Mješavina kultura  Podsijavanje (primjerice bijela djetelina u kukuruz)  Obratiti pažnju na susjedne parcele

  

 

111. Kod strnih žitarica (najčešće zobi a i dru gih), ukoliko se pojavi primjerice žitni balac, uspiješno ga možemo suzbiti sa vapnom . Kod uljane repice kao insekticid možemo upotrijebiti Bakterijski preparat (bacilus thurigiensis) Kod bundeva u slučaju pepelnice primijeniti ćemo sumporni preparat, dok u slučaju napada plamenjače bakreni preparat, pa tek onda prići konkretnim mjerama. Kod kukuruza u slučaju pojave kukuruzne zlatice možemo upotrijebiti parazitoid trihogramma. Kod krumpira protiv truleži krumpira upotrijebiti ćemo fungicid bakar, dok prot iv krumpirove zlatice Bacilus thuringienzis var. Tenebrions, sredstvo Novodor.

112. IV

ZAŠTITA VOĆA

NEKE VOĆNE VRSTE U zaštiti voća biti će opisane neke bolesti, štetnici voćnih vrsta te konkretan program zaštite voća tijekom cijele godine kako ne bi u proizvodnoj godini doživjeli loš rezultat. Preporučeni program zaštite obavezno primijeniti.

1. ZAŠTITA JABUKE Jabuka je izrazito osjetljiva voćna vrsta na bolesti i štetnike pa na zaštitu trebamo obratiti vrlo veliku pažnju. U ekološkoj proizvodnji moramo primijeniti sve mjere zaštite kako bi sačuvali plod. Tehničke mjere borbe su:

Izbor mjesta sadnje ( tlo ).  Izbor sorte, odlike. Trebamo izabirati sorte koje su otpornije na bolesti i štetnike.  Moramo obratiti pažnju da gnoj koji upotrebljavamo bude zdrav. Stajski gnoj ukoliko koristimo treba ga prethodno kompostirati, jer na taj način u njemu uništimo potencijale bolesti i štetnika.Ne koristiti svježi stajski gnoj.   Održavanje nasada kao rezidba i ostale mjere obrade tla. Rezidba u eko proizvodnji mora biti nešto rahlija negoli u konvencionalnoj kako bi omogućili bolje strujanje zraka i na taj način smajili napad bolesti. Visina stabla također treba biti nešto viša negoli kod nasada u konvenc. proizvodnji.( primjerice M9 stablo treba biti od 80 do 90 cm. Nasad mora biti uvijek uredan i čist). 

Biološke mjere borbe su:  

Primjena korisnih organizama kao uholaže i buba mare protiv lisnih ušiju i dr. Razni mikroorganizmi. Biotehničke mjere kao što je primjena različitih feromona u nasadu naročito pro tiv insekata.

Fizikalne mjere borbe su: 

Mehaničko odstranjivanje bolesnih djelova biljke kao rezanje grančica koje su zaražene pepelnicom ili nekom drugom bolesti, kidanje trulih i zaraženih plodova i dr.Koliko nam je god moguće trebamo primjenjivati mehaničke mjere. Voćnjak moramo stalno obilaziti kako bi primjetili sve promjene u njemi te mogli odmah djelovati ukoliko je to potrebno.

Kemijske mjere borbe su: 

primjena kemijskih dozvoljenih zaštitnih sredstava u zaštiti voća te primjena bioloških zaštitnih sredstava u zaštiti jabuke.

113. Najbitn ije bolesti i štetnici Prepoznavanje , štete koje čine, način borbe Krastavost (FUZIKLADIJ) Fuzikladij se prepoznaje po smeđe -crnim mrljama po listu i plodovima. Na plodu mrlje izgledaju kao kraste koje s e pri jačem napadu bolesti, raspuknu.   Ukoliko nam se krastavost pojavi rano u proljeće teško ćemo ju kasnije korigirati.  Ovu bolest pospješuju: jak napad fuzikladije u prethodnoj godini   Ukoliko je dugotrajna vlaga i toplo vrijeme (napad kreće od 5 stupnjeva) tada će napad biti jači. Zaštita protiv fuzikladija mora biti prije infekcionoga perioda. Fuzikladij smanjuje mogućnost čuvanja plodova, a tolerira se da ga na plodu kod prve klase smije biti najviše 1 cm kvadratni. Za čuvanje fuzikladij ne smije biti raspuknut. 

 

Preventivne mjere: 









  

izbjegavati sadnju sorti osjetljivih na krastavost kao primjerice Zlatni delišes, Gloster i dr. Omogućiti u voćnjaku strujanje zraka nešto rahlijom rezidbom. Reducirati spore zimi tako da lišće ogulimo sa grana i zaostale za ražene plodove pokupimo. Borba protiv ove bolesti.  Opasnost od fuzikladija postoji prije kretanja vegetacije pa sve do svibnja. Pri jako vlažnom vremenu zaštitu protiv krastavosti obavljati svakih 7 dana. Nakon jakih oborina zaštitu moramo ponoviti. Pri suhom vremenu zaštite mogu biti rijeđe. Za zaštitu protiv ove bolesti koristimo čisti sumpor i bakar. Za zimsko tretiranje od početka vegetacije pa sve do početka otvaranja pupova koristimo kombinaciju sumpora u prahu 10 do 12 kg, bakra u koncetraciji od 0,2 do 1 %. Kada se pup otvori (pojava ružičastog pupa) za zaštitu pri toplom i suhom vremenu koristimo sumpor u količini od 5 do 8 kg, a bakar u koncetraciji 0,1%.  Ako je vrijeme vlažno i hladno sumpor koristimo u istoj količini a bakar može biti veće konce tracije do 0,5%. U periodu od crvenoga pupa pa sve do opadanja latica i zametanja plodova za zaštitu protiv fuzikladija možemo jedino koristiti sumpor u količini 5 do 8 kg. U ovom periodu NIKAKO ne smijemo koristiti bakar. U periodu oblikovanja plodova za zaštitu možemo koristiti sumpor 4 - 8 kg/ha i bakar samo ako je vrijeme hladnije 0,1% koncetracija. Kada su plodovi veličine oraha za zaštitu više ne smijemo koristiti bakar već samo sumpor u količini od 2 do 6 kg. Od bakrenih preparata možemo koristiti Champion tekući, kocide-DF, Bordoška

114. Pepelnica (PODOSPHAERA LEUTOTRICHA)

Pepelnica napada list, plod, mladicei cvjetove. Prepoznajemo ju po tome što su površinski djelovi pokriveni pepeljastom prevlakom. Cvjetovi napadnuti pepelnicom ne oplode se.  Na pepelnicu su osjetljive sorte kod kojih je mutant bio Jonatan (primjerice Idared).  U toplijim i suhim godinama  jači je napad pepelnice.  Pepelnica prezimljuje na oštećenim pupovima i grančicama. U proljeće se počinje širiti a najveći napad možemo očekivati pred kraj travnja.  Jaki napad, primjerice, fuzikladija pospješuje i napad pepelnice.   Preventivne mjere: Izbjegavati sorte osjetljive na ovu bolest i druge mjere navedene već kod fuzikladija.  Pošto ju je u voćnjaku lako prepoznati bitno je da grančice koje su zaražene pepelnicom odmah odstranimo, pokupimo u vreće i zapalimo. Ovu mjeru moramo provoditi tijekom cijele vegetacije.  Zaštita od pepelnice se vrši tijekom cijeloga vegetacijskoga perioda. Počinjemo sa zimskom zaštitom pa sve dok plodovi ne sazriju.  U ekološkoj polj. pepelnicu možemo uspješno suzbijati sa sredstvima na bazi bakra i sumpora. Bakar možemo koristiti samo u određenom periodu (kao kod fuzikladija) dok sumpor možemo koristiti tijekom cijeloga vegetacionoga perioda u koncetracijama prema uputstvu na sredstvu. Od sumpornih sredstava najbolje  je koristiti čisti sumpor u prahu ili Thiovit.  Usijavanjem uljane repice u voćnjak smanjiti ćemo napad od pepelnice (i do 50%). 

Trulež plodova (MONILIJA)     

Kod monilije cvjetovi, grančice i plodovi dobiju smeđu boju osuše se i uginu. Monilija nije opasna bolest. Prezimljuje u zaraženim plodovima Na moniliju su osjetljive sorte: Coh Orange, Elstar, James Grieve . Osnovna mjera zaštite je da oštećene plodove i grančice moramo stalno rezanjem odstranjivati, jer drugih preparata u eko poljoprivredi nemamo.

115. Staklavost Manifestira se formiranjem unutar ploda smeđe ograničene nakupine stanica, gorkastoga okusa. Češće se javljaju na većim plodovima.  Na staklavost su osijetljive sorte: Cox Orange, Gloster, Boskop, Jonagold, James Grieve.   Ako imamo manjak kalija i kalcija tada se staklavost češće javlja.   Ukoliko je vlažan kolovoz i velike razlike u temperaturama tada možemo očekivati veću staklavost plodova.  Na mladim stablima staklavost je veća negoli na velikim. 

Preventivne mjere:     

Osigurati dovoljnu količinu kalcija u gornjem sloju tla. U tlu ne smije biti previše kalija. S mladih nasada jako krupne plodove ne bi trebalo skladištiti. Osigurati provjetravanje u skladištu. Staklavost možemo umanjiti ako napravimo dva do tri prskanja voća s kamenim brašnom (Eko-Rast).

Flekavost plodova Ima mutne tamne fleke točkastoga oblika koje se teško ostranjuju sa ploda.  Ovu bolest pospješuje hladno vrijeme u svibnju i lipnju te u kolovozu i rujnu.  Ne skladištiti plodove oštećene od ove bolesti.  Pranje plodova prije skladištenja. Preventiva: 

 

Dobra prozračnost i osvjetljenost u nasadu. Tretiranja protiv ove bolesti obavljamo sa sumporom.

Lisne uši

Imamo ih mnogo vrsta pa ih možemo očekivati u svak oj godini u manjem ili većem opsegu . Zaštita protiv lisnih ušiju je nužna. Brzo se razmnožavaju i u jednoj godini daju više generacija. One su opasne jer sišu sokove iz listova te prenose druge bolesti.   Protiv lisnih ušiju možemo koristiti veliki broj prirodnih neprijatelja kao što su: mravi, mrežokrilke, buba mare i 



116. Lisne uši možemo suzbijati sa sredstvima dozvoljenim u eko poljoprivredi kao što su: kalijev sapun, ulja, Neem-Azal-T/S ,ulje uljane repice, prirodni pirethrum na bazi buhača, Pirethrum-FS, Rotenon, alkohol.

Jabučna pepeljasta uš  

  

Sivo smeđe do roza boje , u kasnijem stadiju pokrivena bijelim prahom. Naseli se na donjoj strani listova pri čemu se listovi ufrču, deformiraju se grančice i spriječava normalan rast i razvoj plodova (plodovi ostanu vrlo sitni i smežuraju se). Ovo je najopasnija lisna uš u voćnjaku. Prezimljava na stablu u obliku jaja. U proljeće se aktivira već prije cvatnje. Kada su listovi jako ufrkani jaki je napad ušiju. Tada ih je teško suzbiti s bio preparatima Zaštitu je potrebno obaviti prije jakoga napada.

Preventiva:  Uzgajati otporne sorte jabuka kao primjerice Florinu i Liberti.  Uholaže i bubamare koristiti za suzbijanje.  Zaštitu početi obavljati prije cvatnje ukoliko ih ima sa Neem Azal -T/S. Za vrijeme cvatnje ne obavljati zaštitu. Poslije cvatnje, ako se ufrču listovi, zaštitu možemo obaviti sa kalijevim sapunom, Pirethrum FS i dr.  Ukoliko su temperature iznad 15 stupnjeva najbolje je ići sa Pirethrumom i to u večernjim satima.  Ukoliko primjenjujemo sapun (kalijev sapun ili dr.) ili uljne preparate kao repičino ulje najbolje ih je mješati s kišnicom. Tada smijemo prskati u svakom vremenu  jedino NE kada je voćka u cvatnji.  Jednom riječju sredstva koja možemo koristiti su: Neem, Pirethrum, sapunica 2 3% i alkohol 4%. Zelena uš       

Ima zeleno tijelo noge tamne. Napada početkom svibnja i to prvenstveno mlade grančice (naseli se na njima) Oštećenja nanosi samo u slučaju jakoga napada. Oštećenja na plodu nanosi tako da se na njezine izlučevine nasele gljive te na plodovima nastanu tamne fleke koje se mogu oprati. Češće se pojavljuje na stablima bujnoga rasta koja su jako pognojena te koja  jako tjeraju mladice. Bubamara i uholaže ju dobro reguliraju. Najbolje ju uništimo sa Neem Azal-T/S uljem i sa Pirethrum FS ili sa kalijevim sapunom.

117. Krvava uš      

Sama riječ kaže da je ona boje krvi. Kreće u svibnju na starim djelovima drveta. Pojavljuje se u velikim grupama. Jaki napad iz godine u godinu smanjuje vijek stablu. Oštećuje drvo i pospješuje rast velikoga broja grančica što nije poželjno. Suzbijamo ju s prirodnim neprijateljima gore spomenutim. Sredstva za suzbijanje su ista kao i kod zelene uši.

Osim gore navedenih imamo i druge sojeve lisnih ušiju ali one ne prave značajne štete na jabuci pa ih neću navoditi.

Jabučni savijač     

Odrasla gusjenica je svjetlo crvenkaste boje s tamnom glavom. Naraste do dva cm. Od lipnja do kolovoza vidljive su na plodu spiralne rupe pri čemu je rupa probušena do koštice gdje gusjenica odsjedne. Savijač je jedan od najčešćih štetn ika na jabukama. Leti i odlaže jaja od svibnja do kolovoza prva generacija, a do rujna druga generacija pa sve do tada na savijača moramo paziiti. Dobro je postaviti feromone za lokalnu borbu, oni nam ujedno služe za kontrolu.  Ako savijača nema ne moramo raditi zaštitu.

Zaštita: Savijača moramo početi pratiti od svibnja sa odgovarajućim feromonima tako da ih postavimo na jedno do dva mjesta na jednom hektaru. Oštećenja možemo očekivati ako po jednom feromonu u toku tjedna nađemo 5 do 15 leptira.   Ukoliko smo našli 5 do 15 leptira tada moramo početi sa zaštitama. Za zaštitu trebamo upotrijebiti Granuloze virus preparat a jedno od dobro provjerenih sredstava je «Madex», kojeg možemo nabaviti u Austriji ili Njemačkoj a uskoro i kod nas. Ukoliko ne možemo nabaviti sredstvo «Madex» tada možemo upotrijebiti sredstvo «Capex». Napomena: «Madeks» primjenjujemo u količini od oko 100 ml/ha plus 5 kg otopljenoga šećera za bolje prijanjanje.   Ako se savijač pojavljuje «Madex» trebamo upotrebljavati svakih 14 dana. Od sr edstava možemo još primijeniti i Carpovirusine u količini 1,5 l/ha.

Savijač (OPEROPHTERA BRUMATA)   

Pojavljuje se pri otvaranju pupa (crveni pup). Pravi velike štete na pupovima listićima i cvjetu. Jako je rasprostranjen. Slabije cvjetove jako oštećuje. Od kraja listopada do prosinca ženka leptir odlaže jaja na vrhu stabla. Kontrola prije otvaranja cvijeta pa sve dok traje cvatnja. Ako nađemo 10 do 14 gusjenica na 100 cvjetova tada moramo obaviti zaštitu. Dok su gusjenice mlade za zaštitu možemo upotrijebiti sredstvo na bazi bakterije Bacilus thurigienzis-var.



118. zove «Baturad», te sredstva koja možemo nabaviti u inozemstvu kao što su: Delfin, Dipel, Thuricide, Bactospeine i dr. Prilikom primjene ovih sredstava temperatura mora biti iznad 12 stupnjeva te NE SMIJE biti vruće i sunčano vrijeme.

Jabučna osica  Redovito ju nalazimo u nasadima. Veličine je 6 do 7 mm. Leti između jabučnih cvjetova krajem travnja i početkom svibnja. Jaja odlaže u čaški cvjeta. Nakon 7 do 18 dana izlegu se ličinke koje izbuše duge i uske prolaze ispod kožice plodova. Ovi prolazi kasnije oplutave što se može vidjeti kada je plod zreo. Kasnije se gusjenice ubuše u male plodove koji otpadnu. Jedna gusjenica može uništiti 2 do 4 ploda. Kada plodovi otpadnu tada se gusjenice uvuku u zemlju gdje prezime a u proljeće počinju djelovati.  Opasnost od napada osice je velika ukoliko nam je nasad blizu šume. Zaštita:  Suzbijanje vršimo ukoliko se prekorači prag štetnosti a on se određuje tako da u nasad postavimo «bijele ljepljive ploče» koje su veličine 35x25 cm. Ukoliko se na ploču ulovi više od 25-40 osica tada je prag prekoračen i moramo osicu suzbijati. Termin suzbijanja osice je obično kada opadne 85% latica sa  cvjeta.  U zaštiti se pokazao dobar preparat «kvassan». Koristi ga se 3 do 4 kg/ha, a obično ga u jednoj vegetaciji moramo primijeniti jedan do dva puta. Od sredstava možemo upotrijebiti i Neem ulje te Azodiraktin. Cvjetožder (TROPINOTA HILTA)  Larva cvjetojeda je bijela do žuta, bez nogu, crne glave.  Nakon cvatnje prepoznatljivi su smeđi cvjetovi koji su opali.  Pri jakom napadu oštete veliki broj cvjetova te drastično smanje urod.  Prezimljava kao odrasla životinja i počinje djelovati već od faze pupa. Jaja  odlaže na pupovima pri temperaturama većim od 12 stupnjeva.  Kontrola prije cvatnje trešnjom grane. Ukoliko pri trešnji 100 grana nađemo 40 insekata tada moramo obavljati zaštitu.  Zaštitu možemo obaviti sa Pirethrumom FS, s Piretrumom na bazi prirodnoga Buhača, s «Novodor FC» (Bacilus Thurigienzis)

Crveni vočni pauk čest štetnik na jabuci i ostalom voću gdje uzrokuje velike štete.  Jako oštećuje listove na čijoj se gornjoj strani vide bijelkaste pjegice te lišće poprimi žutu do ljubičasto smeđu boju, uvi je se posmeđi i otpadne. Smanji se fotosinteza te i urod jabuka.   Pauci su vrlo mali pa ih moramo vrlo pozorno tražiti (povećala). Odrasli pauk je crvenkaste boje i jajolikoga oblika. I ličinke i odrasli štete čine isisavanjem soka iz lišća. 

  

  



119. Razvoj pauka od jaja do odrasloga traje 15 do 40 dana. On ima 6 -7 generacija. Jajašca koja su odložena u jesen na jednogodišnjim i dvogodišnjim grančicama uz pupove manifestiraju se kao crvene nakupine. U ovisnosti od broja jaja po dužnom metru određujemo zaštitu.  Prag štetnosti je 1000 jaja na dužni metar pregledanih grančica. Ličinke kreću početkom travnja sele se na listiće u fazi balona i cvatnji. U zaštitu trebamo ući kada se izleže 30 do 50% jaja. Populacija pauka kulminaciju dosegne u svibnju te u srpnju i kolovozu. U ljeto na donjoj strani lista možemo opaziti mnoštvo paukova u svim stadijima. U početku vegetacije pauci se nalaze na donjim listovima i rozetnim listićima, kasnije su na donjoj trećini mladice te u srpnju i kolovozu na gornjoj trećini mladice. Za uništavanje crvenoga pauka možemo koristiti prirodne neprijatelje kao što su: grabežljive stjenice, grinje, bubamare, zlatooke, resičari. U eko nasadima postoji veliki broj prirodnih neprijatelja koji sami kontroliraju pauka.

Zaštita: Pauka uništavamo od samoga početka vegetacije (Od zimske zaštite na dalje) sa uljima kao što su :Parafinska ulja , repičino ulje, Kalijev sapun. Na njega također djeluju sumporna sredstva (Thiovit). Kalijev sapun upotrebljavati tek nakon cvatnje. Moljac kružnih mina (MINER)

Vrlo je opasan te ako se previše namnoži izaziva velike štete. Najčešće napada jabuku. Oštećenja su vidljiva u obliku kružnih mina koje mogu biti promjera do 11 cm.  Moljac je srebrno-sivi leptirić veličine 5 do 6 mm koji im 2 do 3 generacije.  Prva generacija se pojavljuje početkom svibnja te leti sve do sredine lipnja.  Jajašca odlažu na naličju listova uz žile ili pri vrhu lanjskih mladica. Ona se u list ubušuje neposredno iz jajašca stvarajući mine od sredine prema van. Mine su smeđe a unutar t ih mina je izmet gusjenice. Nakon 20 dana gusjenica napusti list i zakukulji se na kori ili između lišća.  Neredovito se pojavljuje pa nas zbog toga vrlo lako može iznenaditi (pažnja).  Druga generacija koja pravi najveće štete pojavljuje se krajem lipnja i početkom srpnja. Prvo vidimo leptiriće koji lete u cik - cak letu oko krošnje. U tom periodu na naličju listova možemo već opaziti odložena jajašca. Minera najbolje možemo uništiti u fazi jajašca.   U fazi jajašaca ga možemo uništiti sa uljnim preraratima te kalijevim sapunom. Na njega djeluje i sumpor. Na njega djeluju preparati na bazi Bacilus Thurigienzis var. Kurstaki (Dipel, Baturad, Thuricide).

Savijač kožice ploda

120.

Ima dvije generacije. Prvi pregled je nakon cvatnje a prag je ako na 100 cvjetova imamo 5 do 10 gusjenica. Drugi pregled je od sredine lipnja do sredine srpnja (na 100 mladica 5-7 gusjenica).   Protiv njega možemo upotrijebiti granuloze virusni preparat «Capex» ili uljni preparat. 

Osim gore navedenih postoje i druge bolesti te štetnici koji mogu napasti jabuku.

Jabučni savijač

Tablica 4: Mogući program zaštite u jednoj proizvodnoj godini: Prskanje Oznaka Stadij razvoja Rok prsk anja Bitno je da prvo A Vegetacija miruje temperatura bude iznad 5 stupnjeva.

drugo

B

Prije bubrenja pupova

C

Pupovi mišje uši, otvaranje pupova

Početak ožujka

D

Početak otvaranja, pojava zelenih listića

D1

Otvaraju se latice cvjetova Nije nužna zaštita

Bolesti i štetnic i

Preparat

Lisne uši,jaja lisnih ušiju,jaja paukova i dr.

Bijelo ulje ili mineralno ulje. Te bakrena sredstva

Krastavost i ostali uzročnici bolesti

Bakrena sredstva i sumporna sredstva

krastavost

Bakar, sumpor

Krastavost pepelnica gusjenice

Sumpor Bacilus thurigienzis var. Kurstaki Baturad ili Delfin ili Dipel ili biobit FC Sumpor

E

Od ružičastoga pupa do početka cvatnje

Od otvaranja ružičastog E2,F,F2 pupa do završetka pune cvatnje G H

Tretiranje prije cvatnje

Baturad, Delfin Dipel ili granuloze virus (capex)

U ovom periodu treba izbjegavati zaštitu zbog oprašivanja

Početak opadanja latica Završetak opadanja latica i zametanje plodova

Krastavost Pepelnica savijač

Prskanje iza cvatnje

Krastavost Pepelnica

Sumpor

Savijači

Granulozevirus ( madex ili Capex ) Bacilus Thurigienzis var

Lisni mineri Lisneuši

Krastavost Pepelnica Crveni pauk

I

Zametanje i oblikovanje plodova

Oko 6 dana iz prethodnog

Krastavost Pepelnica Savijači Lisne uši Mineri

I2

Treći tretman iz cvatnje

Par dana iza prethodnog

Krastavost Pepelnica

J

Rast plodova plodovi veličine oraha

7-9 dana iza prethodnog

Krastavost Pepelnica Jabučni savijač Zelena uš

Kurstaki ( Baturad, Delfin,Dipel Thuricide Biobit FC ) Neem AzalT/S Kalijev sapun Pyrethrum FS Azodiractin Piretrum od prir.buhača Repičino ulje Sumpor Sumpor Geanulosevirus Preparati Bacilus thurigienzis Var Kurstaki Preparati Kalijev sapun NeemAzalT/S Pyrethrum FS Azodiractin Ulje repičino Sumpor Sumpor Bacilus Thurigienzis var kurstaki (Baturad, Delfin, Biobit Thuricide) Granulozevirus Preparat (Madex,Capex)

Peto prskanje iz cvatnje Plodovi narasli Plodovi su potpuno razvijeni

Krastavost Pepelnica Savijač Gorke pjege Event.Zelena uš.

Pred berbu

15 do 30

Krastavost Pepelnica Savijač

Pred zimu U eko proizvodnji vrlo bitna zaštita.

U fazi mirovanja

Bolesti štetnici

Kalijev sapun Ili PirethrumF/S Kvazija Amara Sumpor Bacilus thurigienzis var Kurstaki. Granulosevirusni preparati. Neem Azal T/S Kalijev sapun. Pirethrum FS Bacilus thurigienzis var kurstaki ( Madex Caprh ) Sumpor

Bakar i uljni preparat.

124. Napomena:   Prilikom korištenja bakterijskih i virusnih preparata ( bacilus thurigienzis, granulose virus) moramo obratiti pažnju na način uporabe te vremenske prilike.  Za primjenu bakterijskih preparata moramo koristiti otopljeni šećer kao ljepivo.  Vrijeme ne smije biti sunčeno niti vruće (zaštitu je najbolje obavljati po oblačnom vremenu, u ljetnim danima navečer) 2-

Z A ŠT I T A K R U ŠK E

Kruška je voćna vrsta vrlo osjetljiva na bolesti i štetnike pa zato moramo obratiti vrlo veliku pažnju na ovu mjeru. Uspjeh proizvodn je će nam uvelike ovisiti od ove mjere. Najvažnije mjere borbe su: Tehničke mjere borbe:    



Izbor mjesta sadnje Izbor sorte i odlike Gnojidba. Moramo obratiti veliku pažnju na kompostirani stajski gnoj, izuzetno je važno da on bude zdrav. Održavanje nasada gdje su uključeni rezidba i obrada tla. Rezidba u ekološkim nasadima treba biti nešto rahlija negoli u konvencionalnim kako bi omogućili bolje strujanje zraka te smanjili intenzitet napada bolesti. Od tla do prvih grana treba biti 80 cm kako bi omogućili b olje strujanje zraka. Nasad mora biti uvijek uredan i čist.

Biološke mjere borbe su:  

Primjena korisnih mikroorganizama i parazitskih organizama, npr. uholaže i bubamare protiv lisnih ušiju.

Biotehničke mjere: 

Primjena različitih feromona u nasadu naroč ito protiv insekata.

Fizikalne mjere borbe: 



Mehaničko odstranjivanje bolesnih dijelova biljke kao rezanje grančica koje su bolesne. Kidanje trulih i zaraženih plodova i dr. Koliko je god više moguće treba primjenjivati mehaničke mjere. Voćnjak moramo stalno obilaziti kako bi primijetili sve promjene na njemu, te mogli odmah djelovati ukoliko je to potrebno.

Kemijske mjere borbe: Primjena kemijskih dopuštenih preparata u eko voćarstvu.

125.  Zaštita krušaka od najčešćih bolesti i štetnika Kr astavost  ((f uziklad j i j)  k kr uške  ((VENTUR A I A P PIRIN A)

Krastavost ili fuzikladij kruške (Venturia pirina, Fusicladium pyrorum) najopasnija  ja bolest kruške. Bolest se javlja svake godine slabijim ili jačim intenzitetom, što najviše ovisi o vremenskim prilikama i o uspjehu u zaštiti do cvatnje. Znakovito je to da je bolest  jače izražena i štetnija u voćnjacima u dobrom stanju ishrane, tj. obilno pognojenim nasadima. Većina novijih sorata krušaka osjetljive su na krastavost pa je njihov uzgoj bez zaštite od te bolest i nemoguć. Naime, mnoge starije i brojne moderne sorte nastale križanjem starijih sorata otpornije su na bolesti te svakako zavrjeđuju pažnju pri podizanju novih nasada. Za uspješno suzbijanje ove bolesti potrebno je dobro poznavati način života gljive uzročnika krastavosti kruške. Gljiva prezimi na otpalom lišću na kojem u proljeće formira plodišta sa sporama. Pri kretanju vegetacije uz prisutnost jače kiše iz plodišta se oslobađaju askospore koje vjetar prenosi na mlado lišće. Uz prisutnost dovoljne vlag e i temperature askospore klijaju i dolazi do primarne zaraze listova. Bolest možemo lako prepoznati po maslinastozelenkastim površinskim mrljama na listovima. Kako bolest napreduje broj mrlja se povećava, a nakon cvatnje slične mrlje uočljive su i na plodovima. Štetnost bolesti očituje se u tome što jače zaraženi listovi otpadaju, a manje zaraženi listovi slabije asimiliraju i jače transpiriraju. Zaraženi listovi izvor su daljnje zaraze za plodove na kojima je šteta direktna. Mnogi zaraženi plodovi pucaju te na tim mjestima naknadno prodire monilija. Plodovi zaraženi u kasno ljeto i pred berbu mogu ispoljiti simptome tek u hladnjači, a takvi plodovi nisu prikladni za duže čuvanje već brzo propadaju. U suzbijanju ove opasne bolesti najvažnije je spriječiti  primarnu infekciju tako da voćku što bolje obranimo već u početku vegetacije, sve do cvatnje. Ako voćku nismo uspjeli adekvatno zaštititi do cvatnje, kasnije je vrlo teško plodove sačuvati zdravima jer  je broj spora na listovima velik i lako dolazi do zaraze plodova. U organsko-biološkoj zaštiti koristimo preparate kontaktnog djelovanja na bazi bakra (Bordoška juha, Funguran, Myco-sin) i sumpora (Sumpor SC 80, Chromosul, sumpor u prahu). Uzgojne mjere imaju značajnu ulogu u suzbijanju bolesti, a iako ne mogu suzbiti krastavost, mogu značajno umanjiti intenzitet napada. Od uzgojnih mjera možemo izdvojiti prorjeđivanje krošnje kako bi se lišće i plodovi brže osušili, obradu tla kojom ubrzavamo raspadanje zaraženog otpalog lišća, aktivaciju razvoja faune koja se hrani opalim lišćem te orezivanje zaraženih grana. U manjim nasadima opalo lišće moguće je pokupiti i upotrijebiti u proizvodnji komposta.

126. Kr uškin  p pikac  ((GYMNOSPOR ANGIUM  S S ABIN AE  -- D Dicks)  W Wint

Bolest prepoznajemo po karakterističnim simptomima. Na zaraženim mjestima kruškin pikac na kori stabla ili grane uzrokuje stvaranje golemih rak-rana, zbog kojih se grane ili cijela stabla suše. Ako rak-rana nastane na provodnici stablo se teško oporavlja i najčešće propada. Za razvoj bolesti neophodan je i prijelazni domaćin. Teleutospore se razvijaju na borovici, klijaju u bazidiospore koje vjetar prenosi na krušku. Na lišću ili na mladoj kori krušaka bazidiospore klijaju i razmnožavaju se te nastaju rane. Na lišću se bolest prepoznaje po crvenkastim pjegama s crnim točkicama opkoljenim žutim pojasom. Te pjege sadrže spermacije iz kojih se razvijaju ecidije. U slučaju jačeg napada kruška gubi lišće ali je znatno opasnija zaraza mladica i grana jer uzrokuje njihovo sušenje. Osim na kruški hrđa se razvija i na borovici, i to na vrstama Juniperus sabine, J. macrocorpa, J. oxycedrus i J. virginiana. Rokovi suzbijanja određuju se na osnovu praćenja razvoja teleutospora. Rokovi suzbijanja ove bolesti uglavnom se podudaraju s rokovima suzbijanja fuzikladija, pa se istim tretiranjima u većini slučajeva suzbijaju obje bolesti. Protiv kruškinog pikca koriste se ista sredstva kao i za fuzikladij. Ova bolest naročito je prisutna i štetna u Dalmaciji, Hrv. primorju i Istri gdje je prijelazni domaćin borovica vrlo raširena kao grm u kamenjaru. U drugim krajevima gdje nema borovice bolest se javlja vrlo rijetko. Siva  p p jegavost  llišć a  ((MYCOSPH AERELL A  S SENTIN A,  S SEPTORI A PIRICOL A)  A P

Siva pjegavost prepoznaje se po nekrozama nepravilnog obli ka i veličine, sive boje, crnog ruba. U pjegama se jasno uočavaju crne točkice. Javlja se negdje krajem svibnja, a najintenzivniji napad je u lipnju kada se broj pjega naglo poveća i jako zahvati lišće. Uslijed jačeg napada bolest može biti vrlo opasna jer   dolazi do ranog gubitka lišća, što loše utječe na razvoj ploda ali i na formiranje cvjetnih pupova za narednu godinu. Gljiva se razvija na otpalom lišću. U proljeće se iz posebnih plodišta oslobađaju askospore koje uzrokuju primarnu infekciju. Ljeti se gljiva dalje širi ljetnim sporama koje se nalaze u crnim točkicama na pjegama na listu. Bolest općenito ima biologiju vrlo sličnu krastavosti samo što se javlja neznatno kasnije. U intenzivnim nasadima u kojima se provodi suzbijanje krastavosti istovremeno se suzbija i ova bolest. Za suzbijanje sive pjegavosti koriste se isti preparati kao i za suzbijanje krastavosti. S obzirom da gljiva prezimi na otpalom lišću bilo bi poželjno skupiti otpalo lišče i upotrijebiti ga za proizvodnju komposta. Pseudomonas  s syr inge  V Van  H Hall

Pseudomonas syringa je bakterija izuzetno opasna za krušku jer može uzrokovati sušenje grana i cijelih stabala. Prvi simptomi oboljenja vidljivi su već prije

127. cvatnje, a osobito tijekom cvatnje. Pojedini izbojci s cvatom venu i suše se. Kada se posuše poprimaju tamnu boju. Zaraza se iz cvjetova kišom širi na grane, prvo na koru koja nekrotizira i mijenja boju. Nekroze mogu obuhvatiti čitavu granu ili stablo, zbog čega su provodni snopovi prekinuti što uzrokuje sušenje. Šire nju bolesti pogoduju niske temperature u fazi kretanja vegetacije. Mrazevi s temperaturama već od -1 ºC mogu prouzrokovati sitna oštećenja na kori stabla kroz koja dolazi do infekcije bakterijom. Bakterija kroz sitna oštećenja prodire u unutrašnjost i izaz va nastajanje rak-rana. Kao i druge bakterijske bolesti pseudomonas se suzbija bakrenim preparatima. Tretiranje se provodi u nekoliko navrata, počevši prije kretanja vegetacije, u kretanju vegetacije i u jesen poslije opadanja lišća. Kr uškina  b buha  ((PSILL A  P PIRI)

Kruškina buha najopasniji je štetnik kruške. Veliki problem nastao je u suzbijanju kruškine buhe zbog stvaranja rezistentnosti na dosad poznate insekticide. Na mnogim lokalitetima kako u svijetu tako i kod nas nasadi kruške se krče uprav o zbog ovog štetnika. Suzbijanje je uz velike napore moguće jedino upotrebom svih prirodnih čimbenika koji imaju antagonističko djelovanje na kruškinu buhu. Svako jednostrano korištenje insekticida može polučiti samo početni uspjeh, ali kasnije uslijed vel ike otpornosti dolazi do nastajanja još veće populacije štetnika što može u konačnici imati katastrofalne posljedice. Kruškina buha ima nekoliko generacija godišnje. Kako su ličinke prisutne tijekom cijele vegetacije štete se povećavaju prema završetku vegetacije. Ipak najveće štete ličinke uzrokuju u proljeće na mladim izbojima. Buha uzrokuje direktne i indirektne štete. Hraneći se sokom na mladim izbojcima i lišću štetnik direktno oštećuje stablo. Pored toga ličinke izlučuju velike količine medne rose na kojoj se razvijaju gljive čađavice. Gljiva čađavica gotovo je crne boje te stoga zaraženi plodovi postaju neugledni i gube ekonomsku vrijednost. Gljive čađavice također smanjuju asimilaciju. Uslijed napada kruškine buhe dolazi do kovrčanja lišća koje se   kasnije suši i otpada, čitavi izbojci zaostaju u rastu, a plodovi su zakržljali. Kruškine buhe tijekom ljeta su narančaste boje, a što se više bliži kraj vegetacije poprimaju tamniju boju. Tijelo im je dugo 2-4 mm, a prepoznatljive su po krupnim očima. Ličinke su žućkaste do smeđe boje. U ekološkoj proizvodnji za suzbijanje kruškine buhe koristi se kalijev sapun koji također djeluje i na lisne uši. Osim toga tretiranjem uljnim preparatima prije kretanja vegetacije moguće je smanjiti populaciju štetnika. Veliku pažnju treba posvetiti očuvanju brojnih prirodnih neprijatelja kruškine buhe te uspostaviti prirodnu ravnotežu između kruškine buhe i njezinih predatora.

Tablica 5: Program zaštite krušaka Broj Stadij razvoja tretiranja

Rok prskanja

Bolesti i štetnici

preparat

Faza mirovanja pup

Prije otvaranja pupa kraj 2 početak 3mj.

Štitaste uši, jajašca, bolesti kao čađava krastavost

Bijelo ulje + bordoška  juha 1,5 %

2

Početak otvaranja pupa

Tik prije otvaranja cvijeta, faza ružičastoga pupoljka

Licna pjegavost, čađava krastavost. Kruškina osica, voćne pipe, cvjetojed

Bordoška juha 0,7 %,, kalijev sapun ili pirethrum_fs

3

Puna cvatnja Ovaj tr etman raditi samo u slučaju nužde

Cvjetovi potpuno otvoreni

Čađava krastavost Trulež plodova

Sumpor, macerat preslice.

prcvjetavanje

Krastavost Pjegavost Kruškina osica Kruškina buha mineri

Bordoška juha 0,4%, sumpor Kalijev sapun, Pyrethrum Bacilus thuringiensis.

1

4

5

6

Završetak cvatnje

Početak obrazovanja malih plodića

Čađava krastavost Jabukin savijač Mineri Štitaste uši Kruškina buha

Plodići veličine oraha

Kruškina buha Jabukin savijač Štitaste uši mineri

Sumpor Kalijev sapun sa maceratom ljute paprika., pyrethrum fs Bacilus thurigienzis( kurstaki) Neem azal ts Sumpor Granulose virus preparat(capex) Kalijev sapun Pyrethrum Kameno brašno

7

Plodov veliki

Jabukin savijač Kruškina buha Mineri Štitaste uši

8

Krajem 7 mj

Kruškina buha Jabukin sasvijkač

9 U slučaju potrebe Najopasniji štetnik kruške je psila pa zbog toga moramo biti vrlo oprezni.

Pyrethrum sa kalijevim sapunom, Bacilus thurigienzis (baturad), Kameno brašno, biomit +, neem azal ts Granulose virus( madex ili capex) Kalijev sapun + pyrethrum Kameno brašno. Isto kao 8

130 ZAŠTITA VINOGRADA Tablic a 6: Br. prskanja

1

2

3

4

5

6

7

8

Oznaka

C

D

G

H

J

K

L

N

Stadij razvoja

pup

Otvaranje pupa

Izboji 10-15 cm

Izboji 30 – 40 cm.

Rok prskanja

Faza mirovanja, nakon rezidbe

Bolesti i štetnici

Grinje, uši

Početak otvaranja pupa

Preparat

Bijelo ulje + bordoška juha(1,5 %) isto

Okvirno početak svibnja

Plamenjača, crvenilo lista Insekti,l.uši, moljci

Okvirno zadnja dekada svibnja

Pepelnica Plamenjača, sušenje cvjeta i grozdova moljci

Bordoška  juha(0,5%) +sumpor SC 80 Kalijev sapun,pirethrum FS te Baturad (bacilus thurigienzis, kurstaki Sumporni preparat Bordoška  juha(0,4-0,5 %) Baturad po potrebi Bordoška  juha(0,5%) Sumporni preparat Kalijev sapun Macerat ljute paprike Bordoška  juha(0,5%) Sumpor Bakterijski preparat ili virusni preparat (granulose virus) ili kalijev sapun.

Početak 6 mj.

Pepelnica Plamenjača Sušenje cvjetocva insekti

Po precvjetavanju grozdova

Prva polovica lipnja ( po precvjetavanju)

Pepelnica Plamenjača Sušenje grozdova Štetnici( uši, moljci)

Zadnja dekada lipnja

Pepelnica Plamenjača Močjci insekti

Sumpor Bordoška Bakterijski preparat Virusni preparat

7 i8 mjesec

Pepeljnica Plamenjača Moljci insekti

Sumpor Bordoška Kalijev sapun ili baturad.

Očišćeni grozdići

Zadnji ili predzadnji tretman

Napomena: Ukoliko tijekom vegetacije dođe do pojave leda tada «odmah» moramo   vinograd tretirati sa bordoškom juhom(0,5-1%).

131, ZAŠTITA ŠLjIVE Tablic a 7: Broj oznaka Stadij razvoja prskanj

1

2

3

4

BC

DE

F

GH

Rok Bolesti prskanja štetnici Protiv jajašaca Prije otvaranja Početak štetnika te pupova(zimsko) ožujka bolesti,bakterijske paleži

Kada se pupovi počmu otvarati

Puna cvatnja

Monilija Lisne uši Pauci Šljivina osica Monilija Lisne uši U slučaju Crvotoč potrebe Šljivin savijač Šljivina osica

precvjetavanje

Šljivin savijač Osice aki ih ima Lisne uši Pauci trulež

Savijač Osice Lisne uši Pauci crvotoč

5

IJ

Plodići veličine lješnjaka

6

ljeto

Plodovi narasli

Savijač

preparat

Bordoška  juha(1%) Bijelo ulje Bordoška  juha(0,5%) Sumpor Kalijev sapun Pyrethrum FS azodiractin Sumpor Feromoni Kalijev sapun ili baturad Kvasija(0,2%) Macerat(paprika +kalijev sapun) Kalijev sapun Macerat ljute paprike Feromoni Baturad ili delfin u sluč potrebe Sumpor Eko rast Kalijev sapun +macerat paprike Baturad Eko rast i bio mit Sumpor Kalijev sapun Bio mit.

Napomena: Ovakav program zaštite možemo sa malim izmjenama primijeniti i u zaštiti VIŠNJE I TREŠNJE. Broj zaštita može biti manji ili veći što će ovisiti od vremenskih prilika i intenziteta napada štetnika.

132. ZAŠTITA KUPINE Kod kupine također treba biti vrlo oprezan primjenjivati zaš titu redovito jer u protivnom može nam doći do sušenja biljaka. Broj Oznaka prskanj

1

Stadij razvoja Prije početka vegetacije

2

Početak vegetacije

3

Pred cvatnju

4

cvatnja

5

Nakon cvatnje

6

Prije berbe

Nakon opadanja 7,8 lišća, pred zimu Napomena: broj zaštita može godini.

Rok Bolesti prskavja štetnici Okvirno Lisne i štitaste uši početak antraknoza ožujka

preparat

(Cu), Bordoška  juha i Bijelo ulje

Sumpor,Bordoška  juha 0,6%, kalijev sapun Sumpor, Grinje,hrđa,antraknoza baturad(bacilus thurigienzis) Samo u slučaju plijesan potrebe(sumpor) Sumpor, eko-rast, bio-mit, granulose Hrđa, antraknoza,pjegavost virus, kalijev lista,grinje, muhe sapun, macerat šiškarice koprive i ljute paprike Čaj od preslice te Plijesan, šiškarica po poterbi baturad. Miner, moljac, hrđa, antraknoza, grinje

Bitna zaštita Antraknoza te jajašca Bijelo ulje sa pred insekata. bordoškom juhom zimu biti i veći što će ovisiti o količini vlage u tekućoj

133. Gdje možemo nabaviti pojedine preparate:  

Bakreni (bordoška juha, kocide df, champion- tekući) u poloprivrednim ljekarnama  Sumporni preparati, samo čisti sumpor (Sumpor SC - 80, Chromosul, sumpor u prahu) kod nas u poljoprivrednim ljekarnama;   Kalijev sapun, radi ga tvrtka, «Svjetlost». Nabaviti ga u kemijskim trgovinama. Želatinozan je. Ukoliko imamo nekadašnje sapune što se rade nakon svinjokolje od svinjskh masnoća njih upotrijebiti. Kvasija ekstrakte nabaviti u Sloveniji;  Pyrethrum-Keniatoks verde-Sjemenarna Zagreb, Neem Azal-TS, Pyrethrum-FS., Rotenon tvrtka iz švicarske Andermat. Nabava u Sloveniji i Austriji;  Bacilus thurigienzis var kurstaki (za voće) sredstvo Baturad, u Herbosovim ljekarnama. Delfin u Austriji i dr. Bacilus thurigienzis var. Tenebriovs (za krumpir) sredstvo Novodor (tvrdka Novartis), Dipel, Thuricide (bakterijski preparati) nabava u Sloveniji, Austriji;  Virusni preparati, Granulose virus sredstva «Madex» i «Capex» nabava u Njemačkoj, Sloveniji, Švicarskoj, Austriji;  Bijelo ulje u tvrtki Herbos. Možemo koristiti i druga ulja kao repičino ulje i dr.;  Bumbare za oprašivanje te uholaže protiv lisnih ušiju možemo nabaviti u polj. ljekarni Pšeno, Josipovac.

Deo proizvodnog programa ZDRAVO

134. GALERIJA SLIKA

Podijum

Izložba starog oruđa

135.

Budno praćenje toka Simpozijuma

Razmenjiva nje utisaka (Siniša Lazić, prof.dr. Marijan Sinčič, Đuro Bocka)

136.

Na štandu kod Josipa Mamužića

Radno predsedništvo: Dr. Stevan Maširević, Prof.Dr. Branka Lazić Prof. Dr. Jan Kišgeci, Đoka Živkov

137.

Kuvanje pekmeza na tradicionalan način

Posluženje zdravom hranom u restoranu Business club

138.

Prof.dr. Jasmina Zdravković je prezentovala temu o cvekli

Ing. Jaroslav Drobny, Naturalis SK, Slovačka o iskustvima i sertifikaciji u Slovačkoj

139.

Sa otvaranja Simpozijuma i izložbe: sleva na desno: Đuro Bocka, generalni direktor Slovan Progresa, Siniša Lazić sekretar Pokrajinskog sekretarijata za privredu i Čedomir Keco direktor doo Balkan Novi Sad, izvršni producent Simpozijuma

Uvodno izlaganje i pozdrav učesnicima: Jozef Gašparovski, predsednik udruženja ZDRAVO ORGANIC-organizatora Simpozijuma

140.

SADRŽAJ 1. Uvod ...................................................................................................... 1 2. Program Simpozijuma   .......................................................................................... 2 3. Spisak akreditovanih učesnika simpozijuma........................................... 5 4. Vrednost i medicinski značaj upotrebe nekih prirodnih sokova u ishrani. posobno dece, Prof.dr.Ervin Gebauer,Akademija medicinskih nauka SLD..10 5.Iskustva Slovačke u organskoj proizvodnji voća i povrća Dr.Ing. Juliana Schlosserová .....................................................................13 6.Ekonomski faktori i marketing aktivnosti u razvoju organske poljoprivredne proizvodnjeu Srbiji, prof. Dr. Tomislav Sudarević..........................................16 7. Mogućnosti i budućnost biološke zaštite povrća u Zoltan Tamašek, BioTomal, Rubaň, Republika Slovačka .........................29 8. Organska proizvodnja i zaštita voća – iskustva Slovačke Dipl. Ing. Ján Tancik, PhD Slovački poljoprivredni univerzitet.......................31

9. Stručna kontrola i sertifikacija. Nenad Novaković.............. .........................35 10. Edukacija proizvođača u organskoj proizvodnji putem interneta Peter Tóth, Slovačka.................................................................................38 11. Nova tehnologija u zaštiti biljne proizvodnje pomoću elektromagnetnih talasa Georgij Semjonovič Kolomejcejev i Irina Olegovna Jakovljeva, Rusija.....41 12. Organska proizvodnja – iskustva Hrvatske Dr. Davor Šamota, Dr. Nada Paradiković, Hrvatska.................................53 13. Zaštita u organskoj proizvodnji Dr. Davor Šamota, Dr. Nada Paradiković, Hrvatska.................................96 14. Galerija slika.............................................................................................134